Euro već 15 godina u europskim novčanicima

Pušten u optjecaj 1. siječnja 2002., euro je izazvao oduševljenje, ali i kritike i zabrinutost. Euro je službeno uveden 1. siječnja 1999., no prve tri godine bio je virtualna valuta, korišten u financijskim i računovodstvenim transakcijama, prije nego se napokon materijalizirao u obliku novčanica. Europljani su potkraj 2001. pohrlili po pakete s probnim uzorcima koji su […]

Pušten u optjecaj 1. siječnja 2002., euro je izazvao oduševljenje, ali i kritike i zabrinutost.

Euro je službeno uveden 1. siječnja 1999., no prve tri godine bio je virtualna valuta, korišten u financijskim i računovodstvenim transakcijama, prije nego se napokon materijalizirao u obliku novčanica.

Europljani su potkraj 2001. pohrlili po pakete s probnim uzorcima koji su sadržavali kovanice nove valute u vrijednosti 15 eura kako bi se upoznali s novinom. Neotvoreni paketi danas se mogu prodati na internetu za između 30 i 60 eura.

I dok su novčanice istog neutralnog dizajna, svaka država članica eurozone mogla je izabrati što će staviti na kovanice, poput orla u Njemačkoj, Marianne u Francuskoj i Mozarta u Austriji.

Zadnjih godina, Europska središnja banka (ECB) počela je obnavljati novčanice kako bi ih zaštitila od krivotvorenja. Nova novčanica od 50 eura treba biti puštena u optjecaj na proljeće 2017. U svibnju se također povlači novčanica od 500 eura kako bi se suzbilo financiranje organiziranog kriminala.

Početno oduševljenje zamijenilo je razočaranje zbog dojma da je uzrokovao porast životnih troškova. Istraživanja su pokazala da su neke cijene poput hrane i restorana doista porasle, no u nekim su područjima ostale stabilne ili se čak smanjile. Euro u prosjeku nije imao inflatorni učinak, iako ga prati takav glas.

No njegova praktičnost odmah je osvojila ljude. Danas gotovo 340 milijuna ljudi može putovati u 19 zemalja eurozone a da ne moraju mijenjati novac.

Većina Europljana smatra euro jamcem stabilnosti.

“Možete čuti veliko protivljenje euru, ali kada pitate ljude, kažu vam da je bolje biti u Europi nego sam”, kazala je Maria Demertzis, zamjenica direktora think-tanka Bruegel iz Bruxellesa,

Po ispitivanju Europske komisije iz listopada, 56 posto od 17.500 ispitanika u 19 članica eurozone smatra da je euro koristan za njihove zemlje.

Eurozona je proživjela više kritičnih trenutaka, počevši od razdoblja nakon svjetske financijske krize 2008., kada je presušio izvor kredita, a nekoliko članica našlo se u situaciji da ne mogu vraćati dugove.

Grčka, ali i neke druge zemlje poput Irske i Portugala, morale su dobiti pomoć partnera u eurozoni i međunarodnih institucija u toj krizi koja je kulminirala 2012. Pojavile su se čak bojazni da bi Grčka mogla napustiti eurozonu i time dovesti u pitanje cijeli europski projekt i euro.

Tada se pojavio izraz “Grexit”, a četiri godine poslije dogodio se “Brexit”.

Godine 2015. eurozona je bila ponovno blizu “Grexita”, no ipak je postignut dogovor o trećem programu pomoći u zamjenu za nove mjere štednje.

Opetovane krize u Europi, gospodarska, financijska pa migrantska, dale su vjetar u leđa populističkim pokretima koji se slažu u pogledu odbacivanja EU-a i eura. A Brexit im samo ide u prilog.

Nove 2017. godine očekuje se nekoliko važnih izbora, u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen obećala je da će zemlji vratiti četiri temeljna elementa suverenosti: teritorijalni, monetarni, zakonodavni i gospodarski, bude li izabrana za predsjednicu.

Brexit je ukazao na potrebu reforme Europske unije, ocjenjuje Bruegel. No da bi se to postiglo, “moramo prijeći zapreku populizma u te tri zemlje.”

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close