EU tek na pola puta kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti

Europa je jedan od svjetskih predvodnika kada je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, no zapravo je tek na pola puta do njezina ostvarenja, a napredak je jako spor i neujednačen, upozorio je u utorak Europski parlament. U povodu Međunarodnog dana žena, Europski parlament usvojio je rezoluciju o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj […]

Europa je jedan od svjetskih predvodnika kada je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, no zapravo je tek na pola puta do njezina ostvarenja, a napredak je jako spor i neujednačen, upozorio je u utorak Europski parlament.

U povodu Međunarodnog dana žena, Europski parlament usvojio je rezoluciju o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014.- 2015.

Najnovije statistike pokazuju da je EU tek na pola puta do ostvarenja rodne ravnopravnosti.

Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) za 2015. pokazuje da opća ocjena za EU iznosi 52,9 bodova od ukupnih 100, što je povećanje od samo 1,6 postotnih bodova od 2005., a to upućuje na to da napretka gotovo da i nije bilo. Države članice u tom se pogledu razlikuju. Dok neke napreduju, druge nazaduju.

Europska komisija ocijenila je da bi uz sadašnju stopu napretka trebalo još 70 godina da se izjednače plaće među spolovima, još 40 godina da se kućanski poslovi podijele ravnopravno, 30 da se među ženama postigne stopa zaposlenosti od 70 posto i još 20 godina da se postigne rodna ravnoteža u politici.

“Podaci jasno pokazuju da je EU tek na pola puta prema ostvarenju rodne rabvnopravnosti”, upozorio je izvjestitelj Ernest Urtasun, član Kluba zastupnika Zelenih iz Španjolske.

“U mnogim pitanjima, uključujući plaće, mirovine i prilike za zapošljavanje, napredak prema ravnopravnosti u EU-u ili je zastao ili nazaduje. Rodna ravnopravnost očito mora postati priorietom”, istaknuo je.

Šuica: Ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost EU-a!

U raspravi o ovoj temi sudjelovala je i zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Žena Europske pučke stranke (EPPW) i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova, istaknuvši da je rodna ravnopravnost temeljna europska vrijednost.

“Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije još od 1957. godine kada je načelo jednake plaće za jednaki rad postalo dio Rimskog ugovora, žene u prosjeku zarađuju oko 16 posto manje po satu od muškaraca”, kazala je.

“Više razloga pridonosi nižoj plaći; direktna i indirektna diskriminacija na radnom mjestu, sektori u kojima žene rade manje su plaćeni od onih u kojima dominiraju muškarci, žene nemaju isti pristup treningu, fondovima, manjak žena na menadžerskim pozicijama, rodne uloge i tradicija prilikom izbora zanimanja, te usklađivanje radnih i obiteljskih obveza“, objasnila je, pozivajući države članice da napokon provedu 15 direktiva donesenih na ovom području.

Žene u EU-u čine većinu zaposlenih na pola radnog vremena te je u takvom radnom odnosu 34,9 posto žena u usporedbi sa samo 8,6 posto muškaraca. To ima negativan utjecaj na njihovo napredovanje u karijeri, mogućnosti izobrazbe, mirovinska prava te naknade za nezaposlene.

Šuica je poručila kako je više ulaganja i proračunskih sredstava potrebno usmjeriti za borbu protiv neravnopravnosti spolova jer nema napretka bez ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u svim područjima.

Šuica je također izrazila uvjerenost da će Hrvatska uskoro ratificirati Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama. Uz Hrvatsku, to još nije učinilo 13 država članica.

Dubravka Šuica organizira 21. ožujka u Europskom parlamentu konferenciju o temi „ Jednakost žena i muškaraca na poslu i u politici“ na kojoj će uz predstavnike Europskog parlamenta i Europske komisije sudjelovati i stručnjaci iz Hrvatske.

Prema podacima Eurostata za 2014., razlika u plaćama između spolova u EU iznosi u prosjeku 16,1 posto, a u nekim se državama članicama taj postotak u zadnjih pet godina čak povećao, i to unatoč tome što su žene u prosjeku obrazovanije od muškaraca. Razlika u mirovinama između spolova iznosi zabrinjavajućih 40,2 posto. Još je veći razlog za zabrinutost činjenica da se ta razlika u polovici država članica povećala i da između 11 i 36 posto žena ne ostvaruje pravo na mirovinu. Udio mladih žena koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti traže zaposlenje dvostruko je veći od tog udjela u populaciji mladih muškaraca (11 prema 5 posto).

Godine 2015. stopa zaposlenosti među ženama iznosila je 64,5 posto, što je do sada najviši zabilježeni rezultat, ali je i dalje znatno ispod stope zaposlenosti muškaraca koja je iznosila 75,6 posto. To, po podacima Eurofounda, europsko gospodarstvo stoji 370 milijardi eura na godinu ili 2,8 posto BDP-a.

Petir kritizira stavove o prigovoru savjesti

Zastupnica Marijana Petir nije zadovoljna nekim dijelovima ovog izvješća.

“Ono s čim se ne slažem u ovom izvješću i smatram izuzetno problematičnim jest njegov jasno negativan stav oko tradicionalnih rodnih uloga te usmjerenost ka rodnoj ideologiji, a neki dijelovi izvješća krše načelo supsidijarnosti i u suprotnosti su s osnovnim načelom vladavine prava i demokracije jer je primjerice pravo na prigovor savjesti, koje se u ovome izvješću izrijekom osporava, zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom o temeljnim pravima”, kazala je Petir, u komentaru za Hinu.

Parlament u rezoluciji ističe da spolno i reproduktivno zdravlje i prava spadaju u temeljna ljudska prava te da bi ih trebalo uključiti u strategiju EU-a za zdravlje.

“Parlament ponavlja da bi žene trebale imati kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim pravima”, kaže se u rezoluciji. Parlament poziva sve države članice da zajamče ženama pristup dobrovoljnom planiranju obitelji i svim uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, “uključujući kontracepciju te siguran i zakonit pobačaj.”

“Budući da se žensko zdravlje nikada ne bi smjelo riskirati zbog prigovora savjesti ili osobnih uvjerenja, Parlament ističe sve veći trend prekomjerne uporabe klauzule o prigovoru savjesti, što dovodi do otežanog pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem. Parlament poziva države članice EU-a da zajamče da klauzule o prigovoru savjesti ne sprječavaju pristup pacijenata zakonitim uslugama medicinske skrbi”, kaže se u rezoluciji.

Rodna ravnopravnost mora biti prioritet

Parlament poziva Europsku komisiju da rodna prava i prava žena uključi u sve proračune i procese donošenja svih politika.

Komisija je pozvana također da provede detaljniju procjenu utjecaja rezova u javnoj potrošnji na prava žena i rodnu ravnopravnost te da donese mjere za rješavanje tog problema.

Komisija i države članice pozvani su isto tako da snažnije podupiru zapošljavanje žena na kvalitetnim radnim mjestima u svim sektorima i da poduzmu mjere za suzbijanje nesigurnih oblika rada.

Parlament napominje da se u prošlom desetljeću udio žena u nacionalnim/saveznim parlamentima povećao samo za oko 6 posto i da je 2015. dosegao tek 29 posto. Parlamentarci smatraju da je to demokratski deficit koji potkopava legitimitet donošenja odluka.

Udio žena u Europskom parlamentu povećao se, primjerice, s 30 na 37 posto od 2005. do 2016.

Uz to, udio žena među predsjednicima i izvršnim direktorima najvećih poduzeća koja kotiraju na burzi iznosio je 2015. samo 6,5 odnosno 4,3 posto.

Parlament poziva države članice da usvoje direktivu o ženama u upravnim odborima, koja je blokirana u Vijeću od 2013.

Nadalje, Komisija je pozvana da predloži ambiciozan i sveobuhvatan paket zakonodavnih i nezakonodavnih mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Komisija i države članice pozvane su da potaknu muškarce da ravnopravno sudjeluju u vođenju kućanstva i brizi za djecu i ostale članove obitelji.

Rezolucija spominje i izravno neke države članice, pa se tako Hrvatsku poziva da uloži veće napore u osiguranje službene skrbi za djecu.

EU je na summitu u Barceloni 2002. zacrtao cilj da bi do 2010. najmanje 90 posto djece u dobi od tri godine do polaska u školu trebalo biti obuhvaćeno službeno organiziranom skrbi (jaslice, vrtići, mala škola), kao i 33 posto djece u dobi do tri godine. Hrvatska, zajedno s Poljskom i Rumunjskom, još je daleko od ostvarenja oba cilja, napominje se u rezoluciji.

Švedskoj se, primjerice, čestita što je 2016. ostvarila ravnopravnost u pogledu zastupljenosti muškaraca i žena u upravnim odborima vladinih agencija, savjetodavnih vijeća, odbora i zaklada, kao i Sloveniji i Francuskoj jer su je gotovo ostvarile, dok su Mađarska, Slovačka i Grčka oformile vlade bez ijedne žene.

Zastupnici se osvrću i na velik broj izbjeglica i tražitelja azila koji su stigli u EU 2015., a prema podacima UNHCR-a više od polovice tih ljudi bile su žena i djeca.

Upozoravaju i da žene i djevojčice čine 80 posto zabilježenih slučajeva trgovanja ljudima.

Naglašavaju da su rodno uvjetovano nasilje i diskriminacija progon i da bi trebali biti valjani razlozi za traženje azila u EU-u.

Uz to, države članice pozivaju da odmah ukinu praksu pritvaranja djece, trudnica, dojilja i žrtava silovanja, seksualnog nasilja i trgovanja ljudima te da im pruže odgovarajuću psihološku pomoć.

Rezolucija također potiče države članice da spriječe i reagiraju na sve vrste nasilja nad ženama, uključujući nasilje na internetu, podsjećajući da je EU 33 posto žena doživjelo fizičko i seksualno nasilje, 55 posto ih je bilo seksualno uznemiravano, a 32 posto na radnom mjestu.

Poziva također države članice da prate poštivanje dostojanstva žena u medijima i oglašivačkoj industriji.

Parlament poziva i na zaštitu žena i pripadnika zajednice LGBTI od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Komisiju se također poziva da revidira važeću Okvirnu odluku EU-a o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima tako da se u nju uključe seksizam, kaznena djela motivirana predrasudama i poticanje na mržnju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja, navodi se u rezoluciji.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close