Grčka podupire ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu

Grčka će uvijek biti na strani Hrvatske, što je dokazala kod njezina pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, ali će pokazati i podrškom za ulazak u schengenski prostor i eurozonu, poručio je grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos nakon susreta s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Hrvatskoj za članstvo u obje zone treba potpora svih članica EU-a. Rumunjska i Bugarska su […]

Grčka će uvijek biti na strani Hrvatske, što je dokazala kod njezina pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, ali će pokazati i podrškom za ulazak u schengenski prostor i eurozonu, poručio je grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos nakon susreta s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Hrvatskoj za članstvo u obje zone treba potpora svih članica EU-a. Rumunjska i Bugarska su zeleno svjetlo za članstvo u schengenu dobile sredinom 2011., no od tada čekaju jednoglasnu odluku Europskog vijeća. Slovenski dužnosnici dali su ranije naslutiti da bi Ljubljana mogla blokirati ulazak Hrvatske u tu asocijaciju zbog neriješenog graničnog spora.

Predsjednica Grabar-Kitarović poručila je kako “Hrvatska ulaže velike napore u zaštiti vanjskih granica EU-a, a kad se pridruži schengenskom prostoru činit će to još učinkovitije te će značajno pridonijeti cjelokupnoj sigurnosti EU-a”.

Dodala je da Zagreb iznimno cijeni ulogu Grčke u upravljanju migrantskom krizom kao prvog čuvara europskih granica.

“Zapadnobalkanska ruta još uvijek je zatvorena, no pozivamo na stalni oprez obzirom na daljnje pritiske migranata na toj ruti”, upozorila je i istaknula da treba raditi na rješavanju temeljnih uzroka migracija.

Eurozona i gospodarska suradnja

Grčki predsjednik nada se da će za priključenje Hrvatske eurozoni biti važna 2020., godina u čijoj će prvoj polovici Hrvatska predsjedati Europskom unijom. Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta najavio tu godinu kao godinu ulaska Hrvatske u europski tečajni mehanizam (ERMII), čekaonicu za euro, što su zakonski obavezne uvesti sve članice EU-a, izuzev Danske i Velike Britanije.

“Mi smo ovdje kako bismo pomogli vladama naših zemalja koje će o tome odlučivati. Zalažemo se za to da naše države bolje surađuju na ekonomskim i drugim nivoima”, kazao je Pavlopoulos čija je funkcija u Grčkoj ceremonijalne naravi.

Grčka predsjednika bira u parlamentu, a pravnika Pavlopoulousa, konzervativca iz stranke Nova demokracija koji je bio ministar unutarnjih poslova od 2004. do 2009., za tu je funkciju 2015. nominirao čelnik ljevičarske Syrize Aleksis Cipras u vrijeme pregovora s EU-om oko grčkog duga.

Grčki premijer je kandidata s druge strane političkog spektra podržao kako bi osigurao široki konsenzus oko pregovora s Europom.

Govoreći o ekonomskoj suradnji dviju država, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u utorak naglasila kako je ona prilično skromna u području trgovinske razmjene i investicija.

“Investicije su vrlo male. Hrvatske investicije u Grčku su gotovo nepostojeće, a Grčka se nažalost ne nalazi na popisu 40 najvećih investitora u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica.

Hrvatska u Grčku najviše izvozi šećer, proizvode od željeza i čelika, tekstilne proizvode, gnojiva i lijekove, dok iz Grčke uvozi agrume, obuću, tekstilne proizvode i proizvode od aluminija.

Mogućnost za daljnju suradnju Grabar-Kitarović vidi u jačanju veza u turizmu, u pomorskom i kopnenom prometu, uspostavi i proširenju direktnih zrakoplovnih linija između hrvatskih i grčkih gradova, te u nizu drugih područja.

Podsjetila je kako je Hrvatska potpisnica memoranduma o razumijevanju s Albanijom i Crnom Gorom o izgradnji jadransko-jonskog plinovoda koji će se potom spojiti s plinovodom koji se trenutno gradi u Grčkoj. Dvoje čelnika podržava i dovršetak jadransko-jonske prometne rute čime bi se povezala dva mora te hrvatske i grčke luke.

Proširenje EU-a 

Proeuropski nastrojen Pavlopoulos poručio je kako su Atena i Zagreb “zbog vizije njezinih očeva” dužni podržati daljnje ujedinjenje Europe te zajedno sa Rumunjskom i Bugarskom izgraditi “jugoistočni stup EU-a”.

Istaknuo je kako sve susjedne države moraju ući u EU, jer “što je ona veća to je bolje za nju, ali i za cijeli svijet”, no kako se prvo moraju zadovoljiti preduvjeti poput vladavine prava i preuzimanje europske pravne stečevine.

Dotaknuo se Sjeverne Makedonije, države koja je dobila novo ime nakon što su prošli mjesec grčki i makedonski parlament usvojili povijesni sporazum o novom imenu, čime je završio 27 godina dug spor koji je tu državu kočio na putu prema euroatlantskim integracijama.

“Mi Grci smo tu da joj pomognemo na putu prema NATO-u i EU-u, ali i da ju uvjerimo da bez poštivanja prava i iskorjenjivanja svakog iridentizma ne može napredovati prema tom putu”, rekao je grčki predsjednik i dodao kako se isto odnosi na Albaniju.

Naglasio je kako se EU mora graditi na federalnom principu, te kako je ona Unija naroda, no s planetarnom ulogom koju bi trebale imati i druge sile u svijetu, no to ne čine.

“Nema nijedne druge snage na svijetu koja se može bolje zalagati za mir, humanizam, demokraciju, i pravo”.

“Moramo braniti naše narode, ali i cijelo čovječanstvo u ovom osjetljivom periodu koje prolazimo”, istaknuo je grčki predsjednik o razdoblju uoči europskih izbora na kojima se očekuje rast populističkih stranaka.

“Bude se kosturi prošlosti, moramo poduzeti mjere kako bismo se oduprijeli tim prijetnjama. Europa je izgrađena na ruševinama Drugog svjetskog rata i moramo se boriti da se takvo nešto više nikad ne ponovi”, upozorio je.

Idući susret u listopadu

Pavlopoulos je otkrio kako će idući susret s Grabar-Kitarović imati u listopadu ove godine, nedugo prije predsjedničkih izbora u zemlji, što će biti prilika za nastavak razgovora o mnogim temama.

Hrvatska predsjednica se na konferenciji za medije dotakla i velike povijesne povezanosti dviju zemalja.

“Egejsko i Jadransko more povezuje nas tisućljećima, a tragovi starogrčke kulture vidljivi su u Dalmaciji na nekoliko hrvatskih otoka, uključujući i na sjevernom Jadranu gdje se na Lošinju nalazi jedna od najljepših i najočuvanijih skulptura Apoksiomena”, podsjetila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako su i mnogi Hrvati grčkog podrijetla ostavili snažan pečat u Hrvatskoj, spomenuvši dramatičara Dimitrija Demetera, “sina grčkih roditelja i hrvatskog domoljuba koji je u 19. stoljeću imao ključnu ulogu u osnivanju suvremenog Hrvatskog narodnog kazališta”, te Borisa Papandopula, “sina grčkog oca i hrvatske majke koji je najpoznatiji hrvatski skladatelj i dirigent 20. stoljeća”.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close