GODINA VELIKE DRAME U ‘’KATEDRALI DUHA’’ – TKO VLADA HRT-om? HDZ-ov ravnatelj Bačić ili HSLS-ov direktor poslovanja Stipić?!

Iznenadnom ”vrućom” pljuskom Programskog vijeća HRT-a koje je odbilo dati pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. i negativno se izrazilo o najavljenim višemilijunskim ”kapitalnim projektima” u idućoj godini, uključivši i serijal ”Predsjednik Tuđman” u produkciji sveprisutnog Miljenka Manjkasa, još jednom je potvrđeno rapidno urušavanje javne radiotelevizije u kojem kao i da su ”kontrolori” […]

Iznenadnom ”vrućom” pljuskom Programskog vijeća HRT-a koje je odbilo dati pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. i negativno se izrazilo o najavljenim višemilijunskim ”kapitalnim projektima” u idućoj godini, uključivši i serijal ”Predsjednik Tuđman” u produkciji sveprisutnog Miljenka Manjkasa, još jednom je potvrđeno rapidno urušavanje javne radiotelevizije u kojem kao i da su ”kontrolori” Prisavlja odustali od propitivanja zašto se urušava program HRT-a, na što se troši novac pretplatnika pristojbe, ali i ono što bi trebalo biti važno – tko je od upravljača tim javnim servisom za sve to i odgovoran.

Naime, iako je HRT-u formalno na čelu glavni ravnatelj Kazimir Bačić, javna je prisavska tajna da ”Katedralom duha” iz sjene upravlja šef poslovanja Mislav Stipić koji u politički nametnutom pokušaju ”pacifikacije” preostalih ”džepova otpora” onih koji HRT još vide kao javni servis s relativno pristojnim programom, provodi nametnutu politiku rezanja troškova na kojoj inzistira Plenkovićeva vlada i odlučuje o distribuciji gotovo 1,4 milijarde kuna, koliko iznosi godišnji prihod ekipe s Prisavlja. I to, treba li uopće isticati, većinom iz džepova poreznih obveznika koji su prisiljeni plaćati televizijsku pristojbu.

Ne zna se tko pije, tko plaća

Pritom, u ovogodišnjem su kaosu na HRT-u skandali i sukobi gotovo svakodnevno izbijali– njihove dugogodišnje zvijezde i najbolje plaćeni novinari i urednici poput Drage Ćosića bili su uhvaćeni u ”kokošarenju” – Ćosić konkretno u prodaji ”HRT-ovih” ulaznica za SP u nogometu zbog čega je dobio izvanredni otkaz, a ta je ”disciplinska mjera” bila izrečena i novinaru Hrvoju Zovku, ujedno i šefu Hrvatskog novinarskog društva i to samo zbog žestokog verbalnog sukoba sa šeficom Informativnog medijskog servisa HTV-a Katarinom Perišom Čakarun.

S druge strane, HRT pred najavljenom sistematizacijom i novom kategorizacijom plaća napuštaju njihova dugogodišnja ”zaštitna” lica programa, među kojima su posljednje bile Karmela Vukov Colić i ”vrtlarica” Kornelija Benyovsky Šoštarić, a program se sve više, kako je bilo istaknuto na posljednjoj sjednici Programskog vijeća, pretvara u ”freak show” u kojem glavnu riječ imaju marginalci s periferije društvenog i javnog života koji u igri ”ustaša i partizana” najčešće zastupaju priglupe i opasne povijesno revizionističke istupe zbog kojih se programsko vodstvo HRT-a naknadno mora ispričavati.

Pojednostavljeno– politika stišće HRT u zahtijevanoj racionalizaciji poslovanja, prisavski šef poslovanja Mislav Stipić ”zavrće ruke” u rezanju troškova, glavni ravnatelj Kazimir Bačić samo potpisuje ”servirane” odluke, a program se sve očitije raspada uz nesuvisla objašnjenja prisavskih šefova koji se sve više oslanjaju na nabavu programa iz vanjske produkcije.

Problematično izvješće o poslovanju

Svu nemoć i urušavanje HRT-a kao donekle pristojnog javnog medijskog servisa koji, prije svega, može, ali i mora proizvesti donekle suvisli informativni program, dokazala je upravo posljednja sjednica Programskog vijeća održana početkom prosinca uoči redovnog- predblagdanskog ”medijskog zatišja”.

Naime, osim što Programsko vijeće HRT-a tada nije dalo pozitivno mišljenje na Program rada HRT- za 2019., od rukovodstva javne radiotelevizije bilo je zatraženo i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora Hrvatske radiotelevizije s Vladom jer, vjerovali ili ne, prisavski čelnici svojim kontrolorima nisu mogli servirati niti točne brojke!

Za zaključak kojim se daje pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2019. glasovali su predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo i članovi Robert Markt i Zorislav Lukić, a protiv je bilo čak šestero članova Programskog vijeća, među kojima je i Saša Milošević koji je inzistirao na izglasavanju negativnog mišljenja.

Program rada HRT-a predstavio je glavni urednik televizijskih kanala javne radiotelevizije Bruno Kovačević koji je u idućoj godini, kako je posebno naglasio, najavio ”ekspanziju produkcije HRT-a i nove programske sadržaje”, među kojima su, što je iznimno važno naglasiti, djela iz tzv. vanjske produkcije – odnosno ona koja HRT nabavlja od, kako se ističe ”neovisnih proizvođača audio-vizualnog sadržaja”. Kovačević je pritom, naravno, kao kapitalni projekt u 2019. na prvom mjestu naveo ”General”, film i serija o generalu Anti Gotovini u režiji Antuna Vrdoljaka i u vanjskoj produkciji koja, onako usput, već debelo kasni s isporukom tog projekta ugovorenog još u rujnu 2016.

No, da ne bi sve bilo na generalu, HRT je odlučio u idućoj godini baviti se i predsjednikom–naravno–Franjom Tuđmanom. U prvoj službenoj HRT-ovoj najavi, Kovačević je kao novi prisavski kapitalni projekt naveo dokumentarni serijal o predsjedniku Franji Tuđmanu pritom ne navodeći autora niti produkcijsku kuća, da bi se tek kasnije ispostavilo da je to projekt sveprisutnog i na HRT-u favoriziranog Miljenka Manjkasa – dosadašnjeg autora i producenta dokumentarno-igranih ”igrokaza” – ”Jugoslavenskih tajnih službi” i nedavno prikazanog serijala ”Rat prije rata”. Projekta naručenih od HRT koji su dobili otrovne kritike zbog dubioznog poigravanja s povijesnim činjenicama, ali i sporne kvalitete i jeftinog dramskog ”igrokaza” kao ilustracije spornih povijesnih događaja.

Osim ta dva dramska i dokumentarna projekta, Kovačević je kao kapitalne projekte najavio i povratak showa ”Zvijezde pjevaju”, ”Dore” i showa ”Voice”.

I to je sve najvažnije što je HRT najavio za iduću godinu, što su neki zlobni jezici u Programskom vijeću otrovno prokomentirali – kako je HRT-ov program u idućoj godini ”laka glazbena komedija s pjevanjem i pucanjem”.

No, službeno je i na taj program rada i kapitalne projekte HRT-a izneseno niz primjedbi među kojima su najvažnije bile, kako je istaknuto, izostanak strategije otvaranja HRT-a prema novim online platformama, a naročito – nedovoljnu zastupljenost kvalitetnog informativno-političkog, dramskog i kulturnog programskog sadržaja.

Žestoke kritike o nekvaliteti programa

U svojevrsnom isticanju kako je prisavski ”car gol”, bez obzira na pompozne najave programskog vodstva H RT-a, prednjačila je novinarka Maja Sever, ujedno i članica Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a. ”HRT ukoliko želi preživjeti mora promijeniti svoje programske planove na skroz novu industriju, odnosno na novi svijet. Mi u ovim planu za 2019. toga uopće nismo svjesni – nismo svjesni što su youtube kanali, društvene mreže i platforme. Što se tiče predloženog programa HRT-a, tu se uglavnom pjeva– a nije mi jasno zašto se to navodi kao kapitalni projekti televizije”, istaknula je Maja Sever naglasivši potrebu HRT-ova produciranja i emitiranja kvalitetnih emisija, a naročito informativno-političkih .

No, puno konkretniji i otrovniji bio je novinar i urednik Dean Šoša naglasivši i da među, kako je kazao, ”kapitalnim pothvatima” HRT-a nije zamijetio neke velike dramske serije, ali i da je zamijetio nepostojanje ambicije da javna radiotelevizija iduće godine ima barem jednom tjedno jednu značajnu unutarnje-političku emisiju u prime timeu na glavnom kanalu koja bi, kako je ocijenio, stvarala javno mnijenje. Osim toga, naglasio je i potrebu pravilnog izbora urednika, novinara i sugovornika, ali i tema u programu HRT-a jer u protivnom, kako je istaknuo, sve što se dobro radi na javnoj radioteleviziji može biti zasjenjeno ispadima i incidentima u programu. ”Sve to treba ispoštovati da bi se prekinuo jedan beskonačni freak show ljudi sa periferije Hrvatske i hrvatske javnosti”, istaknuo je Šoša.

Član Vijeća Saša Milošević kao neprihvatljivim je ocijenio prilog na HRT-u vezan uz filmove Jakova Sedlara i Romana Leljaka te reklamiranje knjige o Jasenovcu Igora Vukića, a član Programskog vijeća Ivica Maštruko predložio je ozbiljnu analizu crkvenog i religijskog programa koji je ocijenio da ima obilježja ”laudato orijentacije HRT-a”.

Uz opaske za pretvaranje HRT-a u ”freak show”, pogona za reklamiranje Jasenovca i reviziju povijesti, na sjednici su se od prisavskog vodstava zatražili i podaci o gledanosti emisija iz skupo plaćene vanjske produkcije emitiranih na HRT-u, a kao vruća šamarčina odjeknulo je i upozorenje dopredsjednika Programskog vijeća Nikole Bakete na nepravilnosti i netočne podatke iz izvješća o ostvarenju ciljeva i obaveza HRT na temelju ugovora s Vladom, zbog čega to nije čak ni ”primilo na znanje” već se zatražilo od rukovodstva HRT-a podnošenje novog izvješća.

Drugim riječima, dok se ne zna tko upravlja HRT-om– ravnatelj Bačić, ili šef poslovanja Stipić, prisavski kontrolori u Programskom vijeću ne mogu dobiti ni podatke je li HRT barem u programskom dijelu ispunio ugovorne obaveze s Vladom.

S druge strane, zatražena istraga o navodnim nepravilnostima i nezakonitostima u radu i poslovanju HRT-a i spornim milijunskim isplatama vanjskoj produkciji, a na što je upozoravao bivši Nadzorni odbor, zapela je na odlučivanju iza zatvorenih vrata nadležnog saborskog Odbora za medije.

To se opravdava poslovnom tajnom. No, javna je tajna da je prisavski ”car gol”, a da će nam HRT i u idućoj godini ponuditi ”glazbenu komediju s pjevanjem i pucanjem”. Pucanjem – živaca, naravno.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close