EUROPSKI PARLAMENT: Žene izbjeglice trebaju posebnu zaštitu

Europska unija treba pronaći zajedničko rješenje za izbjegličku krizu i posebice uzeti u obzir potrebe žena i djece izbjeglica koji pristižu u sve većem broju i često su žrtve nasilja i krijumčara ljudima, kazano je u srijedu na seminaru za novinare u Europskom parlamentu u Bruxellesu posvećenom ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila. Seminar, organiziran u povodu Međunarodnog dana […]

Europska unija treba pronaći zajedničko rješenje za izbjegličku krizu i posebice uzeti u obzir potrebe žena i djece izbjeglica koji pristižu u sve većem broju i često su žrtve nasilja i krijumčara ljudima, kazano je u srijedu na seminaru za novinare u Europskom parlamentu u Bruxellesu posvećenom ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila.

Seminar, organiziran u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka, okupio je zastupnike Europskog parlamenta, međunarodne stručnjake, novinare i predstavnike nevladinih organizacija koji su raspravljali o situaciji u kojoj su se zatekle žene izbjeglice i tražiteljice azila u Europi i o tome kako ih zaštititi i integrirati u europsko društvo. Seminar se sastojao od četiri panela, a mogao se pratiti uživo putem interneta.

Izbjeglička kriza odredit će budućnost Europe

Predsjednica Odbora Europskog parlamenta za prava žena i jednakost spolova (FEMA) Iratxe Garcia Perez (S&D) istaknula je u uvodnom govoru da je izbjeglička kriza najvažnija kriza u ovom trenutku i da će odrediti budućnost Europske unije u godinama koje dolaze.

Iako mnogi strahuju da bi izbjeglička kriza mogla dovesti do raspada Europe, Perez je izrazila uvjerenost da europski projekt iz ove krize može izići jači, ali samo ako svi preuzmu svoj dio odgovornosti za njezino rješavanje. Naglasila je da pritom treba svakako uzeti u obzir rodnu perspektivu, jer žene čine više od 30 posto od više od milijun izbjeglica i tražitelja azila koji su do sada stigli u Europu, a mnoge su na putu bile izložene nasilju, bile žrtve silovanja i  krijumčara ljudima ili su im djeca nestala.

“Potrebne su posebne ciljane politike za žene i djecu izbjeglice kako se to ne bi ponovilo i kako bi se te ljude potpuno integriralo”, kazala je.

Perez je ocijenila da je sramota što države članice nisu provele u djelo dogovor iz rujna prošle godine o relokaciji izbjeglica, napomenuvši da je Španjolska, odakle ona dolazi, od planiranih 36.000 izbjeglica kroz dvije godine do sada u sklopu te sheme primila samo njih 18.

Situacija je neodrživa, Italija i Grčka ne mogu krizu riješiti same, a sama financijska pomoć nije dovoljna, upozorila je, zauzimajući se za zajedničku europsku politiku azila i redistribuciju izbjeglica i migranata.

“Mislim da je vrijeme da prestanemo raspravljati i počnemo djelovati”, zaključila je Perez.

Zatvaranje granica potaknuto strahom

Potpredsjednik Europskog parlamenta Dimitrios Papadimoulis (GUE/NGL), podrijetlom iz Grčke, koja je trenutačno glavna točka ulaska izbjeglica i migranata u EU, također je istaknuo da nacionalne vlade ne mogu same riješiti problem i upozorio da će jednostrane mjere i zatvaranje granica, potaknuti sebičnim nacionalnim interesima i strahom od mogućih terorista, samo ohrabriti euroskeptike i krajnju desnicu u Europi.

Prava izbjeglička kriza je u Libanonu, gdje izbjeglice čine trećinu populacije, a ujedinjena Europa s 500 milijuna stanovnika ne može govoriti da ne može provesti svoje odluke i ispuniti svoje međunarodne obveze, smatra.

Upozorio je da žene i djeca čine trenutačno više od 50 posto izbjeglica i migranata koji dolaze u Europu, da su često žrtve fizičkog i psihičkog nasilja, prostitucije i krijumčara ljudi i da ponekad na putu nestanu.

“Ne možemo imati EU à la carte, s 28 različitih sustava azila. Trebamo harmonizaciju i dobru koordinaciju između različitih sustava azila”, kazao je.

Teresa Jimenez-Becerril Barrio (EPP), članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova, podsjetila je da je EU nedavno usvojio nekoliko zakona o zaštiti žrtava. Početkom 2015. stupila je na snagu direktiva o europskom nalogu za zaštitu žrtava u kaznenim stvarima, kao i uredba o međusobnom priznavanju zaštitnih naloga u građanskim stvarima, a potkraj 2015. nova direktiva o pravima žrtava kaznenih djela.

Nestalo 4000 djece izbjeglica

Catherine Bearder (ALDE), izvjestiteljica za provedbu europske direktive za borbu protiv krijumčarenja ljudima, usvojene u ožujku 2011., istaknula je da su žrtve krijumčara ljudima prije svega žrtve a ne kriminalci. Upozorila je da je to u velikoj mjeri europski problem, ukazavši na podatke Europola koji je utvrdio da su 2014. 71 posto žrtava krijumčarenja ljudi bili europski građani, a 29 posto građani trećih zemalja.

U EU je u razdoblju od 2010. do 2012., po podacima Eurostata, identificirano više od 30.000 žrtava krijumčenja ljudima, a 80 posto njih bile su žene, kojima se uglavnom trgovalo radi prostitucije.

Bearder je također upozorila da je, po procjenama Ženske komisije za izbjeglice, od 13.000 djece koja su 2014. stigla u Europu bez pratnje 4000 već nestalo, a sada ih oko 10.000 luta Europom samo.

Europa može primiti i nekoliko milijuna izbjeglica

Predsjednica Pododbora EP-a za ljudska prava Elena Valenciano (S&D) pozvala je na radikalni zaokret u europskoj politici prema izbjeglicama, otvaranje granica i pomoć pri tranzitu, smatrajući da Europa “može i treba” primiti i nekoliko milijuna izbjeglica jer su to učinile i mnogo siromašnije države.

Iverna McGowan, direktorica Ureda Amnesty Internationala za europske institucije, također smatra da milijun izbjeglica i migranata ne bi trebao biti nikakav problem za Europu. Upozorila je da su žene na migrantskoj ruti i u izbjegličkim kampovima često žrtve zlostavljanja, financijskog i spolnog iskorištavanja, krijumčara ljudi i policijskog nasilja te da “očajnički trebaju zaštitu i siguran i dostojanstven tranzit u Europu”.

Sophie McGuinness iz UNHCR-a u Irskoj potvrdila je također da su žene izbjeglice na putu prema Europi suočene s mnogobrojnim rizicima, a velik problem je to što ne prijavljuju nasilje i zlostavljanje jer im je važnije brzo nastaviti put prema odredištu. Istaknula je da će UNHCR u suradnji s UNICEF-om do svibnja otvoriti 20 tzv. “Blue Dots” centara, posebnih centara za pomoć djeci i obiteljima na najčešće korištenim migrantskim rutama u Europi, u prvom redu u Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

Oscar Camps, direktor španjolske nevladine organizacije Proctiva Open Arms, koji volontira na Lesbosu, upozorio je da bi u Europu ove godine moglo stići još dva milijuna izbjeglica i migranata. Prebacivanje migranata u Europu u Turskoj i Grčkoj postao je “pravi posao”, a 30 posto brodica se prevrne, kazao je. Dodao je da migranti mogu dobiti 50 posto popusta ako je more nemirno, a 70 posto onih koji se utope su upravo žene i djeca.

Važna brza integracija

Mary Honeyball (S&D), izvjestiteljica za situaciju žena izbjeglica i tražiteljica azila, zauzela se za brzu integraciju žena izbjeglica u europska društva za što im je potrebno osigurati tečajeve jezika i raznih drugih vještina. Europski parlament usvojit će njezino izvješće o toj temi na plenarnoj sjednici idući tjedan.

Martina Huber, članica tima za azil, migraciju i granice Europske agencije za temeljna prava (FRA), složila se da postoji potreba za boljom zaštitom žena izbjeglica, preporučivši bolju provedbu postojećih mjera za zaštitu u schengenskom acquisu umjesto donošenja novih propisa.

Govoreći o medicinskim aspektima krize, Aurélie Ponthieu, savjetnica za migracije Liječnika bez granica (MSF), istaknula je da je njezina organizacija 2015. pomogla više od 100.000 izbjeglica u Italiji, Grčkoj, na Balkanu i na spasilačkim brodovima.

Kao najšokantniji podatak istaknula je da je među ženama izbjeglicama u Grčkoj i Srbiji bilo 9 posto trudnica, a u Italiji 8 posto, što je dvostruko više nego što je uobičajeno u općoj ženskoj populaciji. Također, od 11 posto pacijenata koji su odbili liječenje u bolnici 22 posto su bile trudnice koje su unatoč opasnosti za zdravlje radije nastavile put nego da se razdvoje od grupe.

Uz to, 60 posto žena kojima su pružili psihološku pomoć u Grčkoj i Srbiji bilo je žrtvom fizičkog nasilja prije ili tijekom migracije, no samo ih je 10 priznalo spolno zlostavljanje.

Europa simbol slobode

Na panelu o integraciji migranata, Assita Kanko, aktivistkinja za prava žena i integraciju iz Burkine Faso koja živi u Belgiji, kazala je da je Europa za nju simbol slobode i izrazila nadu da će nova Europa biti poput nje.

Europa bi trebala prijeći s riječi na djela, razviti zajedničku migracijsku politiku i osigurati kanale za legalnu imigraciju, poručila je.

Upozorila je također na problem diskriminacije žena, a posebice žena migrantkinja koje nakon što su platile visoku cijenu da stignu u Europu ponovno često trpe druge vrste nepravdi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close