Europska ljestvica uspjeha u inoviranju 2017.: Hrvatska među najlošijima

U ovogodišnjem je izdanju Europske ljestvice uspjeha u inoviranju znatno unaprijeđen koncept izvješća. Nakon promjena u političkim prioritetima, ekonomskoj teoriji i dostupnosti podataka trebalo je prilagoditi prijašnji okvir za mjerenje. Cilj njegove revizije u sadašnjem izdanju bolja je usklađenost inovacijske dimenzije Europske ljestvice uspjeha u inoviranju s razvojem prioriteta politike, poboljšanje kvalitete i pravodobnosti pokazatelja, […]

inovativnost
Stupci u boji pokazuju uspješnost država članica u 2016. s najnovijim podacima za 27 pokazatelja u odnosu na podatke EU-a za 2010. Vodoravne crtice pokazuju uspješnost država članica u 2015. s najnovijim podacima za 27 pokazatelja u odnosu na podatke EU-a za 2010. Sivi stupci pokazuju uspješnost država članica u 2010. u odnosu na uspješnost EU-a u 2010. Za sve se godine upotrebljavala ista metodologija mjerenja. Isprekidane crte pokazuju granične vrijednosti između 4 skupine uspješnosti u 2016. te uspoređuju uspješnost država članica u 2016. u odnosu na EU u 2016.

U ovogodišnjem je izdanju Europske ljestvice uspjeha u inoviranju znatno unaprijeđen koncept izvješća. Nakon promjena u političkim prioritetima, ekonomskoj teoriji i dostupnosti podataka trebalo je prilagoditi prijašnji okvir za mjerenje. Cilj njegove revizije u sadašnjem izdanju bolja je usklađenost inovacijske dimenzije Europske ljestvice uspjeha u inoviranju s razvojem prioriteta politike, poboljšanje kvalitete i pravodobnosti pokazatelja, bolje praćenje novih i budućih fenomena kao što su digitalizacija i poduzetništvo te pružanje paketa instrumenata s kontekstualnim podacima koji se mogu upotrebljavati za analizu strukturnih razlika među državama članicama. Reviziji su pridonijeli odnosi s priznatim stručnjacima u tom području i predstavnicima država članica EU-a.

Novi okvir za mjerenje obuhvaća 10 dimenzija, uključujući novu dimenziju o okružju koje pogoduje inovacijama. Prošlogodišnja dimenzija o gospodarskim učincima podijeljena je u dvije zasebne dimenzije kojima se mjeri učinak inovacija na zapošljavanje i prodaju. Brisanjem 3 pokazatelja i uključivanjem 5 novih pokazatelja njihov se broj od prošle godine povisio s 25 na 27. Uz to, revidirane su definicije 6 pokazatelja. Promijenilo se i to da se usporedbe među zemljama i tijekom vremena rade u odnosu na uspješnost EU-a u 2010., što poboljšava praćenje promjena uspješnosti tijekom vremena.

EU sustiže SAD, a zaostaje za Južnom Korejom i Japanom.

Na svjetskoj je razini EU manje inovativan od Australije, Kanade, Japana, Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Razlike u uspješnosti u usporedbi s Kanadom i SAD-om manje su nego 2010., ali su veće u usporedbi s Japanom i Južnom Korejom. Japan je poboljšao rezultate za više od 3 puta u odnosu na EU, a Sjeverna Koreja poboljšala je rezultate za više od 4 puta u odnosu na EU.

EU prednjači u rezultatima u odnosu na Kinu, no ta se prednost brzo smanjuje jer se uspješnost Kine poboljšala više od 7 puta brže od EU-a. U pogledu uspješnosti EU je i dalje znatno ispred Brazila, Indije, Rusije i Južne Afrike.

Uspješnost u području inovacija mjeri se na temelju prosječnog uspjeha u 27 pokazatelja

U novom okviru za mjerenje Europske ljestvice uspjeha u inoviranju 4 su glavne vrste pokazatelja i 10 dimenzija inovacija te obuhvaća ukupno 27 različitih pokazatelja.

Okvirni uvjeti glavni su pokretači uspješnosti u području inovacija koji nisu dio poduzeća te obuhvaćaju 3 dimenzije inovacija: ljudske resurse, privlačne istraživačke sustave i okruženje pogodno za inovacije.

Ulaganja obuhvaćaju javna i privatna ulaganja u istraživanja i inovacije te uključuju 2 dimenzije: financiranje i potporu te ulaganja poduzeća.

Inovacijske aktivnosti obuhvaćaju nastojanja u području inovacija na razini poduzeća podijeljena u sljedeće 3 dimenzije inovacija: inovatori, poveznice i intelektualno vlasništvo. Utjecaji obuhvaćaju učinke inovacijskih aktivnosti poduzeća u 2 dimenzije inovacija: utjecaj na zapošljavanje i učinci prodaje.

Države članice svrstane su u 4 skupine po uspješnosti

Na temelju prosječnih rezultata uspješnosti u području inovacija izračunatih kompozitnim pokazateljem, tj. zbirnim inovacijskim indeksom, države članice dijele se u 4 skupine prema razini uspješnosti.

Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Švedska i Velika Britanija predvodnice su u području inovacija i njihova je uspješnost u tom području daleko iznad prosjeka EU-a.

Austrija, Belgija, Francuska, Irska, Luksemburg i Slovenija veliki su inovatori i njihova je uspješnost u tom području iznad prosjeka EU-a ili blizu njega.

Uspješnost Hrvatske, Cipra, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Portugala, Slovačke i Španjolske ispod je prosjeka EU-a. Te su zemlje umjereni inovatori.

Bugarska i Rumunjska su skromni inovatori, čija je uspješnost u području inovacija daleko ispod prosjeka EU-a.

Povećala se uspješnost EU-a, ali ne i svih država članica

U usporedbi s 2010. uspješnost EU-a u području inovacija povećala se za 2 postotna boda. Rezultati su različiti na razini pojedinačnih država članica, pa se uspješnost povećala u 15 zemalja i smanjila u 13 zemalja. Uspješnost se najviše povećala u Litvi, Malti, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, a najviše se smanjila u Cipru i Rumunjskoj.

Švicarska je i dalje najinovativnija zemlja u Europi

U usporedbi država članica EU-a s drugim europskim i susjednim zemljama Švicarska je i dalje najinovativnija europska zemlja. Island, Izrael i Norveška veliki su inovatori te su uspješniji od prosjeka EU-a, dok su Srbija i Turska umjereni inovatori, a bivša jugoslavenska republika Makedonija i Ukrajina skromni su inovatori.

Očekuje se da će uspješnost EU-a u području inovacija za dvije godine porasti za 2 postotna boda

U prošlogodišnje je izvješće prvi put uključena analiza s predviđanjem uspješnosti EU-a u području inovacija, u kojoj se razmatraju novija kretanja, trendovi i očekivane promjene. Analiza je ponovljena ove godine pomoću revidiranog okvira za mjerenje. U njoj se istražuje trend uspješnosti EU-a u 19 pokazatelja, za koje je bilo moguće ugrubo procijeniti očekivane kratkoročne promjene.

Povećanje uspješnosti očekuje se za 12 tih pokazatelja, a smanjenje samo za 6. Očekuje se da će se ukupna uspješnost EU-a u području inovacija povećati s ovogodišnjih 102% na 104% za 2 godine u odnosu na uspješnost 2010.

Analiza obuhvaća i usporedbu trendova EU-a i njegovih glavnih konkurenata. Na svjetskoj razini može se očekivati da će se trendovi uočeni posljednjih godina nastaviti: Europa će sustići Sjedinjene Države za 2 godine, dok će razlika u uspješnosti u odnosu na Japan i Južnu Koreju rasti, a prednost u odnosu na Kinu i dalje će se smanjivati.

inovativnost_map

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close