GORDEN KNEZOVIĆ: Kako je oglas za čistačicu u Rimac automobilima postao važniji od povrata Židovske imovine iz II. Svjetskog rata?

Posljednjih su dana domaće medije, među ostalim, uglavnom preokupirale tri teme, dvije su vezane za Rimac automobile i jedna za problematiku zahtjeva aktualne vlasti u Zagrebu prema službenom Beogradu vezano za pristupne pregovore s Europskom unijom, točnije vezano za poglavlje 23 tih pregovora. Tome bi se mogle pridodati i još jednu zapaženu temu koje je […]

Posljednjih su dana domaće medije, među ostalim, uglavnom preokupirale tri teme, dvije su vezane za Rimac automobile i jedna za problematiku zahtjeva aktualne vlasti u Zagrebu prema službenom Beogradu vezano za pristupne pregovore s Europskom unijom, točnije vezano za poglavlje 23 tih pregovora.

Tome bi se mogle pridodati i još jednu zapaženu temu koje je posljednjih dana „pojele“ većinu medijskog prostora: obilježavanje godišnjice stradanja u Jasenovcu i sve nesporazume proistekle iz toga. Kod te teme, jedna je činjenica pri tome poprilično zanemarena a ima najveću težinu, prije svega ekonomsku. Naime, posebni izaslanik za pitanja holokausta američkog State Departmenta Nicholas Dean podržao je zahtjev ovdašnjih Židova da se proširi pravo nasljedstva oduzete imovine i na one koji nisu u prvom nasljednom redu jer je više od 80 posto Židova stradalo u NDH.

„Svrha posjeta Hrvatskoj prije svega je bio razgovor o povratu oduzete židovske imovine tijekom II. svjetskog rata“, rekao je novinarima koje su više zanimali domaći nesporazumi oko obilježavanja stradanja u Jasenovcu posebni izaslanik Dean za nedavnog posjeta Zagrebu. O temi koje je živo zanimala novinare odnosno o tri umjesto jednoj komemoraciji žrtvama u Jasenovcu rekao je samo da se u razgovoru s predstavnicima vlasti dotaknuo i „aktualnih pitanja i problema“.

„Povrat oduzete imovine pitanje je oko kojeg surađujemo s Hrvatskom osam godina, a sada smo došli upoznati novu Vladu s tim problemom i zajedno djelovati. Odgovor iz Hrvatske bio je jako pozitivan“, rekao je Dean za Večernji list. U Židovskoj općini Zagreb, hrvatski Židovi prvo žele da im se vrati ono što je moguće po sadašnjim zakonima, dok bi druga faza bila promjena postojećeg zakona o povratu tako da se omogući povrat imovine koji je ustaški režim oduzeo Židovima od 1941. do 1945. godine. Predstavnici Židova žele da se proširi pravo nasljedstva i na one koji nisu u prvom nasljednom redu. Objašnjavaju da je vrlo malo nasljednika u prvom nasljednom redu jer je više od 80 posto Židova stradalo na području NDH. Također traže da se hrvatskim državljanima i strancima produlje rokovi za aplikaciju za povrat imovine.

Toj temi kao i, na primjer, iznenadnom podizanju očekivanja rasta BDP-a u Hrvatskoj s 1 na 1,9 posto od Međunarodnog monetarnog fondaovdašnji mediji ni približno nisu posvetili pozornost kao budućoj čistačici Rimac automobila ili pak izjavi predsjednika Odbora za odnose s Europskom unijom u Bundestagu i visokog dužnosnika CDU-a Gunthera Krichbauma o najaktualnijem sporu službenog Zagreba i Beograda.

Mate Rimac je postao prava medijska „poslastica“, prati se sve vezano za njega, naravno sve o njemu donosi čitanost, gledanost klikove… U zadnje vrijeme mediji su se posebno bavili mogućim njegovim preseljenjem tvrtke Rimac automobili izvan Hrvatske a zbog obveza koje bi trebale proisteći iz nove velike investicije u tu tehnološku i inovativnu tvrtku.

Druga je tema kojom su se zabavili ovdašnji mediji oglas za posao u kojem Rimac automobili traže 14 novih zaposlenika, među njima je medijima najzanimljivija bila čistačica jer je uvjet za taj posao bio nešto poznavanja rada na računalu, javljanje na telefon i to ne bilo kakav nego onaj s centrale tvrtke gdje se poziv treba čak i preusmjeriti na određeni broj unutar tvrtke.

Koliko je prva tema bila kontradiktrno obrađena pokazuju i dva naslova s ovdašnjih portala, spadaju u najčitanije i najutjecajnije. Jedan je članak imao naslov „Zašto Hrvatska zapravo neće ‘izgubiti’ Rimac automobile“ a drugi „Zašto će Hrvatska izgubiti Rimac automobile?“. Ono što se ne može naći u mnoštvu članaka o Rimcu je na primjer stručno predstavljanje tehničkih i voznih svojstava njegovih prototipova automobila, usporedbi sa svjetskim razvojnim i istraživačkim projektima u autoindustriji…

Teško da se u medijima mogu pronaći, ako uopće mogu tekstovi o tome gdje i na koji način Rimac automobili funkcioniraju, što proizvode i na čemu zarađuju novac za tekuće poslovanje, teško da bi imalo smisla da tvrtka godinama posluje zahvaljujući investicijama.

S druge strane svi mediji su tim temama posvetili ogromnu pozornost, tome treba pridodati mnoštvo komentara, postova na društvenim mrežama…

Sve se svodilo na periferne okolnosti tema vezanih za Rimac automobile. Tako se na primjer u medijskim napisima i u komentarima o kvalifikacijama buduće čistačice u Rimac automobilima naveliko izjašnjavalo o moralnosti zahtjeva nekog poznavanja rada na računalu, javljanja na telefon, visini plaće… Pri tome se, među ostalim, nije ni spomenula mogućnost da je poslodavac mogao preko neke od brojnih agencija za zapošljavanje objaviti natječaje pa onda nitko nebi znao tko zapošljava, kolika je plaća čistačice u Rimac automobilima. Time bi se možda otvorio niz drugih tema s tržišta rada poput beskrajnog ‘zapošljavanja’ u obliku tzv. stručnog osposobljavanja, činjenici da takvo ‘zapošljavanje’ provode i neki ugledni gospodarstvenici izbjegavajući odredbu da je to namjenjeno malim i možda srednjim tvrtkama, oni jednostavno imaju registriranu i malu tvrtku ili nekoliko njih pa onda zapošljavaju mlade i stručne a neku siću ih plaća država, činjenici da se izbjegava zapošljavanje na neodređeno, da mnoge, ako ne sve velike tvrtke imaju niz registriranih tvrtki i obično većinu zaposlenika drže u njima na određeno na nekoliko mjeseci. Kada istekne rok od dvije godine zapošljavanja na određeno praksa se nastavi tako što ih se prebaci u drugu tvrtku i sve ide ispočetka.

Ukratko, radi se i kod medijskim objava ali i rasprava o njima o onome što bi nastavnik ili profesor jezika i književnosti rekao učeniku kod krajnje loše napisanog eseja „promašio si temu“.

Kada je u pitanju spor službenog Zagreba i Beograda vezano za zakon o nadležnosti Srbije u pitanjima ratnih zločina i za područje bivše Jugoslavije a ne samo svoga teritorija mediji u Hrvatskoj bombastično tvrde kako iz Berlina stižu „žestoke prijetnje“ uz prijetnju blokade europskih fondova Hrvatskoj a sve na osnovu izjave predsjednika Odbora za odnose s Europskom unijom u Bundestagu i visokog dužnosnika CDU-a Gunthera Krichbauma. Jednostavno rečeno izjava jednog dužnosnika se bezrazložno uopćava i pripisuje institucijama, radi se o stavu samog predsjednika Obora u Bundestagu a ne samog Odbora niti samo Bundestaga, niti se radi o stavu Europske komisije, no to nekim ovdašnjim medijima ne smeta da iz tako krivih zaključaka bez imalo ustezanja izvedu i posljedicu: moguću blokadu EU fondova Hrvatskoj.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close