Europarlamentarci: Hrvatska javnost i političari nedovoljno upoznati s funkcioniranjem EU-a

Hrvatski političari i šira javnost nisu dovoljno upoznati s funkcioniranjem Europske unije, primjerice Europskog parlamenta i njegovih tijela, upozorili su u ponedjeljak hrvatski europarlamentarci na posebnoj tribini posvećenoj radu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) koji broji 73 člana i jedan je od važnijih od 20 odbora te institucije radi na […]

Hrvatski političari i šira javnost nisu dovoljno upoznati s funkcioniranjem Europske unije, primjerice Europskog parlamenta i njegovih tijela, upozorili su u ponedjeljak hrvatski europarlamentarci na posebnoj tribini posvećenoj radu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) koji broji 73 člana i jedan je od važnijih od 20 odbora te institucije radi na donošenju vanjske i sigurnosne politike Europske unije i nadzire njezinu provedbu, no po mišljenju hrvatskih zastupnika njegova važnost još nije dovoljno poznata hrvatskoj javnosti, kao ni europska politika općenito.

“Nedovoljno znamo što se radi u Europskoj uniji. Radi se o vrlo kompliciranom i dalekom entitetu koji je slabo poznat našim političkim i stručnim elitama, a da ne govorim da građani teško razumiju što se tamo događa jer je prezentacija rada EU-a, uključujući ovaj Odbor, na razini senzacije i vrlo površnih informacija”, rekao je Jozo Radoš (GLAS/ALDE) koji je na tribini sudjelovao uz zastupnike Tonina Piculu (SDP/S&D), Dubravku Šuicu (HDZ/EPP) i Željanu Zovko (HDZ/EPP).

Voditeljica Ureda za informiranje EP-a u Zagrebu Violeta Simeonova Staničić u uvodu je naglasila kako Parlament ima ključnu ulogu u pitanjima vanjske politike i ljudskih prava.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini redovito se savjetuje s članovima Odbora parlamenta o odlukama, a suglasnost EP-a je potrebna i za svako proširenje Unije, sklapanje trgovinskih i drugih sporazuma s državama izvan EU-a.

Kao i drugdje, hrvatski zastupnici u tom tijelu ne mogu si “postaviti 28 prioriteta, nego njih 3 ili 4, pa angažirati sve snage da se oni ispune”, istaknuo je Radoš, dodavši kako postoji potreba za većom koordinacijom hrvatskih institucija s zastupnicima u EP-u.

Zastupnica Šuica, potpredsjednica Odbora, naglasila je kako se hrvatski zastupnici u AFET-u najviše bave politikom proširenja na države zapadnog Balkana, posebice na Bosnu i Hercegovinu s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, a ponovno aktualiziranje pitanja proširenja u vrhu europske politike smatra velikim uspjehom za to tijelo Parlamenta.

“Kakav će biti odnos prema Bruxellesu prema tom prostoru mora postati prvorazredno nacionalno pitanje, pogotovo odnos prema BiH koja dvadeset i nešto godina nakon završetka rata ne pokazuje znakove unutarnjeg konsolidiranja”, složio se Picula, naglasivši da Hrvatska ima i najdužu vanjsku granicu EU-a, dugu oko 1300 kilometara.

Zastupnica Zovko se osvrnula na europsku promatračku misiju koju je predvodila na izborima u Nepalu, državi koja je imala dugi građanski rat i dugo pokušavala donijeti novi ustav, naglasivši kako je EU na tom području i u ostalim zemljama u razvoju “igra moralnu ulogu” time što daje najviše razvojne pomoći i što je prihvaćena kao medijator u svim procesima, što se treba prenijeti i na zapadni Balkan.

“EU treba sudjelovati u svim pomirbenim procesima i odigrati onu ulogu koja će dovesti zaraćene strane za stol i raditi na mirovnim sporazumima”, smatra Zovko.

“Vrlo dobro znam da ukoliko se u BiH ne riješi pitanje Hrvata i izborni zakon, da možemo imati veliku nestabilnost u skorije vrijeme, a to je opomena za samu EU da se neke situacije na koje danas ne bismo htjeli podsjećati mogu ponoviti”, smatra hrvatska zastupnica podrijetlom iz BiH.

Hrvatski zastupnici kroz Odbor lobiraju i za što skoriji ulazak Hrvatske u šengenski prostor, za što će spremna biti već ove godine.

“Hrvatska će tehnički spremna biti već 2018., a 2019. očekujemo ulazak s Rumunjskom i Bugarskom” koje su davno ispunile sve uvjete, no za njihovo članstvo u tom prostoru nedostaje političke volje u Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku, otkrila je Šuica.

Geopolitička pitanja

Govorivši o utjecaju Europske unije na geopolitička pitanja koja se tiču i njezine sigurnosti, Radoš je istaknuo kako je “EU div sa mliječnim zubima, potpuno nezaštićen”.

“Svi oni koji ne trpe štete negativnih procesa poput onih u sjevernoj Africi ili na Bliskom istoku na tim područjima igraju veliku ulogu i stvaraju krize, a najštetnije posljedice ima EU”, smatra Radoš.

“Europa nema jedinstvenu vanjsku politiku, ona je ‘meka sila’, odnosno poštuje međunarodno pravo koje se manifestira u poštivanju odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, što druge velike sile ne čine kad im one nisu po volji, istaknuo je Radoš.

Šuica je naglasila kako povjerenica Mogherini ima tešku ulogu u usporedbi s drugim svjetskim diplomatskim čelnicima jer za razliku od njih mora govoriti u ime 27 članica s različitim stavovima.

“Europska vanjska politika je samo ono što se konsenzusom dogovori na razini 27 država, ako ga nema, onda EU ne može intervenirati”, složio se Picula.

“Stoga ona nema mogućnosti da efikasno djeluje na političkim žarištima gdje se događaju humanitarne krize, ali se svejedno nosi s posljedicama tih ljudskih stradanja i ratova za koje nije odgovorna”, rekao je zastupnik S&D-a.

No europska diplomacija ipak je polučila niz uspjeha, poput nuklearnog sporazuma s Iranom koji je dobar primjer da kad “EU ima jasan cilj i kad članice rade zajedno da se na međunarodnoj sceni može postići uspjeh”, tvrdi Picula.

Svakako treba podsjetiti da bez posredstva EU-a ne bi bila riješena ni kriza u Makedoniji koja je prijetila preljevanjem, dodao je Picula, naglasivši da “treba vjerovati i u briselski dogovor Prištine i Beograda, još jedne krize na Balkanu koja sad ima okvir za rješavanje”.

Tribina održana na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold organizirana je u suradnji te obrazovne institucije i Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close