GOSPODO IZ BANSKIH DVORA, DŽABA (NAS) KREČITE, VRIJEME JE ZA ODGOVOR NA PITANJE: Je li Agrokor tek poslovni promašaj ili nova rata otplate “slobodne, samostalne i suverene” države?

Agrokor je kao hrvatska politika – ako nećeš ti njime, pozabavit će se on tobom. Ostaviš ga desetak dana na miru, ali nema mira u njemu. Jedno za drugim, kao iz kakve ponornice, izviru nova otkrića koja svakim danom otkrivaju i dokazuju kako je ta megakompanija “plesala” ne samo na rubu ekonomske logike, već na […]

Agrokor je kao hrvatska politika – ako nećeš ti njime, pozabavit će se on tobom. Ostaviš ga desetak dana na miru, ali nema mira u njemu. Jedno za drugim, kao iz kakve ponornice, izviru nova otkrića koja svakim danom otkrivaju i dokazuju kako je ta megakompanija “plesala” ne samo na rubu ekonomske logike, već na rubu zakonskih regula, u nježnom zagrljaju politike, koja god od dvije opcije u proteklih četvrt stoljeća bila na vlasti.

Tko stoji iza Agrokora?

Najnovija u nizu vijesti kojima nas već prekomjerno granatiraju iz AgroCroatije kaže da je izvanredni povjerenik Ante Ramljak odabrao konzultantsku kuću za restrukturiranje. Kako je otprije poznat sastav vjerovničkog vijeća i savjetodavnog tijela, imamo napokon kadrovsku konstrukciju za spašavanje posrnula OPG-a Ivice Todorića. I ne baš preteško pitanje, na koje se, kolikogod pretenciozno zvučao, prije nego li je famozno restrukturiranje i otpočelo, može dati vrlo izgledan odgovor – džaba krečite, jer bolesnik je klinički mrtvac, na životu ga održavaju samo aparati. I nada da će i od slova zakonskih regula i od glasova birača na lokalnim, a lako moguće i na sve izglednijim prijevremenim parlamentarnim izborima biti spašene glave odgovornih za 25-godišnju povijest nastanka i kraha megaprojekta u kojemu je Todorić ipak bio više poslovođa nego poslodavac. Samo što su olabavili kontrolu i prepustili mu viška slobode u odlučivanju, pa su kola krenula nizbrdo. Je li, naime, baš posvema slučajno za izvanrednog povjerenika instaliran A. Ramljak, koji je iskustvo stjecao i kod negdašnjeg ministra financija Borislava Škegre, uz kojeg je, gle čuda, karijeru počela graditi potpredsjednica Vlade Martina Dalić, zagovornica i konstruktorica “Lex Todorića”? Ili, što bi, od zamisli do realizacije projekta, o Agrokoru mogli reći političari, bankari i tehnomenadžeri iz prvog ešalona savjetnika predsjednika Franje Tuđmana? Dečki iz Hennessija, primjerice? I ostali iz tih vremena i krugova …

“Glavarina” centrali ili Gazdi i gazdama?

Kako bi, naime, uopće bilo moguće da Agrokor godinama krši zakone, primjerice onaj o rokovima plaćanja, koji su se znali protegnuti do šest mjeseci pa i godinu dana, ako oko toga, osim lakovjernih dobavljača, nije bilo i političkog gledanja kroz prste. S druge strane, svako malo otkriju se ili neka nova ekonomska nelogičnost, od kojih se studentima viših godina ekonomije diže kosa na glavi ili poslovanje na ivici, ako ne i mimo zakona, radi čega bi se u “restrukturiranje” koncerna mogli uključiti i USKOK, DORH, HNB, a, zašto ne, i SOA. Pa je tako, nakon već notorne činjenice da je rast na preskupim kreditima koje tekući priljevi ni u ludilu nisu mogli servisirati bio siguran put u propast, mjenica koje će, sjednu li na njih faktoring firme, pokopati manje otporne dobavljače i teško razmrsivo klupko stranih tvrtki i fondova, sad otkriveno da su uspješne tvrtke (Ledo, Jamnica, Zvijezda …), no i one na “pozitivnoj nuli” (Belje, Vupik, PIK Vinkovci ..) Agrokoru plaćale “glavarinu” koja se penjala i do 500 milijuna kuna.

Što je ostalo od Agrokora?

K svemu, nakon što je ne baš beznačajan dio dionica, kad su po objavi kraha pale u bescjenje, završio u stranim fondovima ili na skrbničkim računima (jamstva za neke čudne kredite), zna li izvanredni povjerenik kojim i kolikim dijelovima Agrokora uopće raspolaže kad pravi računice (Agrolagunu već ne kontrolira)? Ili, je li Sberbank baš i samo manirom pijanog milijardera obznanio kako je spreman oprostiti se od polovine rizičnih kredita, ni više ni manje nego čak pola milijarde eura? Pod kojim uvjetima, na što će zauzvrat “zajašiti”? Je li to znak da su procijenili kako je Agrokor provalija bez dna, čija imovina nominalno možda i jest na razini dugova, no (ras)prodajom teško da bi pokrila i polovicu toga? I signal ostalim vjerovnicima čemu se uopće mogu nadati i to u najboljem slučaju (Coca-cola je za Jamnicu ponudila 550, Todorić je tražio 750 milijuna eura, samo da ih odbije, a koliko bi sad dobio?). Nadalje, što će biti s Agrokorovim sastavnicama u susjednim zemljama, od kojih je Slovenija već posegnula za svojevrsnim “Lex Mercatorom”, BiH ga podsjeća na 200 milijuna eura duga, Srbija najavljuje zaštitu “svoje” imovine … Ili, što će i kako će kad dogodine na naplatu dođe prvi anuitet za PIK kredit kojim je kupljen Mercator?

Lako ćemo za jugoslavenski 45.-90., otvorite i hrvatski arhiv!

Otud i pitanje za onih milijardu eura, jednog od uvjeta za status kompanije od sistemskog značaja za RH – ako Agrokor i dosad, dok mu nitko nije sjedio za vratom, nije mogao vraćati ni stare, kako će ubuduće vraćati i nove kredite, k svemu još namaknuti i gotovo pola milijarde eura za državni proračun? Ili je ipak nešto izglednija opcija klasični stečaj, u kojem će se baš svi vjerovnici odreći dobranoga dijela potraživanja, manji vjerojatno i ugasiti? Ako to od prvoga dana zagovaraju gotovo svi ekonomisti izvan političkog interesnog kruga, nije vrag da to nisu znali u Banskim dvorima kad su se upuštali u avanturu, kolokvijalno pogrešno nazvanu “Lex Agrokor”, jer se radi o “Lex Todoriću” i “slučajno” podsjeća na ustavom zajamčenu neotuđivost privatne imovine! Što je to onda, ako nije pokušaj zaštite onih koji su svih godina stajali i još uvijek stoje iza Agrokora kao nacionalnoga interesa?

Gospodo, nije li kucnuo krajnji čas da zaigrate otvorenih karata, na stolu, ne ispod njega, s adutima u rukavima? I da se jednom već prestanete skrivati iza Domovinskog rata, branitelja i čitava niza prozirnih politikantskih smicalica, pod zastavom sirovoga nacionalizma, kojima zapravo štitite svoje osobne interese? I da i onima koje ste “kupili” uhljebništvom i privilegijama, svojim biračima, pojasnite ono što je ostatku nacije, “mrziteljima države i svega hrvatskog”, poodavno jasno – otkuda i zašto u državi takvih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala na stotine tisuća plaća i mirovina jedvice dostatnih za golo preživljavanje, sirotinje za kontejnere i mladosti za izvoz ? I kolika je stvarna cijena koju smo krupnom kapitalu i bankama platili i još uvijek plaćamo za stvaranje “slobodne, samostalne i suverene” države (banke, T-com, INA jučer, vode, oranice, šume sutra)? Umjesto onog ili uz onaj od ’45.-’90., otvorite i arhiv od ’90. naovamo. Da od Agrokora, koji se iz “nacionalnog ponosa” izrodio u nacionalnu štetu nesagledivih razmjera, imamo barem neke koristi!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close