GORAN ALEKSIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK “ALFA I OMEGA” UDRUGE FRANAK, KOJA JE SRUŠILA SPEKULATIVNE KREDITE U ŠVICARSKOM FRANKU

Konverzijom u eure dobili smo samo važnu bitku, rat će još potrajati! “Slučaj kredita u švicarskim francima”, koji se odnosi na oko 50.000 kredita građanima RH u toj valuti već drugu godinu ozbiljno trese domaću, a od proljeća ove godine, otkad banke prijete međunarodnom arbitražom zbog navodna gubitka na konverziji tih kredita u eure, zaintrigirao […]

Konverzijom u eure dobili smo samo važnu bitku, rat će još potrajati!

“Slučaj kredita u švicarskim francima”, koji se odnosi na oko 50.000 kredita građanima RH u toj valuti već drugu godinu ozbiljno trese domaću, a od proljeća ove godine, otkad banke prijete međunarodnom arbitražom zbog navodna gubitka na konverziji tih kredita u eure, zaintrigirao je i svjetsku političko-financijsku scenu. Iako su ih i koju godinu prije, što rad brzoga rasta tečaja Chf, što rad kamatne pohlepe banaka, otplaćivali na jedvite jade, kad je na prijelazu 2014./2015. tečaj podivljao, mnogi od dućnika dovedeni su pred zid. Onda je, propisujući konverziju tih kredita iz Chf u euro, na tečaju Chf s kreditnih početaka, politički profitirala Vlada Kukuriku koalicije, iako jsu lavovski poslao u pripremi tog pojasa za spašavanje odradili sami dužnici organizirani u Udrugu franak.

O dosadašnjim postignućima i predstojećim aktivnostima Udruge koja se u međuvremenu i politički angažirala sugovornik nam je bio Goran Aleksić, njezin “alfa i omega”, nakon nedavnih izvanrednih izbora i zastupnik u hrvatskom Saboru.

– Iako ste, izborivši se za konverziju “švicarca” u eure, olakšali otplatu kredita i tako praktički postigli glavni cilj, niste stali, nego ste ozbiljno ušli i u drugu bitku, za sankcioniranje banaka poradi samovoljnih umjesto ugovorenih uvjeta promjene kamata. Zašto vi, ako je logično zaključiti da je to bila zadaća HNB-a?

U tu bitku ušli smo puno prije konverzije, još krajem 2014. Zašto mi – zato jer je HNB tvrdio, a tvrdi i danas, da banke posluju zakonito, kao i uvijek prije toga. Ne samo konverzija, nego i brojne presude na prekršajnim i drugim sudovima u našu korist i prije i poslije konverzije valjda su pokazale i još će, uvjeren sam, pokazati tko je bio u pravu.

– Niste financijaš po struci, a ipak ste sa suradnicima iz Udruge bili u prilici suce i ostale u pravosudnom sustavu podučiti koji se propisi krše i što im je činiti. Kako ste se osjećali u toj neobičnoj ulozi, jeste li u pravosudnih zaposlenika osjetili barem nelagodu radi toga?

Nisam ja nikada s njima direktno kontaktirao, osim izuzetno. Sva moja poučavanja svode se na prepiske, na medijske istupe, na kaznene i prekršajne prijave, na članke, na sudske postupke općenito. Ne znam kako se oni osjećaju u vezi s time, vjerojatno ne baš naročito ugodno.

– Kako su za kršenje propisa o ugovaranju uvjeta promjenjivih kamata predviđene povisoke novčane sankcije za predsjednike uprava (do 80.000) i same banke (do 200.000 kuna) po svakom kreditu, što bi ih, izgube li parnice, preskupo koštalo, očekujete li da će sudovi presuditi po zakonu ili će se banke izvući?

Plaše li se i sudovi banaka?

Sudovi jednostavno moraju kazniti banke, valjda nisu izuzete iz poštivanja zakonskih obveza. Međutim, svjedoci smo zavlačenja glave u pijesak, pa je Visoki prekršajni sud počeo kalkulirati i daje naznake da mu se ne sudi protiv banaka, vidjet ćemo što će se događati. Banke se opravdavaju nekim svojim internim propisima i odlukama, koje ni u kom slučaju ne mogu biti nadomjestak za očigledni pokušaj izbjegavanja zakona, jer banke su tim svojim odlukama uvjete primjene promjenjivih kamata generalizirale, a po zakonu su to obvezne ugraditi i ugovoriti u svaki pojedinačni ugovor o kreditu, što nije samo formalna razlika.

– Ne ostajete po strani ni u ozbiljnom sporu između banaka i države, od koje banke traže nadoknadu navodnoga gubitka od oko 8 milijardi kuna na osporavanoj konverziji. U suprotnom će na Međunarodnu arbitražu u Washington, iako je dvojbeno je li ona uopće nadležna za spor u okvirima EU, koja također ima odgovarajuće instance za takve slučajeve. Imate li predodžbu kako bi to moglo završiti?

To prije svega ovisi o vlasti. Ako vlast bude suverena i na nivou zadatka, banke su te koje će platiti prekršajne kazne, koje će morati s dužnicima konačno ugovoriti zakonite parametre za promjenu kamatnih stopa i koje će na kraju shvatiti da su pogriješile. Drugi scenarij jest truli kompromis s bankama, radi pragmatičnosti i linije manjeg otpora od strane vlastodržaca.

Vujčić je upozoravao umjesto da stopira kredite

– Hoće li ishodom te bitke i za vas okončati “rat za normalizaciju kredita u Chf” ili su moguće još kakve komplikacije?

Puno se bitaka vodi. Nije riješena naša ustavna tužba protiv presude Vrhovnoga suda, nisu riješene naše kaznene prijave protiv HNB-a, guvernera HNB-a, protiv banaka, nisu riješeni prekršajni postupci, nije jasno što će biti s preplaćenim kamatama – nemamo još niti jednu pravomoćnu presudu za vraćanje preplaćenih kamata – osim one jedne iz Zadra, ali tu nije bilo žalbe banke, pa to ne računam, ima tu još jako puno posla. Konverzijom i napokon ugovaranjem parametara promjenjivih kamata pa makar i samo u kreditima u Chf, dobili smo samo olakšicu u nastavku otplate kredita, ali to je, kao što možete zaključiti iz pobrojanog nastavka sudskih procesa, samo predah do toga. Puno bitaka nas još čeka pa ni rat, kako to slikovito nazivate, još nije ni blizu svome kraju.

– Kad ste prije koju godinu zavapili za pomoć u nepodnošljivoj situaciji, oglasio se i guverner HNB-a Boris Vujčić, pohvalivši se kako je još 2008. upozoravao na moguće zamke tih kredita. Pa nije li time zapravo priznao da je, tada kao zamjenik guvernera HNB-a, skupa s guvernerom Rohatinskim, propustio ono što je i po zakonu bio obvezan – stopirati nove i u realne okvire svesti već ugovorene kredite?

Osim što je propušteno zabraniti bilo koju valutu osim eura i kune, taj spin o upozoravanju je čista demagogija, prašina u oči naroda, naivan pokušaj opravdavanja osobnog propusta, a zapravo klasični autogol. Upozoravanje se mora ugovorno riješiti, a ne medijskim izjavama tu i tamo. Npr. Austrijska narodna banka je naložila austrijskim bankama da moraju ugovorno upozoriti na ukupno 25 rizika kod ugovaranja valutne klauzule CHF, a 2008. je potpuno zabranila valutu CHF u potrošačkim kreditima.

Bitku za “švicarca” nastavljam u Saboru

– Jedan od argumenata kontra dužnika kad ste otpočeli akciju za konverziju i bankama i HNB-u bili su navodni spekulativni krediti onih dužnika koji njime nisu rješavali stambeno pitanje, nego kupovali stanove ili apartmane na moru za rentanje. Nije li razlog podizanja kredita osobna stvar svakog dužnika i kakve to uopće veze ima s kršenjem propisa i pohlepom banaka, smije li to u pravno uređenoj državi biti razlogom etiketiranja dužnika?

Mene zanima samo to je li kredit zakonit ili nezakonito ugovoren, a presude u kolektivnom sporu dokaz su da je barem kamata nezakonita, a i to je već dovoljno po Zakonu o obveznim odnosima da se takvi ugovori proglase ništetnima.

– I za kraj posve osobno pitanje – Odnedavno ste i zastupnik u Saboru, neko vrijeme bili ste, čini se, u dvojbi prikloniti se većini na vlasti ili ne, jer bi se tako lakše borili za prava ugroženih. Sad kad je jasno da niste vi još uvijek tajnoviti drugi prebjeg iz “Jedine opcije” u MOST, mislite li da ćete i iz opozicijskih redova moći do kakvih ozbiljnijih pomaka?

Uz pomoć naroda i građana sve je moguće. Hrvatski narod i građani će biti moja snaga. Ako oni zakažu, onda moje djelovanje nema smisla. Očekujem njihovu veliku podršku pisanjem mailova, pisama i drugih poruka vlastodršcima, na što ću ih pozivati i davati im gotove tekstove koje trebaju slati zastupnicima i ostalim političarima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close