Europarlamentarci traže poštivanje temeljnih prava u Mađarskoj i pokretanje članka 7

Zastupnici Europskog parlamenta većinom glasova usvojili su u srijedu rezoluciju o stanju temeljnih prava u Mađarskoj koja upozorava da ta zemalja posljednjih godina nazaduje u njihovom poštivanju te su pozvali na aktiviranje članka 7, mehanizma koji bi mogao dovesti do sankcija za Budimpeštu. Rezolucija je prihvaćena je s 393 glasa “za”, 221 “protiv” i 64 suzdržanih. “Stanje temeljnih prava u […]

EPA/Janos Marjai HUNGARY OUT

Zastupnici Europskog parlamenta većinom glasova usvojili su u srijedu rezoluciju o stanju temeljnih prava u Mađarskoj koja upozorava da ta zemalja posljednjih godina nazaduje u njihovom poštivanju te su pozvali na aktiviranje članka 7, mehanizma koji bi mogao dovesti do sankcija za Budimpeštu.

Rezolucija je prihvaćena je s 393 glasa “za”, 221 “protiv” i 64 suzdržanih.

“Stanje temeljnih prava u Mađarskoj opravdava pokretanje formalnog postupka kako bi se utvrdilo da li u zemlji članici postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja europskih vrijednosti”, stoji u rezoluciji.

Za pokretanje procedure koja bi mogla rezultirati sankcijama za Mađarsku, zastupnici su se odlučili nakon zaključka da je u toj zemlji na vidjelu pogoršanje stanja glede vladavine prava i demokracije te su pozvali na suspenziju ili povlačenje kontroverznih zakona.

Mađarsku vladu se posebice poziva da ukine stroža pravila za tražitelje azila i nevladine organizacije te da postigne dogovor kako bi se Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti omogućilo da ostane djelovati kao slobodna institucija.

Rezolucija također poziva Europsku komisiju da strogo prati korištenje sredstava EU-a od strane mađarske vlade.

Europski parlament upozorava na pogoršanje poštivanja prava, među ostalim, na područjima slobode izražavanja, akademskih sloboda, poštivanja ljudskih prava migranata, izbjeglica  i azilanata, slobode okupljanja, prava rodnih i etničkih manjina, ograničavanje djelovanja civilnih udruga,  te funkcioniranja ustavnog poretka. U rezoluciji se također primjećuje da razvoj stanja u nekim drugim članicama “pokazuju zabrinjavajuće znakove sličnog narušavanja vladavine prava kao u Mađarskoj”.

Parlament poziva mađarske vlasti na dijalog s Europskom komisijom o svim spomenutim pitanjima i ukazuje na potrebu praćenje stanja kako bi se osiguralo poštivanje osnovnih vrijednosti EU-a, a koje će uključivati Vijeće, Komisiju i Europski parlament.

“Događaji u Mađarskoj tijekom posljednjih su nekoliko godina doveli do ozbiljnog pogoršanja stanja u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, a nedavno zbog najavljenog zatvaranja poznatog Sveučilišta CEU, narušene su i akademske slobode. Na primjeru Mađarske vidjet će se hoće li EU dokazati svoju spremnost da reagira na prijetnje i kršenje njezinih temeljnih vrijednosti koje provodi jedna država članica”, izjavio je Tonino Picula.

On je istaknuo da je Mađarska postala pitanje koje nadrasta ideološke podjele, pojašnjavajući da je predsjednik Viktor Orban koristio sve pogodnosti članstva u EU-u, promičući pritom isključivo nacionalnu agendu i istovremeno odustajući od europskih vrijednosti.

“Ovo je žuti karton za mađarskog predsjednika”, kazao je Picula i upozorio da bi Mađarska mogla ostati i bez prava glasa u Vijeću, što se još nikada nije desilo.

“Višegodišnje ignoriranje upozorenja Europske unije od strane mađarske vlade nedavno je kulminiralo neprihvatljivim pokušajem zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU). Rezoluciju Europskog parlamenta vidim kao oštro upozorenje mađarskom premijeru Orbanu da je pretjerao s donošenjem odluka nekompatibilnih s europskim standardima”, izjavio je Ivan Jakovčić.

„Poštivajući načelo supsidijarnosti, Europski parlament ne smije zadirati u nadležnosti država članica, a što obrazovanje svakako jest. Ne mogu se oteti dojmu da su konstantni napadi na Mađarsku ideološke prirode. Mađarska je otplatila svoje kredite, bilježi konstantni gospodarski rast i smanjenje nezaposlenosti i to je najbolji pokazatelj uspješnosti mađarske vlade,” ocijenila je, međutim,  Marijana Petir.

“Kako bi EU bila vjerodostojna u zagovaranju demokratskih vrijednosti te vrijednosti moraju dosljedno poštovati i sve zemlje članice. U temeljnom Ugovoru EU-a postoji članak koji omogućava otvaranje pitanja kršenja demokratskih standarda u pojedinoj članici EU. Stoga podržavam Rezoluciju EP-a koja je na tragu politike europskih liberala (ALDE) o demokratskom vladanju,” rekao je Jozo Radoš.

“Mađarska vlada mora se uključiti u dijalog s Komisijom, posebno po pitanjima ljudskih prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, slobode udruživanja, slobode obrazovanja i akademskog istraživaja, segregacije Roma u obrazovanju, zaštite trudnica na radnom mjestu i drugim pitanjima. Obje strane bi u dijalogu trebale sudjelovati na nepristran način te se u međusobnoj suradnji oslanjati na dokazane činjenice. Komisija redovno treba obavještavati Parlament o svojim procjenama stanja u Mađarskoj,” rekao je Davor Škrlec.

Članak 7. Ugovora o Europskoj uniji osigurava mehanizam za provođenje vrijednosti EU-a. Prema članku 7. stavku 1., Vijeće može utvrditi da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti EU-a od strane države članice i ima za cilj spriječiti stvarno kršenje  davanjem konkretnih preporuka predmetnoj državi članici. Članak može pokrenuti  trećina država članica, Parlament ili Komisija. Vijeće mora donijeti odluku većinom (četiri petine)  nakon što dobije pristanak Europskog parlamenta, gdje se zahtijeva dvotrećinska većina glasova i apsolutna većina zastupnika Europskog parlamenta. Sljedeća faza je članak 7. stavak  2, kojim Vijeće može utvrditi da je došlo do stvarnog kršenja vrijednosti EU- a na prijedlog trećine država članica ili Komisije. Vijeće mora odlučiti jednoglasno, a EP mora dati svoj pristanak.  Aktiviranjem članka 7. pokreću se sankcije, poput suspenzije glasačkih prava u Vijeću, pojašnjava se na portalu Europskog parlamenta .

Europska komisija je u travnju otvorila postupak zbog kršenja europskog prava protiv Mađarske zbog njezina zakona o visokoškolskom obrazovanju, koji bi mogao dovesti do zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, a Europski parlament je 26. travnja održao raspravu o stanju u Mađarskoj u kooj je sudjelovao i mađarski premijer Viktor Orban

Komisija je nakon analize mađarskog zakona zaključila da on nije u skladu s temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta, posebice u pogledu slobode pružanja usluga i poslovnog nastana te u pogledu prava na akademske slobode, prava na obrazovanje i slobodu poslovanja sukladno Povelji o temeljnim pravima Europske unije kao ni s pravnim obvezama EU-a po međunarodnom trgovačkom pravu.

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je u travnju na sjednici Europskog parlamenta kao neutemeljene optužbe da novim zakonom o visokom obrazovanju želi zatvoriti Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) te optužio Georgea Sorosa da je financijskim spekulacijama uništio živote milijuna ljudi.

“Mađarska i mađarski narod privrženi su Europskoj uniji, to je neupitno, zato sam potpisao Rimsku deklaraciju, ali u puno aspekata nezadovoljni smo kako EU radi. Želimo reformirati EU, to je jedini način da se zadobije povjerenje ljudi u europske institucije”, rekao je tom prilikom Orban.

Orban je nakon rasprave u Europskom parlamentu rekao čelnicima Europske pučke stranke (EPP) da će prihvatiti zahtjev Bruxellesa i izmijeniti zakon koji kritičari smatraju napadom na akademske slobode, objavio je u subotu EPP.

“Premijer Orban je obećao vijeću EPP-a da će prihvatiti sve zahtjeve Europske komisije u roku koji je odredila Komisija”, rekao je Sigfried Muresan, glasnogovornik najbrojnijeg kluba u Europskom parlamentu nakon sastanka Orbana s ostalim stranačkim čelnicima u Bruxellesu krajem travnja.

Izvor: Hina

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close