U predavanju pod naslovom “Ulazak u eurozonu – izazovi i prilike” guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je o koracima, ali i izazovima koje donosi ulazak u zonu eura na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” jasno poručio da je strah građana da će s uvođenjem eura cijene porasti neutemeljen jer je to mit.
Boris Vujčić je podsjetio da je Hrvatska u srpnju uputila članicama i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čime je učinila prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Također, uz pismo namjere je dostavljen i akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.
– Obavezali smo se da ćemo provesti ukupno 19 mjera iz šest područja i to je pismo primljeno vrlo pozitivno te smo dobili okvirni rok od 12 mjeseci, odnosno do ljeta iduće godine, da taj plan realiziramo – rekao je guverner te je poručio da se pitanje ulaska Hrvatske u eurozonu zasigurno neće biti tema hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem, već neposredno nakon toga.
– Osim što ćemo ući u tečajni mehanizam ERM II, još će veći učinak imati ulazak u jedinstveni sustav nadzora u eurozoni te u mehanizam zajedničke rezolucije banaka. To znači da Hrvatska veoma uskoro može očekivati da će biti u bankovnoj uniji, vjerojatno već iduće godine i to će imati posljedice koje ćemo odmah osjetiti – istaknuo je Boris Vujčić te objasnio koja su područja na kojima Hrvatska trenutno radi da bi bila primljena u tečajni mehanizam. To je, za početak, nadogradnja sustava makroprudencijalnog okvira, odnosno uvođenje zakonskih promjena koje će HNB-u dati izravnije ovlasti uvođenja makroprudencijalnih mjera. Potom treba raditi u smjeru jačanja okvira za sprečavanje pranja novca te na poboljšanju prikupljanja i izrade statističkih podataka. Za kraj, potrebno je unaprijediti upravljanja u javnom sektoru, što znači profesionalizaciju funkcije državnih tajnika te poboljšanje poslovnog okruženja.
Zemlja mora provesti barem dvije godine u tečajnom mehanizmu prije mogućnosti ulaska u eurozonu, a za to vrijeme treba zadovoljiti pet konvergencijskih kriterija. Prvi kriterij je stabilnost cijena, pri čemu stopa inflacije ne može biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate. Drugi je stabilnost tečaja, koji se ostvaruje sudjelovanjem zemlje kandidata u tečajnom mehanizmu najmanje dvije godine bez znatnijih odstupanja od središnjeg tečaja ERM II, a u tom razdoblju središnji bilateralni tečaj njegove valute ne smije devalvirati u odnosu na euro.
– Ta prva dva kriterija mi već dugo zadovoljavamo, kao i zadnji kriterij koji se odnosi na dugoročne kamatne stope, no s trećim i četvrtim kriterijem, imali smo problema za vrijeme krize. U ovom trenutku naše projekcije pokazuju da bi Hrvatska u iduće dvije do tri godine mogla zadovoljavati sve kriterije – rekao je Vujčić te objasnio da se treći kriterij odnosi na proračunski manjak koji ne smije biti viši od 3 posto BDP-a.
Četvrti kriterij određuje, da državni dug ne može biti viši od 60 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj on za vrijeme krize bio čak na 84 posto. Zadnji se kriterij odnosi na dugoročne kamatne stope koje ne smiju biti više od 2 postotna boda iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Nakon ispunjavanja svih pet kriterija, odredit će se konverzijski tečaj prema kojem će Hrvatska ući u eurozonu.
Vujčić je na kraju predavanja rekao da se ulaskom Hrvatske u eurozonu neće ništa bitno promijeniti u suverenosti vođenja ekonomske politike jer najveći dio suverenosti ostaje u našim rukama.
– Građani se najviše boje da će zbog ulaska u rasti cijene, ali to je mit. Činjenica je da će 20 godina nakon toga cijene biti više, ali bile bi i bez eura, kao što su i danas više nego prije 20 godina – zaključio je guverner Boris Vujčić.
