GAY IT’S OK, ŽELJKICA MARKIĆ NIJE: “Opomenite medije koji koriste izraz „gej brak“!”

Udruga “U ime obitelji” zatražila je od Vijeća za elektroničke medije da opomene medije koji koriste termin “gej brak” za institut “životnog partnerstva” U svojoj pritužbi, Vijeću za elektroničke medije „U ime obitelji” naglašava se kako se neprestanim izjednačavanjem “životnog partnerstva” s brakom, za što su vladajući tvrdili da su dva različita instituta, u medijima […]

Udruga “U ime obitelji” zatražila je od Vijeća za elektroničke medije da opomene medije koji koriste termin “gej brak” za institut “životnog partnerstva”

U svojoj pritužbi, Vijeću za elektroničke medije „U ime obitelji” naglašava se kako se neprestanim izjednačavanjem “životnog partnerstva” s brakom, za što su vladajući tvrdili da su dva različita instituta, u medijima uporno nameće percepcija braka suprotna onoj za koju su se hrvatski građani većinski izjasnili na referendumu nakon čega je u Ustav unesena odredba prema kojoj je brak “životna zajednica žene i muškarca”.

Građani su izjednačavanjem “gej braka” i instituta “životnog partnerstva” pogrešno informirani i dovedeni u zabludu. Time se stvara pogrešna slika o novoosnovanom institutu, izaziva se značajno nezadovoljstvo i nepovjerenje građana u cjelokupni sustav te se izravno krši ustavni poredak Republike Hrvatske, tvrdi Željkica Markić „U ime obitelji”. Udruga traži od Vijeća da u skladu sa svojim ovlastima, uputi zajedničko priopćenje medijima koji će ih „opomenuti da ne objavljuju netočne senzacionalističke članke kojima iznose neprovjerene i netočne informacije čime dovode u zabludu i štete ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske”.

Ambiciozna Markić „dobila” od Grada novac i korist – za koga?

Pa, bi li se Željkica Markić, u dogledno vrijeme, shodno svojim ambicijama, šetala po redakcijama i određivala naslove u novinama, sukladno pluralizmu medija, Zakonu o javnom priopćavanju i Zakonu o medijima? Hoće li zatražiti i njihovu izmjenu „U ime obitelji” o kojoj se, usput budi rečeno, najmanje bavi, već se „U ime obitelji” odavna duboko zagazila u politiku. Nije li to „ta” Željkica Markić, na čelu neprofitne organizacije, koja je dobila od Grada Zagreba, 120 tisuća kuna, mimo natječaja, 22. svibnja ove godine na tri rate isplaćene? Udruga „U ime obitelji”, tek godinu dana od osnivanja, (osnovana u svibnju 2013., dobila je prostor u Zvonimirovoj 17, veličine 68,88 četvornih metara. Na 4.-om katu članovi se mogu koristiti dvoranom za sastanke. Potom je Grad Zagreb platio odnosno odobrio udruzi 10 tisuća kuna za plaćanje režija, a tri mjeseca kasnije, eto im i 12 puta veće donacije za „usluge promicanja javnosti rada gradske uprave”, koju usput budi rečeno, svi mediji u Hrvatskoj ionako svakodnevno obavljaju. No nismo svi isti. Druge udruge čekaju, mada Grad ima devastirane prostore koje bi one mogle urediti. Ona je eklatantan primjer nepotizma i tko je kome drag. Neka se zna.

Kako ćemo zvati Gay Pride? Dan zaljubljenih u isti spol – po Željkici Markić?

Markić, s evidentnom parcijalnom amnezijom, zaboravila je da je u Zagrebu održana – ne jedna, već o-ho-ho „Gay pride”, koja se naziva gej parada – homoseksualno orijentiranih ljudi, te nije jasno kako bi mediji, trebali po njoj, biti „opomenuti” i nazvati gej paradu. „Parada zaljubljenih” ili tako nekako, da ne dovedemo u zabludu heteroseksualce koji se pukim slučajem nađu i ostanu „paf” gledajuć kako se homoseksualni parovi ljube posred ceste uz policijsko osiguranje? Tko je Markić da zadire u medije i određuje tko će i kako pisati, biti opomenuti zbog svoga specifičnog izražaja? Tko je Željkica Markić da se usuđuje zadirati u novinarske forme, mimo spomenutih Zakona kojeg se mediji itekako pridržavaju? Što bi sada čelnica Udruge? Da Vijeće za elektroničke medije postane njena produžena ruka, policijska i čvrsta, uvažavajući njenu kritiku, koja je; a) neosnovana; b) posve nepotrebna; c) totalno i apsolutno neprihvatljiva medijima; d) ne dovodi svojim pisanjem nikoga u zabludu, doli nje same; e) trenira dokle može daleko dobaciti? Mediji imaju pravo iznositi činjenice svojim stilskim formama i sadržajem, sintagmom, istovremeno ne vrijeđajući nikoga.

Brak kao institucija – kao građanskopravni ugovor

Brak je društvena institucija kojom se regulira specifični odnos između dva ili više pojedinaca u svrhu zajedničkog života i/ili odgajanja potomstva. U većini današnjih zemalja sankcioniran od strane države, no može se u određenim slučajevima sklopiti ili regulirati od strane vjerske zajednice. Brak, osim moralnog ima i pravni sadržaj, odnosno neki ga teoretičari tumače kao posebnu formu građanskopravnog ugovora. Brak se, u ovom ili onom obliku, može naći u skoro svakom društvu. Povijesni zapisi sugeriraju da se brak smatrao dijelom običaja, te evoluirao u suvremeni oblik reguliran pravom. Usprkos pokušaja antropologa da mu pronađu porijeklo (i testiraju hipotezu o primitivnom promiskuitetu), o tome ne postoji konsenzus. Brak prestaje smrću jednog od supružnika, odnosno razvodom u slučaju poništenja, te se smatra da nikada nije niti postojao. Brak u većini država regulira bračno pravo, prema broju partnera na: monogamni brak, poligamni brak, poliginijski brak,(muškarac i više žena); poliandrijski brak,(žena s više supruga); grupni brak (između više muškaraca i žena istovremeno), ovisno pripadaju li partneri istoj društvenoj grupi (pleme, nacija, klasa, kasta, vjerska zajednica), pa se luči na: endogamne tj. između pripadnika iste društvene grupe i agzogamne, tj. između pripadnika različitih društvenih grupa, pa se prema tome sklapaju od strane vjerske ili svjetovne vlasti: crkveni ili građanski brak.

Ostale vrste brakova su: dogovoreni brak, koji između partnera sklapaju članovi njihovih obitelji (poseban je oblik dječji brak), a koji također može biti prisilni brak (poseban je oblik tzv. otmica nevjesta). Oblik braka specifičan za šijitski islam „jeniqah” ili privremeni brak, a u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji postoji i institucija tzv. neformalnog braka (Common-law marriage).

Institucije slične braku su i tzv. divlji brak, ali i probni brak (kome je primarna svrha ustanoviti sposobnost žene da rađa). U Francuskoj je, pak, pod vrlo specifičnim uvjetima, moguće sklopiti brak s preminulom osobom, tzv. posthumni brak. Ta je institucija u tome slična kineskom običaju poznatom kao kineski brak duhova. Zna li ovo Željkica Markić „U ime obitelji”?

Životno partnerstvo nije „institucija”, niti Željkica Markić „osovina”

Životno partnerstvo dvoje ljudi nije institucija, ako ćemo već tako, jer se ruši svako malo i ljudi se, homoseksualni, heteroseksualni rastaju, iz razloga što čovjek – nije monogamno biće. Znanstveno potvrđeno. Za ne povjerovati je ono što traži od Vijeća, jer „životno partnerstvo” ovakvo, onakvo, ipak, nije institucija, kao niti sve što se potpiše pod kapom države i matičara. Nazivamo ga institucijom, formalistički, no on to činjenično, ipak nije.

Kada se obratila Vijeću za elektroničke medije, s svojim „naputkom”, da se građanstvo dovodi u zabludu i da se krše prava gej parova, traži „U ime obitelji”, da se mediji opomenu, „da ne objavljuju netočne senzacionalističke članke kojima iznose neprovjerene i netočne informacije čime dovode u zabludu i štete ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske”, taksativno – nije nabrojala članke, „senzacionalističke”, u kojima se iznose neprovjerene i netočne informacije, i kako su to novinari i mediji doveli u zabludu čitatelje i građane, naštetili ustavnopravnom poretku RH?

Kako su građani izjednačavanjem, (to znači da su jednaki, jel), dovedeni u zabludu, „gej braka” i „životnog partnerstva”, Markić u ime Udruge naširoko objašnjava – bez ijednog taksativnog primjera. S razlogom. Nema ga. Ne postoji, niti će ga biti.

Za primijetiti je da gospođa Markić ima aspiracije u dogledno vrijeme, šetati po redakcijama i mijenjati tekstove, naslove, fotografije… Tko je ona da se postavlja kao jedna i jedina moralna vertikala ovoga društva? Bila bi „viša” od glavnih urednika koji odgovaraju za tekstove, naslove i redakcijske uratke novinara? Koji čin bi željela pridobiti, recimo u vojsci, policiji? Bi li se kandidirala za predsjednicu ove zemlje u dogledno vrijeme? Dokle sežu ambicije jedne čelnice udruge, nikome nije jasno.

Markić „posvuduša”

Dotična gospođa, uzima si za pravo kritizirati i predsjednika države, legalno izabranim od državljana iste te države, rekavši „Da ima obraza, odustao bi od kandidature”. Alfa i omega „U ime obitelji” najmanje se bavi obiteljskim pitanjima, zadire u politiku, kritizira, pritišće, i izlazi van zadanih gabarita Udruge kao neprofitne organizacije. Posjetila je i Branimira Glavaša u mostarskoj kaznionici. Ne zna se o čemu su pričali „ali je razgovor bio ugodan”. Bilo je Valentinovo, pa se pretpostavlja da su razgovarali o „ljubavi” političkoj i budućoj suradnji. „Liderica desnice u Hrvata”, kako je nazivaju, nije spoznala da postoje i „ljevaci” u Hrvatskoj. Za zaključiti je da joj je kakva takva demokracija – posve strani termin u njenim verbalim istupima.

Ona ima nešto za reći i o slučaju „lex Perković”, a što ima njena udruga s tim – ostaje nedokučivo. Gospođa Markić kritizira, proziva i stranke i suca Turudića, ušavši i u pravosudni sistem, jer ona zna najbolje! Bavila se natječajima Ministarstva kulture, prozivajući Ministarstvo, kojim načinom odabira projekta na natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima prikriveno financira podupiratelje SDP-a i HNS-a, obrušivši se i na predsjednika Novinarskog društva Zdenka Duku, na kraju požalivši se da joj je vrt pun blitve. I to sve – „U ime obitelji”? Što ne podijeli „blitvu” obiteljima koje nemaju za kruh, kad je već ima „pun vrt”?

Nevjerojatno što se sve može „U ime obitelji” u ovoj državi. No na stranu, ima takvih ljudi, koji sve znaju i u sve se razumiju, bez ijednog dokaza, činjenica i fakata, dokumenata. Da novinar napravi ispad, samo dio poput Markić, dobio bi poziv na sud i prije negoli je došao s posla do kuće. Smiju li novinari tužiti Željkicu Markić, zbog toga što bi im ona „stisnula” cenzuru, preko Vijeća za elektroničke medije, putem „naputka”? Da je tuže, pa da vidimo koliko zna o pluralizmu medija, demokraciji, izričaju, izražaju, stilskoj formi, zakonima o medijima i javnom priopćavanju itakodalje, itakodalje?
Ona je – ili tko je proglasio građansku inicijativu „U ime obitelji” – totalno promašeni naziv, obzirom na njene istupe.

„Skakala” za referendum

Za referendum „skakala” je do „plafona i natrag” (stilska figura – za njenu obaviještenost), iako je docent s Pravnog fakulteta u Osijeku lijepo ukazao na temeljni nedostatak inicijative „U ime obitelji”, kojima žele potaknuti promjenu izbornog sustava, nedostatak sveobuhvatnosti jer su usmjerene samo ne promjene nekih elemenata izbornog sustava. Promjenu D’Hontove metode preračunavanja glasova, što je prema Palićevu mišljenju mnogo važnije od potpisa potpore ili zabrana kandidiranja osuđenima za određena kaznena djela, ne predlaže nitko, a upravo je ona razlog, smatra Palić, za to da velikim političkim strankama u prosjeku treba manje glasova za jedan mandat nego malim.

Markić „ruši” Ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava

„Ta metoda ruši Ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava. Svaki mandat iste ili različitih političkih stranaka treba se temeljiti na jednakom broju glasova, a to je moguće jedino primjenom kvote. Izborni prag je propisan s pet posto važećih glasova, a od 2000. do danas na nacionalnoj razini nije bio ispod 14 posto”, objasnio je Palić tada. „Referendumom želimo u Ustav unijeti načela poput preferencijalnog glasovanja bez cenzusa i mogućnosti glasovanja elektroničkim i dopisnim putem za sve državljane”, istakla je tada Markić iz udruge „U ime obitelji” prilikom predstavljanja nove inicijative.

Niti svjesna nije bila, da je upravo ona tada zadrla, u neposrednost koju jamči Ustav RH, bitnim reduciranjem osuđenih osoba za specifična teška kaznena djela do isteka perioda rehabilitacije.

Sori, Markić, ali i osuđenici su državljani ove zemlje. Njima je već presuđeno i prema Zakonu o medijima i javnom priopćavanju, mediji ne smiju iznositi kvalifikacije poput „zločinca”, „kriminalca” itd, jer je čovjek već osuđen, a kada izađe na slobodu, on je svoje „odgulio”, te mu se ne smije u tekstu „prišiti” grijeh, bez navoda da ga je odrobijao i postao punopravni član i građanin. Ali bi ga Markić vrlo rado eliminirala iz sustava glasovanja, nije jasno – zbog svoje „čistoće i besprijekornosti”? Po kojem to Ustavu RH?

Gay it’s OK, no neka Markić ne zadire u politiku i medije, već neka se okrene „U ime obitelji” zadanim gabaritima Statuta udruge. I tako dođosmo, da su nam pederi i lezbe sasvim ok, ali Željkica Markić – nije.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close