Fundamentalizam i vjerska sloboda

Još „svježi“ nauk o vjerskoj slobodi Crkva je iznijela na Drugom vatikanskom saboru, posebice deklaracijom „Dignitatis humanae“, a onda drugim dokumentima i enciklikama u kojima su pape neprestano naglašavale važnost toga dijela ljudske egzistencije, ne samo u privatnom, nego i u javnom životu. Svaka osoba ima pravo na vjersku slobodu, te svi ljudi moraju biti […]

Još „svježi“ nauk o vjerskoj slobodi Crkva je iznijela na Drugom vatikanskom saboru, posebice deklaracijom „Dignitatis humanae“, a onda drugim dokumentima i enciklikama u kojima su pape neprestano naglašavale važnost toga dijela ljudske egzistencije, ne samo u privatnom, nego i u javnom životu.

Svaka osoba ima pravo na vjersku slobodu, te svi ljudi moraju biti slobodni od pristiska bilo pojedinaca, bilo društvenih skupina ili bilo koje ljudske vlasti, i to tako da u vjerskoj stvari nitko ne bude prisiljen raditi protiv svoje savjesti. Drugim riječima, Koncil želi naglasiti da je svaki čovjek obdaren razumom i slobodnom voljom i na temelju toga ima pravo na slobodu vjere, te da svoju vjeru slobodno ispovijeda, a da ga nitko na tom području ne sputava.

U tom kontekstu, niti jedan fundamentalizam nije moralno prihvatljiv. Niti sekularni fundamentalizam koji se već godinama razvija i kulminira u Europi, te snažno guši vjerske slobode šireći diktaturu relativizma na području morala dovodeći u pitanje čovjekovu duhovnu dimenziju. Nije prihvatljiva niti teokracija koja se sastoji u tome da se od strane pojedine religije i vjerske zajednice u nekom društvu želi sve urediti po pravilu te religije ili vjerske zajednice, a da to ide protiv čovjekove savjesti, a osobito ako bi vjerski službenici bili na vlasti. U Europi nije prisutna krajnost teokratskog uređenja društva, ali je na veliku žalost prisutna druga krajnost – a to je sekularni fundamentalizam.

To je već davno predvidio sv. papa Ivan Pavao II. u svojoj prvoj enciklici „Redemptor hominis“. Papa u enciklici ovako naglašava taj problem: „Stoga je teško, stanemo li i na čisto ljudsko gledište, prihvatiti stav po kojemu samo ateizam ima pravo građanstva u javnom i društvenom životu, dok su ljudi vjernici, kao po nekom načelu, jedva podnošeni, ili se s njima postupa kao prema građanima nižega reda, i dapače su, što se već dogašalo posve lišeni građanskih prava.“  Papa, naravno ovdje piše iz iskustva sredine iz koje je potekao i djelovao, a to je Poljska, mučenička zemlja koja je podnijela velika zla 20. stoljeća, a to su nacizam i komunizam. Ne možemo zanemariti činjenicu da se neki oblici sekularnog ili ateističkog, ili ako ćemo ići dalje antiteističkog fundamentalizma pokazuju i u Hrvatskoj.

Kolikog god živjeli u vremenu i sustavu koje se izjašnjava kao demokratsko, u nekim segmentima može se doći do zaključka da je demokracija tek samo jedna vrsta privida. Istina, postoje određene dimenzije vjerskih sloboda, ali sve više postoje tendencije kojima se pokušava što god je moguće više potkopati djelovanje Crkve i sve ono što ona čini za opće dobro ne samo društva u kojem djeluje, nego i pojedinaca i to na mnogim vrijednim razinama.

Živimo u vremenu kada se na sve moguće načine pokušava ušutkati Crkvu u javnom životu, te dati prostora samo onim grupacijama, pojedincima i političkim sustavima koji idu protiv samoga kršćanstva i šire diktaturu relativizma, što je još prije naglašavao papa emeritus Benedikt XVI. Neprestano se govori protiv vjeronauka u školi, molitve u vrtićima, o raskidu Ugovora RH i sv. Stolice, naglašavaju se određene pojedinačne greške svećenika koje se apsolutiziraju kako bi se Crkvu ocrnilo, minoriziralo, vjernike se naziva zatucanima i primitivnima, „katolibanima“. Na skupovima u kojima se širi netrpeljivost prema Crkvi i kršćanstvu uzvikuju se parole kao: „Gorjet ćete klerofašisti“ i „Ubij popove, pasje skotove“. Ali ono što je zanimljivo jest da režimski mediji svjesno ne žele detektirati taj problem, nego ga svjesno prešućuju i tako „drže ljestve“ širenju netrpeljivosti prema Crkvi.

Mislim da odmah valja naglasiti da svaka osoba na temelju svoje savjesti ima pravo izreći svoje mišljenje o raznim moralnim, obiteljskim, političkim i društvenim pitanjima, pa i ako ona nisu kršćanske provenijencije. Živimo u pluralizmu mišljenja i normalno je da u tom pluralizmu pokušavamo koliko god je moguće više razviti jednu konstruktivnu polemiku i na temelju toga se neprestano se obogaćivati. Jer, polemika svjetonazora je jedno humanističko blago koje je vrlo važno za jedno društvo, osobito za Hrvatsku, mladu državu u kojoj živimo i gdje je bitno promicati te vrijednosti. Na taj način se može uvelike pridonijeti općem dobru.

No, potpuno je neprihvatljiv govor netrpeljivosti i govor mržnje, vrijeđanja, kao i pljuvački pristup prema neistomišljeniku koji samo truje javni i medijski prostor. Jer, ako mene netko naziva „katolibanom“, „desničarom“, „zatucanim“, „pasjim skotom“, a ja to nisam, niti to želim biti, onda osobno imam pravo javno zaštititi svoj integritet, kao i integritet mojih istomišljenika, braće i sestara u Kristu koji dijele moje uvjerenje. E, čim ja od takvih podrugljivaca zaštitim svoj identitet i obranim se, onda on odmah cvile kako sam netolerantan, kako nemam osjećaj za mišljenje drugih. Pa zar nije i papa Franjo rekao da nitko nema pravo nečiju vjeru, jer vrijeđati nečiju vjeru jest kao „da si mu opsovao majku.“ Vjera je moja „majka“ koja me nadahnjuje da više ljubim Boga i druge ljude, da ih uvažavam i prihvaćam, pa čak ako i oni mene mrze. Jer, Isus je rekao da treba ljubiti i svoje neprijatelje. Kršćanin nikoga ne bi trebao smatrati svojim neprijateljem, nego je potrebno ako je do njega, kako kaže sv. Pavao, biti u miru sa svim ljudima. Ali nije isključeno da će autentičnog kršćanina mnogi nazivati  neprijateljem, jer je evanđelje uvijek bilo provokacija za one koji ne mogu smisliti Krista i Crkvu. No, to je njihov problem. Na kršćanima je da šire ljubav i donose svjetlo tamo gdje ga je malo.

A to toliko nedostaje Hrvatskoj.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close