FRANCUSKI ULIČNI GNJEV: Ponovno sukobi policije i ‘Žutih prsluka’

I ovog vikenda došlo je do sukoba između pripadnika “Žutih prsluka” (Gilets jaunes), koji su prosvjedovali u Parizu, ali i u drugim gradovima i u cijeloj zemlji. Policija je koristila suzavac i vodene topove protiv demonstranata, koji su nosili baklje i podmetali požare u jednoj od glavnih shopping zona u francuskoj prijestolnici te golf palice […]

I ovog vikenda došlo je do sukoba između pripadnika “Žutih prsluka” (Gilets jaunes), koji su prosvjedovali u Parizu, ali i u drugim gradovima i u cijeloj zemlji.

Policija je koristila suzavac i vodene topove protiv demonstranata, koji su nosili baklje i podmetali požare u jednoj od glavnih shopping zona u francuskoj prijestolnici te golf palice i kamenje.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Christophe Castaner rekao je da je 135 osoba povređeno u Parizu, uključujući 17 policajaca.

Nasilje tokom protesta je “pod kontrolom”,unatoč povremenim tenzijama, koje su, kako je rekao, potpuno neprihvatljive. Ministar je dodao, da su bile primenjene iznimne mjeresigurnosti i da je 1000 ljudi pritvoreno.

Castaner je naveo i da se procenjuje da je “žutih prsluka” bilo oko deset tisuća u Parizu, a da je u cijeloj Francuskoj bilo oko 125 000 demonstranata.

Demonstranti u žutim prslucima nosili su veliki transparent, na kojem stoji poziv francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da podnese ostavku i raspiše izvanredne izbore.

No, na ulicama Pariza prvi put poslije više desetljeća pojavila su se i oklopna vozila žandarmerije. Snage reda su od jutarnjih sati sprovodile kontrole na punktovima na kojima su se demonstranti okupljali i tom prilikom oduzimali demonstrantima opremu kao što su zaštitne naočale, kacige i sprejevi. Policija je preventivno hapsila demonstrante koji su imali takvu opremu zbog sumnje da su planirali nasilje nad ljudima ili uništavanje objekata.

“Žuti prsluci” su izrazili razočaranje zbog toliko obimnih snaga policije, koje smatraju “pretjeranim”, i žalili su se, što im je “onemogućeno da prosvjeduju”. Francuske snage reda od ranog jutra su raspoređene u Parizu, uoči početka protesta “žutih prsluka”, koji su organizirani četvrtu subotu zaredom, za koje su vlasti strahovale da će biti praćeni novim nasilnim incidentima. U francuskom glavnom gradu, osim Eiffelova tornja i muzeja Louvre, zatvoreno je 36 stanica metroa, kao i mnoge prodavaonice, galerije, knjižare, a otkazani su kulturni i sportski događaji.

U cijeloj Francuskoj na snazi su iznimne mjere sigurnosti, koje podrazumijevaju 89.000 raspoređenih pripadnika snaga reda od kojih 8.000 u Parizu.

Pariški dnevnik Le Figaro iznosi da je policija u Grenobleu uhapsila jednog od vođa “žutih prsluka” Juliena Terrierea, jer je navodno ondje organizrao neodobrene proteste. Lokalni mediji prenose da je u Grenobleu uhapšeno nekoliko desetaka osoba, a da se okupilo između 500 i 1.000 demonstranata, kao i da je situacija prilično napeta.

Do sukoba “žutih prsluka” i policije došlo je i u Marseilleu, Bordeauxu i Toulouseu.
Francuski pokret “Žutih prsluka” prešao je granice, demonstracije održane u Belgiji i Nizozemskoj, iako ove države nisu predložile povećanje poreza na gorivo, što je bio pokretač masovnih i rušilačkih demonstracija u Francuskoj u prošlih mjesec dana.

I u Belgiji je došlo do sukoba policije i demonstranata u žutim prslucima.
Policajci su koristili suzavac i vodene topove protiv demonstranata koji su ih gađali kamenjem u blizini zgrada vlade i parlamenta u Bruxellesu.

Agencija Belga javila je da su “žuti prsluci” blokirali autoput ka Reqemeu, gradu na zapadu Flandrije, u blizini granice sa Francuskom, kao i da su postavili barikade na autoputu nadomak granice sa Francuskom na sjeveru Belgije.

U Nizozemskoj se okupilo stotinjak demonstranata na mirnom prosvjedu ispred zgrade parlamenta u Den Haagu.

Francuska ima dugu i neugašenu povijest uličnog bunta, nepokornosti politici i društvenog neposluha. Duh studentsko-radničkih protesta 1968. godine vratio se sad u suvremenom ruhu, društvenih mreža i platformi te raznih skupina koje se okupljaju bez ikakvih programa, i u Francusku.
Predsjednik Emmanuel Macron, mladi političar bez iskustva u obnašanju vlasti na bilo kojoj razini, izgleda da nije shvatio da je “revolucija”, koju je obećao Francuzima (a tako je nazvao i svoju knjigu objavljenu u kampanji 2017. godine), glatko prošla na izborima samo zato što se predstavio kao predvodnik promjene u odnosu na ustajalost mainstream politike i tradicionalno umjereno lijeve i umjereno desne političke stranke. Probudio je kod ljudi neku nadu, da je moguća nova politika, ona koja će odustati od višedesetljetnog smanjenja socijalne države i prekarizacije poslova za koje Francuzi krive podjednako socijalističke i konzervativne vlade koje su se smenjivale na vlasti. Obećao je strukturne reforme, ekonomski rast, smanjenje nezaposlenosti, bolju kupovnu moć građana… I sad, kako kažu neki i javno, Macron okolo bunari, jer je najprije ukinuo porez na bogatstvo. Sve ono drugo nije napravio.

Ugledni pariški Le Monde analizirao je u kojem su političkom programu što se nudi na sceni kompatibilni prosvjednici, odnosno pokret, jer smo ranije svi primijetili da su često sasvim kontradiktorni.

Gotovo nikakva im je kompatibilnost s političkim programom Macrona, a dvije trećine zahtjeva odgvara radikalnoj, antiliberalnoj ljevici, Mélenchona i socijalistu Hamonu.
Gotovo polovica zahtjeva odgovara agendi Marine Le Pen.

S druge strane, zahtjevi su podijeljeni u teme: transport, kupovna moć, porezi, socijalna pomoć, godine odlaska u mirovinu, minimalni iznos mirovine, stvaranje radnih mjesta, minimalna plaća, sistem institucija u Francuskoj, stanje demokracije, javne službe u blizini mjesta stanovanja. Može se vidjeti prava struktura onog što muči Francuze.

Sve ovo što se događa, dakle, iznimno podsjeća na 1968. godinu, samo što su tada proteste započeli, prije svega, studenti iz bogatijih obitelji sa ciljem da mijenjaju svijet, dok je sada bunt buknuo među manjim poduzetnicima, obrtnicima i radnicima, najviše onima slabije plaćenima, koji žele ne samo preživjeti nego i živjeti. Osim toga, Macron zasigurno nije Charles de Gaulle pa da usred protesta raspiše izbore i ponovno osvoji vlast. Zasigurno ni okolnosti niti stanje bliže i šire nisu isti. Ipak, nezadovoljstvo je slično.
Ta revolucionarna 1968. godina se dogodila tačno 23 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, pri čemu su nekadašnji ratni neprijatelji – Francuska i Njemačka – odavno zajedno radili na zajedničkom ekonomskom i mirovnom projektu. Te godine Europska ekonomska zajednica (EEZ) već je deset godina postojala, a šest država osnivačica današnje Europske unije (EU) su uspijevale naći kompromis i u najtežim i najzahtjevnijim situacijama.

No, nemalo je onih koji smatraju da je divljanje radikala u Francuskoj orgranizirano i planirano radi svrgavanja europejca Macrona, kako bi na vlast došli francuski nacionalisti. Kažu neki od znalaca i analitičara da, tko to ne vidi ili je politički sljepac, ili pak, puše u nacionalistički rog…

Zanimljivo je da se protestima ‘’Žutih prsluka’’, ugrožene niže srednje klase i radništva, nisu pridružila predgrađa. Francuska je gorjela 2005. godine, za vrijeme predsjednika Nicolasa Sarkozyja, baš je buknulo u predgrađima, tada je bilo i mrtvih, kao i 3000 uhapšenih.

Svakako da država strepi od kaosa koji bi nastao kad bi se to dogodilo, ali, za sada, predgrađa su sasvim rezervirana. Tako mediji navode ono što jedan Parižanin arapskoga porijekla kaže: ‘’Da, protestirao bih protiv cijene goriva, ali prvo mi treba posao da dobijem plaću, da napunim rezervoar.’’

Jedan od razloga zbog čega su suzdržani jest da nisu sigurni koliko su protesti ‘’Žutih prsluka’’ vođeni krajnjom desnicom.

Ali, čini se da je to još jedna pukotina Republike: ne osjećaju da je ista borba. previše su podijeljeni. No, pridruže li se oni iz predgrađa, to bi bio gotovo narodna pobuna.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close