HOD ZA (BOLJI) ŽIVOT PILULE ZA „DAN POSLIJE“: Oreškovići se zalažu protiv pobačaja, a zarađuju (i) na kontracepciji

Hrvatska je u 2014. godini na 100 poroda zabilježila 8 namjernih prekida trudnoće, što je najmanje od kada se vode statistike te najmanja stopa abortusa na zahtjev u EU. Unatoč tome, volonteri pokreta „Hod za život“ ovih su dana marširali Zagrebom kao da majke u ovoj zemlji ništa drugo ne rade nego čekaju red u […]

Hrvatska je u 2014. godini na 100 poroda zabilježila 8 namjernih prekida trudnoće, što je najmanje od kada se vode statistike te najmanja stopa abortusa na zahtjev u EU. Unatoč tome, volonteri pokreta „Hod za život“ ovih su dana marširali Zagrebom kao da majke u ovoj zemlji ništa drugo ne rade nego čekaju red u bolnicama ne bi li ubile svoje nerođeno dijete, skoro bez razloga, i sve pod krinkom toga da se zalažu za zakonske promjene kojima bi se ženama, odnosno obiteljima, olakšalo donošenje odluke o tome da će žena roditi, briga o djeci, njihov odgoj i obrazovanje i zdravo i sigurno odrastanje.

Zanimljivo, organizatori tog marša kroz Zagreb nisu ni podigli glas na nekoliko očitih primjera podcjenjivanja problema od strane vlasti. Na primjer protiv gluposti da se obiteljima obećaje po 1000 eura za svako rođeno dijete, umjesto da država, na primjer, delimitira rodiljne naknade za drugih šest mjeseci, kako bi zaposlene majke mogle dulje ostati sa djecom. Ili protiv glupave ideje da se obiteljima za treće dijete odobri oslobođenje od carine ako planiraju nabaviti kombi, pa bi im se tako – u zemlji u kojoj prosječna plaća iznosi 5800 kuna, a gotovo 70 posto zaposlenih ima ispodprosječne prihode – omogućilo da ih taj kombi umjesto 260.000 stoji oko 180.000 kuna, kojih ionako nemaju. Da ne spominjemo sad i glupost da se u ovoj zemlji već 20-ak godina vodi rasprava o tome kako stati na kraj poslodavcima koji ženama koje se vrate s porodiljnog uruče otkaz, ili još perfidnije, jednostavno ne produžuju ugovor o radu na određeno vrijeme, jer se više od 90 posto novih ugovora o radu sklapa upravo na određeno vrijeme. Razmišlja li, na primjer, itko o tome kako će se majka dvoje djece (inače, najveći udio namjerno induciranih abortusa otpada upravo na žene koje su prije toga rodile dvoje djece), u dobi između 30 i 40 godina, čiji suprug možda radi u tvrtki koja je pred stečajem, odlučiti na rađanje djeteta ako je ugovor koji ima s poslodavcem sklopljen na određeno vrijeme?

Od kada govorimo o tome da bi gradski vrtići u kojima je boravak djece sufinanciran trebali raditi i iza 16 sati, jer veliki broj roditelja danas radi od 9 do 17, pa ne stignu po dijete prije 17:30, a nemaju novca plaćati ‘tetama’ da im pokupe djecu i čuvaju ih sat, dva? Ovdje treba spomenuti i projekt dadilja čije smo obrazovanje u pilot-projektu financirali, s idejom da će, tamo gdje nedostaje mjesta u vrtićima, gradovi moći sufinancirati smještaj djeteta kod dadilje, što nigdje u Hrvatskoj nije zaživjelo. Da ne govorimo o tome da se već 20-ak godina govori o tome da mladim obiteljima trebaju sufinancirani krediti za kupnju stana, ili jeftini stanovi za najam, na što se odgovori tek tu i tamo, sporadičnim mjerama koje se vrlo brzo ukidaju da bi se namaklo novca za druge gluposti (tako smo kratko vrijeme imali porezne olakšice za stambeni kredit za prvu nekretninu, ili za štednju u stambenim štedionicama, koje su ukinute).

Da ne spominjemo da smo ovih dana upravo pljunuli na jedan vrlo dobar početak kurikularne reforme, u sklopu koje se trebalo doći do toga da djeca s još nerazvijenom kralježnicom nose u školu torbe teške po 10 kilograma, ili provedu u toj školi po 6 ili 7 sati, pa dođu kući i još im treba 3 sata za domaću zadaću i učenje, te da počnu učiti ono što ih može pripremiti za život, umjesto biflanja podataka na pamet, umjesto da su dio toga obavili u školi. Ili da u srednjoj školi imaju više prakse, kako bi stekli više prakse i možda već po izlasku škole imali majstora kod kojega ih čeka posao. Priča nije pala na lošem sadržaju prijedloga – na to treba upozoriti – nego na tome što je trebalo preuzeti kontrolu nad time što bi se uopće moglo pojaviti u prijedlozima i nad smjerom u kojem bi reforma obrazovanja trebala ići.

Umjesto toga, Željka Markić i družina koja stoji iza „Hoda za život“ ovih  dana pjeva Zagrebom i nudi površne floskule o tome kako „treba mijenjati zakone da se takvi problemi riješe“, dok iz pozadine progovara Vice Batarelo, predsjednik konzervativne udruge Vigilare, koji najavljuje sljedeći veliki projekt: potpunu zakonsku zabranu abortusa u Hrvatskoj, te društvo i zakone koji su utemeljeni na kršćanskim vrijednostima.

Sociolog religije Ivica Maštruko ovih je dana za medije kazao kako vidi dosta sličnosti između društvenih gibanja oko zabrane abortusa u Europi i onoga što je na pomolu u Hrvatskoj: prosvjedi obično počnu manjim gestama i okupljanjima, što zatim prerasta u nešto veće. U konačnici, to može završiti civilizacijskim korakom unatrag, ne samo kad je riječ o tome da država tako zadire u osobno pravo žene, nego i na činjenicu da to može voditi samo bujanju crnog tržišta na kojem će se pobačaji obavljati, u najbolju ruku tako da ih ginekolozi obavljaju na crno, u uvjetima u kojima je upitna stručnost i higijena, uslijed čega možemo imati i puno gorih posljedica.

Da budemo jasni: Lako se složiti s tvrdnjom premijerove supruge Sanje Orešković, koja je po prvi puta javno progovorila upravo oko ove teme, rekavši da „svaka razborita osoba izabire život nad smrću”. Sigurno ne postoji niti jedna žena koja se na pobačaj odlučuje lako, ili joj ta odluka nije izuzetno bolna, no postoje životne situacije u kojima žena zajedno s partnerom mora imati pravo procijeniti može li se nositi s majčinstvom ili ne, kako ne bismo rađali djecu čije će majke biti sretne tek onda kada ih uspiju ukrcati na autobus koji ih odvodi na rad u inozemstvo.

Možda negdje gdje će im se posrećiti, pa uspiju pronaći posao u farmaceutskoj industriji. U nekoj velikoj farmaceutskoj firmi, poput izraelske kompanije Teva, čiji menađeri na kraju mogu dogurati i do pozicije premijera bantustana. I priuštiti si luksuz da njihovu djecu i danas na debelo hrani zarada inozemne kompanije od prodaje kontracepcijskih tableta za “dan poslije” (u asortimanu Teve su pilule ‘Quartette’, ‘Zoely’ i ‘Plan B One-step’). Koja, ne lezi vraže, sponzorira i jednu od tvrtki čiji je osnivač i direktor organizatorica promenade za život Željka Markić.

Ukratko: Oni koji se u Hrvatskoj na sva zvona glasaju za život nerođene djece, svoju djecu hrane novcem od pilula za sprečavanje začeća te iste djece, čija bi prodaja – nota bene – sasvim sigurno porasla ukoliko se pobačaji zabrane. Licemjerje kakvog nadaleko nema.

I teško se, zapravo, oteti dojmu da u pozadini cijele priče stoji nešto posve drugo: Dok se mi budemo bavili zabranom pobačaja u 21. stoljeću, ekipa koja to s vrha zakuhava imat će više vremena i mira da se bavi biznisima koji se vrte u pozadini. Ili, dok premijerova supruga okolo maršira za život i šalje nam poruke s visine, njen suprug po Slavoniji traži 10.000 hektara zemlje za Monsanto i sadnju GMO sjemenja, kako bi svojoj obitelji i raznim markićkama i markićima omogućio provizije i sponzorstva za – bolji život?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close