Good inicijativa: OBRAZOVANJE POLITIČARIMA NE SMIJE BITI VAŽNO SAMO NA PAPIRU!

„Građanskog odgoja nema u programima programima političkih stranaka, a programi vezani za obrazovanje preklapaju se i u više od 80% među glavnim političkim opcijama“, istaknuo je danas Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, na konferenciji za novinare u Zagrebu gdje je GOOD inicijativa predstavila analizu programa političkih stranaka u području obrazovanja, kao i odgovore nekih stranaka […]

Građanskog odgoja nema u programima programima političkih stranaka, a programi vezani za obrazovanje preklapaju se i u više od 80% među glavnim političkim opcijama“, istaknuo je danas Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, na konferenciji za novinare u Zagrebu gdje je GOOD inicijativa predstavila analizu programa političkih stranaka u području obrazovanja, kao i odgovore nekih stranaka na upitnik koji im je poslan radi pojašnjavanja njihovih predizbornih obećanja vezanih uz obrazovanje.

Dobra je vijest da je obrazovanje postalo važnije u formalnom smislu jer zauzima prva mjesta u izbornim programima, međutim, sadržaj je i dalje načelan,“ rekao je Bajkuša predstavljajući analizu stranačkih programa u kojima niti jedna stranka nije ponudila konkretni oblik financiranja popisanih obećanja.

Da su programi političkih stranaka u području obrazovanja jako načelni potvrdila je i Emina Bužinkić iz GOOD inicijative, koja je predstavila odgovore stranaka na 22 zahtjeva koje je inicijativa predstavila početkom srpnja. Odgovor su poslale samo četiri stranke/liste: MOST, Domovinska koalicija, Koalicija Nema prodaje te Koalicija za Premijera, a kako je ocijenila Bužinkić: Dobili smo razne odgovore, a samo o nekima je vrijedno razgovarati. Iz analize odgovora, može se vidjeti kako stranke žele zadržati status quo u obrazovanju“.

U području financiranja obrazovanja koalicija Nema prodaje nije suglasna da se osigura korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih reformi obrazovanja, dok su Domovinska koalicija te Koalicija za Premijera suglasne s takvim zahtjevom. Iz koalicije Nema prodaje napominju kako „naša djeca imaju svoju domovinu i svoju zastavu pod kojom trebaju odrastati, a to sigurno nije zastava EU“.

Niti jedna stranka koja je odgovorila na upitnik nije složna sa zahtjevom da se nastavi provedba Cjelovite kurilularne reforme s istim timom i s istim planom utemeljenim na stručnosti i transparentnosti. Tako se iz koalicije Nema prodaje zalažu za cjelovitu reformu škole s izmjenom nastavnog plana po uzoru na finski model. U Koaliciji za premijera kažu kako kurikulum nije autorsko djelo jednog čovjeka te da je uočen nedostatak stručnjaka iz tzv. STEM područja, a Domovinska koalicija tvrdi kako postojeći plan nije bio utemeljen na stručnosti. Ipak, neki i dalje smatraju da je važno eksperimentalno uvesti kurikulumske promjene.

Sve nam ovo govori kako stranke nisu dovoljno upoznate s procesom Cjelovite kurilularne reforme niti procesa donošenja i obaveza koja donosi Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije. Primjerice, finski model utemeljen je na kurikulumima i njihovoj reformi, a stručnjaci su u procesu Cjelovite kurikularne reforme birani na javan i transparentan način.“, napomenula je Bužinkić.

Kada se govori o području građanskog odgoja i obrazovanja, većina onih koji su dosad poslali odgovore na upitnik smatra da je moguće uvesti navedeni kao poseban predmet, ali uz naznaku da je važno rasteretiti djecu drugih predmeta. Po pitanju interkulturalne škole u Vukovaru, tzv. Nove škole, istaknuto je mišljenje pojedinih stranaka kako ona nije potrebna. Tako koalicija Nema prodaje ističe da ne bi trebalo biti posebnih škola u Vukovaru, a Domovinska koalicija ističe kako „manjine u Vukovaru imaju svoja ustavna prava, čemu forsirati nešto što je za područje koje je još uvijek iznimno društveno i politički osjetljivo društveno opasno“. Koalicija za Premijera, pak, smatra kako segregacija u suvremenom društvu nije poželjna, niti provediva. „Ako se djeca neće susretati u školi, susretat će se na drugim javnim prostorima i biti u nemogućnosti primjereno komunicirati“, istaknuli su u svom odgovoru predstavnici Koalicije za Premijera.

U području implementacije modela inkluzije u obrazovni sustav djece izbjeglica i djece migrantskog podrijetla, pokazalo se kako su stranke istaknule važnost ovog područja, uz iznimku Domovinske koalicije koja smatra da na „tim ljudima ne možemo vršiti programske pokuse“.

Obrazovanje u fokusu?: što stranke obećavaju o obrazovanju

Izvanredni izbori u rujnu 2016. godine pružaju nam još jednom priliku da pogledamo kako političke stranke i koalicije vide obrazovanje i što planiraju napraviti u tom području. Ova kratka analiza obuhvaća izborne programe Hrvatske demokratske zajednice, Narodne koalicije, Mosta nezavisnih lista, Živog zida, Koalicije za premijera, stranke Pametno i Domovinske koalicije.

Obrazovanje na izborima 2015. i 2016.

Kada je obrazovanje u pitanju, između izbora 2015. i 2016. godine dogodile su se značajne stvari gdje posebno treba istaknuti stopiranje i preuzimanje Cjelovite kurikularne reforme suprotno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije od strane nadležnog ministarstva, te prosvjed „Hrvatska može bolje“ održan 1. lipnja 2016. godine gdje je 50.000 građana zahtijevalo da se konačno jedna reforma provede do kraja po načelima stručnosti i transparentnosti.

Kod vodećih političkih opcija može se primijetiti kako je obrazovanje naglo izbilo među glavna programska područja. U programu za izbore 2015. godine, u programu „5+ Hrvatska“ Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om obrazovanje je bilo uvršteno u peto područje dok je koalicija Hrvatska raste predvođena SDP-om obrazovanje postaviti kao četvrto poglavlje. U programima za izbore 2016. godine, obje opcije su obrazovanje stavile na drugo mjesto (poglavlje), odmah nakon gospodarstva.

Stranka „Pametno“ je u programu 2015. godine obrazovanje postavilo kao osmo poglavlje, a 2016. izlaze na izbore s obrazovanjem kao glavnim prioritetom, odnosno obrazovanje zauzima prvo mjesto u njihovom programu nakon kojeg slijede ostale teme. U izbornom programu Živog zida obrazovanje se sa sedmog mjesta (poglavlja) 2015. godine „popelo“ na peto mjesto u programu za izbore 2016. godine.

HSP Ante Starčević je na izborima 2015. godine bio dio Domoljubne koalicije, a u programskim smjernicama za izbore 2016. godine Domovinska koalicija je obrazovanje stavila kao treću točku koja sadrži 52 riječi.

Izborni program Koalicije rada i solidarnosti predvođene strankom „Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti“ za izbore 2015. godine nije bilo moguće pronaći na Internetu, a u programu Koalicije za premijera za izbore 2016. godine obrazovanje je spomenuto devet puta.

Na kraju, u dokumentu naslovljenom „most-program-web“ za izbore 2015. godine na stranicama MOSTA nezavisnih lista, nakon višestrukih pokušaja, nije uočeno da se obrazovanje spominje. U izbornom programu za izbore 2016. godine obrazovanje zauzima 16. poglavlje.

Iz ove kratke i jednostavne analize može se zaključiti kako su događaji između dvaju izbora imali utjecaja na političke stranke u oblikovanju njihovih izbornih programa na način da se obrazovanje „popelo“ na ljestvici njihovih prioritetnih politika odnosno da su neke političke opcije konačno uočile obrazovanje kao važno područje i uključili ga u program.

Kako dalje sa Strategijom?

Hrvatski sabor je 2014. godine donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije s 94 glasa „za“ što je čini temeljnim dokumentom obrazovnih promjena u Hrvatskoj.

Izborni programi HDZ-a, MOST-a i Domovinske koalicije niti jednom rječju se ne referiraju na taj strateški dokument Hrvatskoga sabora već spominju „reformu obrazovanja“, „strategiju odgoja i obrazovanja“ i sl. Identična je situacija s Cjelovitom kurikularnom reformom, pojmom i procesom iz Strategije, koja se ne spominje u programima navedenih opcija pod tim imenom. Valja napomenuti kako sve tri opcije govore o nužnosti reforme obrazovanja i nužnosti kurikularne reforme unutar koje bi MOST stavio veliki naglasak na STEM područje, te bi proširili stručnu skupinu, a Domovinska koalicija stavlja naglasak na čuvanje „tradicionalnih vrijednosti hrvatskog naroda, države i socijalnog nauka Katoličke crkve.“

Živi zid se isto tako ne referira na Strategiju, no njihov izborni program je svojevrsni prijedlog nove strategije koja zadire duboko u nastavni plan i program i strukturu osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Programi Narodne koalicije, stranke „Pametno“ i Koalicije za premijera jasno izriču potrebu i nužnost sustavnog provođenja važeće Strategije, a Narodna koalicija i stranka „Pametno“ naglašavaju i nastavak Cjelovite kurikularne reforme bez političkih pritisaka.

Što nam nude?

Općenito se može reći kako su izborni programi glavnih političkih opcija u velikoj mjeri slični te pokrivaju ista područja i daju ista obećanja, s time da je program Narodne koalicije u nekim segmentima određeniji, dok je HDZ-ov program općenitiji i načelan, odnosno bez brojki, postotaka ili vremenika aktivnosti. I jedni i drugi obećavaju povećavanje ulaganja u obrazovanje (Narodna koalicija obećaje 6% BDP-a), reformu obrazovanja (uz napomenu iz prethodnog odlomka da Narodna koalicija eksplicitno spominje važeću Strategiju), predškolsko obrazovanje za sve, uvođenje novog sustava praćenja i vrednovanja učenika, reformu strukovnog obrazovanja, povećanje standarda i društvenog statusa učitelja, definiranja njihovog profesionalnog napredovanja i zaštite od napada. Obje opcije obećavaju povećanje broja stipendija, subvencionirani ili potpuno pokriveni međumjesni prijevoz učenika i, uvijek popularne, besplatne udžbenike. HDZ u svom programu stavlja veći naglasak na izgradnju i obnovu dječjih vrtića i škola, dok Narodna koalicija obećaje potpuno provedbu projekta e-škole do kraja 2019. Također, HDZ obećaje uvođenje pomoćnika u nastavi još u vrtićima.

Stranka „Pametno“ u svom programu, koji pokriva slična područja, obećava pokretanje procesa kojim će do 2031. godine sve škole raditi u jednoj smjeni s cjelodnevnim programom, a od posebnosti njihovih obećanja treba izdvojiti zalaganje za to da obvezno obrazovanje treba trajati 10 godina.

Most nezavisnih lista je svoj program oblikovao kao popis onog što bi po njihovom mišljenju trebalo ili valjalo napraviti u području obrazovanja bez obrazloženja kako to ostvariti, a primjetna je velika usredotočenost na STEM područje. Posebnost MOST-ovog programa je smanjivanje utjecaja politike na školske odbore gdje bi smanjili broj predstavnika lokalnih i državnih vlasti.

Koalicija za premijera, osim što naglašava „snažnu orijentaciju“ prema provedbi Strategije, zalagat će se za povećanje ulaganja u obrazovanje, efikasnost obrazovnog sustava, besplatan prijevoz i udžbenike uz napomenu da „ako se i treba zaduživati na razini državnog proračuna, onda prioritet u zaduživanju moraju biti ulaganja u obrazovanje, istraživanja i nove tehnologije“.

Živi zid u svom programu se najviše fokusira na sam nastavni plan i program na svim razinama osnovnog i srednjeg obrazovanja. Najveći dio svoga programa posvetili su Zdravstvenom odgoju i iznimnoj potrebi da se isti sustavno uvede od početka gdje bi se zdravlje holistički poučavalo. Nadalje, predlaže se uvođenje Društvenog odgoja s naglaskom na volontiranju učenika, školskim projektima i aktivaciji učenika u lokalnoj zajednici. Kada je u pitanju srednje obrazovanje, Živi zid bi ukinuo dosadašnji sustav gimnazija i uspostavio jedan gimnazijski program s većom izbornošću. Srednje strukovne škole bi stalno prilagođavao potrebama tržišta rada, a iste bi imale skupinu temeljnih predmeta. Isto tako, predlažu i promjene u umjetničkom obrazovanju.

Na kraju, Domovinska koalicija je u 52 riječi svog obrazovnog programa najveći naglasak stavila na provedbu kurikularne reforme „koja mora integrirati odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te stručno i znanstveno područje na temeljima tradicionalnih vrijednosti hrvatskog naroda, države i socijalnog nauka Katoličke crkve, a s ciljem stvaranja dodane vrijednosti i održivog razvoja društva te nacionalne ekonomije u cjelini.“

Ima li građanskog odgoja i obrazovanja?

Građanski odgoj i obrazovanje kao sustavno i kvalitetno poučavanje učenika o demokraciji i ljudskim pravima nije spomenut niti u jednom od analiziranih izbornih programa. No, područja važna za građanski odgoj i obrazovanje se „u tragovima“ mogu pronaći jedino u programu Narodne koalicije i Živoga zida.

Kao što je već rečeno, Živi zid se zalaže za uvođenje Društvenog odgoja u škole s naglaskom na volontiranju učenika, školskim projektima i aktivaciji učenika u lokalnoj zajednici. Iako su volontiranje i sudjelovanje učenika u životu lokalne zajednice sastavni dio građanskog odgoja i obrazovanja, u samom programu, tj. dijelu vezanom za obrazovanje, nisu spomenute glavne komponente građanskog odgoja i obrazovanja, a to je da se radi o poučavanju za demokraciju i ljudska prava, da se učenike politički opismeni kako bi aktivno sudjelovali u društvu.

U objašnjenju svog obećanja o provedbi Cjelovite kurikularne reforme, Narodna koalicija napominje da će ista biti provedena s naglaskom na ključnim kompetencijama gdje je „međuljudska i socijalna kompetencija“ (u dokumentu Europske unije: „social and civic competence“) jedna od njih. Građanski odgoj i obrazovanje upravo služi tome da se ojača ta kompetencija s naglaskom na demokraciju i ljudska prava. No, izravnog spominjanja građanskog odgoja i obrazovanja u programu nema.

Izvor: GOOD inicijativa

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close