EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020: Dubrovnik, Osijek, Pula ili Rijeka

U drugi natječajni krug za dodjelu titule Europske prijestolnice kulture za 2020. ušla su četiri hrvatska grada, a odluka hoće li tu važnu titulu ponijeti Dubrovnik, Osijek, Pula ili Rijeka, koja će biti obznanjena u četvrtak 24. ožujka u Zagrebu, ovisit će o tome koji će od tih gradova u svom programu najbolje prenijeti poruku […]

U drugi natječajni krug za dodjelu titule Europske prijestolnice kulture za 2020. ušla su četiri hrvatska grada, a odluka hoće li tu važnu titulu ponijeti Dubrovnik, Osijek, Pula ili Rijeka, koja će biti obznanjena u četvrtak 24. ožujka u Zagrebu, ovisit će o tome koji će od tih gradova u svom programu najbolje prenijeti poruku europskog zajedništva, suradnje i sloge.

“Srž čitavog projekta je uvjerljiv europski program. Mi ne biramo hrvatsku nacionalnu prijestolnicu kulture, niti tražimo jadransku prijestolnicu kulture, već europsku prijestolnicu kulture”, kazao je Hini Ulrich Fuchs, jedan od članova povjerenstva sastavljenog od dvanaest stručnjaka koji će idući tjedan o tome odlučivati.

“To znači da nam grad mora pokazati što je to što on može naučiti od Europe i što Europa može naučiti od njega. Proces je dvosmjeran i tiče se odnosa na relaciji grad-Europa”, pojasnio je Fuchs, njemački stručnjak za menadžment u kulturi s velikim iskustvom u projektu zamišljenom i pokrenutom još davne 1985. s Atenom kao prvim nositeljem titule europske kulturne prijestolnice.

 

Šesterostruki povrat uloženog

“Brojni su aspekti temeljem kojih se može izmjeriti uspješnost projekta, i doista ovise o pojedinačnim slučajevima, a kao primjer iz vlastitog iskustva mogu navesti Linz, najmanje poznat od većih austrijskih gradova, ranije percipiran kao isključivo industrijski grad, ne pretjerano orijentiran na kulturu, opterećen avetima prošlosti u kojoj je bio jedan od najdražih Hitlerovih gradova. Šest godina poslije, Linz je itekako uspio promijeniti svoj imidž, ostvaren je snažan rast turističkih posjeta, i u tom se slučaju projekt doista može smatrati golemim uspjehom”, kazao je Fuchs.

“Uvijek se provode brojne procjene uspješnosti različitih aspekata projekta – turističkih, gospodarskih, kulturnih, međunarodnih – a uzmemo li za primjer Marseilles, koji je bio prijestolnica kulture 2013. pa je možda za neke procjene i prerano, ono u čemu se stručnjaci jednoglasno slažu je da se dosad svaki uloženi euro šesterostruko vratio”, istaknuo je Fuchs.

Svakako je riječ o inicijativi koja doista može trajno izmijeniti ili transformirati imidž grada, a koliko je sve imalo smisla ovisi dakako i tome u kojoj mjeri gradovi u godinama koje uslijede koriste prednosti te jedne godine, napomenuo je.

Svima jednaka prilika

Proces selekcije odvija se preko ministarstava kulture zemalja članica, a na poziv hrvatskog ministarstva, objavljen 11. lipnja 2014., prijavu je do krajnjeg roka 17. travnja 2015. podnijelo devet zainteresiranih gradova, među kojima je povjerenstvo stručnjaka, nakon evaluacije, u svibnju 2015. preporučilo četiri za drugi natječajni krug. Uz gradove odabrane u drugi krug, za naslov su se još kandidirali Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.

“Stručnost našeg tima temelji se na profesionalnom iskustvu sudjelovanja na ranijim projektima Europske prijestolnice kulture, kao što je slučaj sa mnom, koji sam dvaput bio direktor programa, u slučaju Linza 2009. i Marseillesa 2013.; jedan je član bivši direktor britanskog kulturnog instituta British Councila, neki dolaze iz sektora kreativnih industrija i slično. Mi smo desetero ljudi različitih profesionalnih pozadina s iskustvom u provedbi kulturnih projekata”, kazao je Fuchs.

Konačnoj odluci prethodi posjet gradovima, tijekom kojih se, svojim kandidaturama, predstavljaju četiri grada finalista. Svakom je gradu na raspolaganju jedan dan da europske stručnjake pridobije za svoj projekt. Što se tiče programa predstavljanja, on manje-više ovisi o gradovima, kazao je Fuchs: stručno povjerenstvo odabire što je to što želi vidjeti – mjesta, ljude, zgrade, projekte, sve što je na bilo koji način povezano s projektom Europske prijestolnice kulture i s njihovim očekivanjima od njega, no gradovi sami razvijaju program s kojim će ih dočekati.

“Svi gradovi imaju jednaku priliku i okvirni program kojim utvrđujemo u koliko sati ujutro krećemo s obilaskom i kada s njime završavamo. Što se događa u razdoblju između posve je prepušteno gradovima, oni odlučuju što nam žele pokazati, koga nam žele predstaviti”, pojasnio je. “Mi nismo turisti, ne zanimaju nas najugodnija i najljepša mjesta; ono što mi želimo vidjeti je ono što grad smatra važnim elementima svojeg programa”, dodao je.

Jasno definirani kriteriji

Gradovi odabrani u drugi krug ispunjavaju sve tražene kriterije programa, raspoređene u šest kategorija: Doprinos dugoročnoj strategiji, Europska dimenzija, Kulturni i umjetnički sadržaj, Sposobnost provedbe, Doseg i Upravljanje.

Osim izražene europske dimenzije, grad koji želi ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture mora imati razrađenu kulturnu strategiju, planove za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, a u odlučivanju o dodjeli naslova, povjerenstvo uzima u obzir i umjetničku viziju i strategiju kulturnog programa, opseg i raznolikost predloženih aktivnosti te sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.

Uza sve navedeno, prijava zainteresiranih gradova mora imati široku i snažnu političku potporu, a grad kandidat odgovarajuću i održivu infrastrukturu za provedbu projekta Europske prijestolnice kulture. Bitna je i uključenost lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative, ali i izvedivost strategije za prikupljanje sredstava i predloženog proračuna.

“Svi su kriteriji točno definirani od samog početka i panel stručnjaka nema nikakve dodatne kriterije, no posjeti gradovima, kao treća faza procesa odlučivanja, vrlo su bitni jer sve to zajedno daje sliku na temelju koje će panel donijeti svoju konačnu odluku”, napomenuo je Fuchs.

Ta odluka ne mora biti jednoglasna, mada je u prošlosti bilo i takvih slučajeva, a uglavnom se bira temeljem glasa većine.

Konačnu odluku o hrvatskoj Europskoj prijestolnici kulture 2020. obznanit će na konferenciji za medije 24. ožujka u zagrebačkom Muzeju Mimari Steve Green, predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020.

Najveći izazovi tek predstoje

Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju. Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov Europske prijestolnice kulture uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske.

Osijek, Dubrovnik, Pula i Rijeka prošli su težak put kako bi se uspješno kandidirali i prošli u drugi krug za izbor za taj prestižan naslov. No, najveći izazovi za odabrani grad tek predstoje.

“Tih pet godina koje predstoje odabranom gradu, doista su teške godine. Toliko je toga, toliko očekivanja različitih partnera, strana – političara, medija, kulturnih dionika, turističkog sektora – a sve je snažno začinjenom skepsom, strahom mnogih da ciljeve neće biti moguće na vrijeme ili uopće ostvariti”.

“Sve to skupa nije lako, no postoji i jedna vrlo važna i utješna stvar u svemu tome: grad koji bude imenovan dobit će svu pomoć i savjete bivših Europskih prijestolnica kulture, kako bi temeljem njihovih iskustava učio iz tuđih grešaka te izbjegao njihovo ponavljanje. To je vrlo važan aspekt tog projekta koji se tiče europske solidarnosti”, istaknuo je Fuchs.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close