Grčka više nije ‘dužna kao Grčka’

Prihodi od turizma su, prema navodima Grčke središnje banke, za 18 posto porasli u usporedbi s prošlom godinom. Prvi put nakon izbijanja krize zabilježen je i porast broja njemačkih gostiju Život je doista nepredvidiv i neočekivan, znamo iz naših pojedinačnih života, a ne samo iz velikih ljudskih priča. Grčka kolijevka civilizacije, ali i krize, izlazi […]

Prihodi od turizma su, prema navodima Grčke središnje banke, za 18 posto porasli u usporedbi s prošlom godinom. Prvi put nakon izbijanja krize zabilježen je i porast broja njemačkih gostiju

Život je doista nepredvidiv i neočekivan, znamo iz naših pojedinačnih života, a ne samo iz velikih ljudskih priča. Grčka kolijevka civilizacije, ali i krize, izlazi iz recesije i bit će ponovno kao prije velikog potresa. Nakon gomile prijekora i podsmijeha, velikih i jakih, moćnih po novcu, zemlja s jugoistoka Europe, na krajnjim granicama EU, nije više zemlja-slučaj. Smještena u neposrednoj blizini raskrižja Europe i Azije, država je čiji su drevni znanstvenici napravili veliki napredak u filozofiji, medicini, matematici i astronomiji. Grčki gradovi -države bili su pioniri u razvoju demokratskog oblika vlasti. Povijesno i kulturno naslijeđe Grčke ostavilo je utjecaja u čitavom modernom svijetu – u književnosti, umjetnosti, znanosti, filozofiji i politici. Tisuće riječi iz grčkog jezika koriste se danas u svjetskim jezicima.

Gotovo 20 posto Grka siromašno

Više od 50 posto grčke industrije nalazi se u širem području Atene, a glavni gospodarski sektori su poljoprivreda, turizam, graditeljstvo, pomorstvo i brodogradnja. Prema stopi nezaposlenosti, Grčka je na neslavnom drugom mjestu u Uniji, iza Španjolske, sa 26,6, posto: s gotovo pet milijuna radno sposobnih i stopom nezaposlenosti za 2012. od 24,4 posto. Podatak iz 2009. godine govori kako je 20 posto Grka živjelo tada ispod granice siromaštva. Vanjski dug je na kraju 2012. godine iznosio 576,6 milijardi dolara, na temelju čega je Grčka 25. država na svijetu s najvećim vanjskim dugom. To su pokazatelji koliko duboko je zašla kriza, globalnih razmjera, doduše, u tamošnje društvo i koliko je zemlju koja je prva zatražila pristupanje ondašnjoj EEZ, osiromašila i bacila u ponor.
Prema aktualnim podacima, grčki BDP mogao bi se smanjiti za 25 do 30 posto. Prethodni rekord držala je Argentina, čiji se BDP smanjio za 20 posto nakon bankrotiranja 2001. godine i Latvija, čija se ekonomija smanjila za čak 24 posto nakon izbijanja financijske krize prije pet godina. Zbog sasvim posebnih okolnosti, mnogi ekonomisti često u tu neslavnu grupu ne ubrajaju Rusiju – odnosno, kolaps ruske ekonomije nakon raspada Sovjetskog Saveza. Kada bi ubrajali i Rusiju, te rekorde ne bi dostigla ni Grčka – ruska se ekonomija nakon ‘rastavljanja’ Sovjetskog Saveza smanjila za čak 44 posto.
Uz sve veće prosvjede koji su imali i nasilne pokušaje promjena, porasta broja samoubojstava uslijed pada u siromaštvo, prijetnji izlaskom iz eurozone i EU (na što su Grke poticali dragi veliki europski prijatelji), do rasprodaje svega što zemlja ima od prirodnih bogatstva, Grčka je došla uz velike muke, napore i trud, do svjetla u tunelu. U vremenu opće krize, beskrajnih kritika i nemale poruge, prošla je težak i trnovit put povratka u život.

Najveće smanjenje proračunskog deficita u povijesti

Premijer Antonis Samaras poručio je početkom rujna da će se recesija koja je gurnula Grčku u najdublju krizu za posljednjih nekoliko desetljeća završiti sljedeće godine. Prema njegovim riječima, zemlja će se do 2020. godine vratiti na razinu od prije izbijanja krize. Istaknuo je i da će prihodi ove godine premašiti potrošnju. Samaras je poručio kako je Grčka napravila svoj dio posla, postižući najveće smanjenje proračunskog deficita u povijesti, a da je sada red na međunarodnim kreditorima da dodatno umanje teret duga. Priznao je da su porezna opterećenja koja su ove godine nametnuta građanima “nepodnošljiva”, uz uvjeravanja da će iduće godine situacija ići na bolje. Premijer je stalno čvrsto vjerovao u to. “Moramo izdržati do ljeta, od rujna će se naša privreda popeti na visoke grane”, obećavao je konzervativni političar još krajem prošle godine. Ni u jednom se trenutku nije pokolebao.
S druge strane tog puta, grčki turizam bilježi izniman rast. Povećanje broja gostiju od deset posto u odnosu na 2012. godinu, i to bez turista s cruisera. Osim toga, prihodi od turizma su, prema navodima Grčke središnje banke, za 18 posto porasli u usporedbi s prošlom godinom. Prvi put nakon izbijanja krize zabilježen je i porast broja njemačkih gostiju. Prema procjenama branše, ove će ih godine biti 15 posto više nego lani. Nijemci se, očito, ponovno vraćaju u Grčku nakon što su je neko vrijeme zaobilazili. Grci se, osim toga, trude osvojiti i nova tržišta i to očito, s uspjehom: broj gostiju iz Rusije će prijeći milijun, iz Ukrajine će doći dvostruko više turista nego prošle godine, a i iz susjedneTurske će prvi put Grčku posjetiti više od 800.000 gostiju.
Uspije li se ovaj pozitivni trend održati duže, turizam bi mogao postati glavno sidro spasa u krizom izmučenoj zemlji koja prolazi kroz šestu godinu recesije zaredom. Već danas petinu grčkog bruto domaćeg proizvoda čine prihodi od turizma, čime je on, uz brodarstvo i poljoprivredu, jedan od najvažnijih stupova grčke privrede. Ali, kad se ispune vrlo optimistične prognoze grčke vlade, Grčka je odličan primjer i za neke druge mediteranske zemlje (kao što je Hrvatska), kako turizam, posebice onaj vezan samo na ljetnu sezonu, zasigurno ne može biti jamstvo blagostanja za čitavu zemlju.
„Iduća godina bit će godina oporavka. Grčka okreće novi list nakon šest godina recesije i gospodarstvo će postati konkurentno”, rekao je premijer Antonis Samaras.

I MMF griješi

Nekoliko mjeseci ranije, Grčka je doživjela bolnu zadovoljštinu na svjetskoj sceni. Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je kako je snizio svoje normalne standarde za održanje duga kako bi spasio Grčku te da su njegove projekcije za grčku ekonomiju bile previše optimistične. MMF je jedan od troje međunarodnih kreditora koji su 2010. godine „uskočili” kako bi spasili Grčku od bankrota zbog duga i istupanja iz grupe država sa zajedničkom valutom. MMF je u to vrijeme dodijelio državi 39 milijardi američkih dolara, iz paketa pomoći od 146,2 milijarde.
Nekoliko članova odbora fonda, kao i drugi pojedinci i institucije, kritizirali su MMF što izdvaja toliko novca Grčkoj kada se uzme u obzir veličina njene ekonomije, optuživši kreditora da su ga previše zavarali njegovi europski članovi.
U to vrijeme, MMF je tvrdio kako je razina grčkoga duga održiva sve dok su točne projekcije ekonomije države. U nedavno objavljenom izvještaju, a koji se odnosio na spašavanje gospodarstva, MMF je i prvi put objavio kako je spustio svoje kriterije za Grčku. Navedeno je pri tome, kako je pomoć MMF-a Grčkoj 2010. godine bila nužna, kako bi se spriječilo „izlijevanje” problema iz ove države u ostatak eurozone, a samim time i u globalnu ekonomiju.
„Postojala je, međutim, tenzija između potrebe za pomoć Grčkoj i brige da održivost duga nema visoku vjerojatnoću”, kaže se u izvještaju MMF-a. Nakon što je odobren grčki program, MMF i preostala dva člana „Trojke” – Europska komisija i Europska centralna banka – tražili su od Grčke da odmah smanji svoj dug i sprovede reformre. No, potom su se javile „značajne greške” u rezultatima, kazali su iz MMF-a.
MMF drži kardinalnom pogreškom to što nije obavljeno restrukturiranje grčkog duga na samom početku, dok Komisija ističe da je tada bilo previše nepoznanica, da je rizik bio prevelik, što je moglo izazvati paniku u eurozoni te da tada nije bilo nikakvog fonda za spašavanja.

Bez bankrota

Grčka je ostala u eurozoni, smanjila prilično velik dio svog duga, no nije uspjela vratiti sigurnost tržišta. Ekonomija je pala u jedan od najgorih mirnodopskih razdoblja recesije, s padom prihoda od 22 posto od 2008. do 2012. godine. U dokumentu se navodi kako je MMF trebao agresivnije tražiti od privatnih kreditora da ”ostrižu” grčki dug početkom 2011. godine, kada je postalo sasvim jasno da nije održiv, a ne samo ”gaziti” zemlju u dugu. Svjetski ekonomski policajac, ipak, može pogriješiti, a ne samo sa svojih novčarskih visina zahtijevati sve što poželi.
U Europskoj komisiji se s time nisu složili, rekavši: “Čak i ako uzmemo da je rano restrukturiranje bilo neizbježno i jedino rješenje, golemi potresi na financijskim tržištima početkom 2010. tek su se počeli smirivati, bankovni sustav bio je iznimno slab i ranjiv i nije bilo moguće predvidjeti financijske i psihološke efekte takvog restrukturiranja državnog duga, najvećeg u povijesti. Obzirom na to, kasnijim restrukturiranjem dobilo se na vremenu kako bi se stvorili zaštitni mehanizmi”.
Eurozona je zamišljena i konstituirana pod pretpostavkom da ni jedna zemlja članica EU neće bankrotirati, tako da nikakav sustav ni mehanizam za financijsku potporu nije predviđen. Ironija sudbine je, kako to često biva, da su Njemačka i Francuska najčešće prekršile financijsku disciplinu i pravila o fiskalnoj odgovornosti, koja su bila onaj prvi i osnovni stup eura. Drugi stup je trebala biti ekonomska unija – što sada glasno zagovara direktorica MMF-a i negdašnja francuska ministrica financija Christine Lagarde – koja se, međutim, nije dogodila. Tako se zbila paradoksalna situacija, da je Europa osnovala monetarnu uniju, bez one ekonomske. Sve je funkcioniralo i moglo je, dok je kontinent napredovao i razvijao se, no čim su se pojavile asimetričnosti, cijela je konstrukcija bila trusna. Ali, bankrota nije bilo…

Njemačka zaradila na jadu Grčke

U ovoj grčkoj drami, nitko nije nedužan. Grčko pretjerano prelijevanje jeftinih kredita i novca iz strukturnih fondova EU u potrošnju i neosnovano podizanje standarda bez povećanja produktivnosti, iskazalo se zaista smrtnim grijehom i ogromnim mjehurom od sapunice. Njemačka, koja se gotovo s visina Olimpa odnosi prema zemljama juga kontinenta, nije bez grijeha u svemu tome. Njena je industrija jednostavno pregazila konkurenciju južne Europe, a jak euro i kamatne stope koncipirane su da podrže njemačko gospodarstvo. S druge strane, njemački porezni obveznici nisu spremni financirati posljedice asimetričnih ekonomskih šokova, pa je tako grčka financijska kriza postala europskom političkom krizom.
Tako je ”spašavanje” (bailout) grčke ekonomije bilo lijepa prilika za zaradu, a sami su Grci znali da je to serija bilateralnih kredita s visokom kamatom. Tako su na njihovoj prvoj tranši Njemačka i Francuska zaradile 200 milijuna eura. Pitanje je bi li razmišljali o novima, da njemačke i francuske banke nemaju većinu grčkih državnih obveznica, koje bi u slučaju bankrota bile bezvrijedni komadi papira.
No, niti je Grčka otišla u bankrot, niti će euro nestati, a EU se raspasti, kakav god ishod grčke tragedije. Promjena je u tome, da više nije dominantna solidarna Europa nego interesna, iako je EU prije svega politička zajednica zemalja. Grčka kao da je izabrana za svojevrsno žrtveno janje preko koga će se to pregrupiranje napraviti i EU presložiti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close