EP podržao mjere smanjivanja emisije stakleničkih plinova

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu podržali uredbu o obaveznom godišnjem smanjenju emisije stakleničkih plinova koja bi trebala biti jedan od glavnih instrumenata EU-a u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi. Pariški sporazum o klimi koji predviđa drastično smanjivanje emisije stakleničkih plinova kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na razini ispod 2 stupnja Celzija, s […]

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu podržali uredbu o obaveznom godišnjem smanjenju emisije stakleničkih plinova koja bi trebala biti jedan od glavnih instrumenata EU-a u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi.

Pariški sporazum o klimi koji predviđa drastično smanjivanje emisije stakleničkih plinova kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na razini ispod 2 stupnja Celzija, s poželjnim ciljem ograničenja do najviše 1,5 °C, dobio je veliku potporu zastupnika Europskog parlamenta koji je u srijedu usvojio primjenu propisa o smanjenju emisija do 2030., a kojim bi se količina štetnih plinova smanjila za 30 posto.

Zastupnici su na plenarnoj sjednici s 534 glasa usvojili izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. Protiv dokumenta izvjestitelja Gerbena-Jana Gerbrandyja (ALDE, Nizozemska) bilo je 88 zastupnika, dok je 56 bilo suzdržano.

“U sklopu regulacije o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova, u državama članicama bi u razdoblju od 2021. do 2030. moglo biti srezano oko 100 milijuna tona emisija CO2”, stoji u Gerbrandyjevom izvješću.

Kako se ističe, radi se o jednom od najvažnijih alata EU-a u borbi protiv klimatskih promjena prema kojem bi se, sukladno Pariškom sporazumu, u tom razdoblju emisije plinova koji uzrokuju učinak staklenika smanjile za 30 posto u odnosu na razinu iz 2005. i 40% u odnosu na razine iz 1990.

Nova regulativa, dodaje se, omogućila bi da cilj EU-a postane nacionalno obvezujući za sektore kao što su prijevoz, poljoprivreda, građevinarstvo i upravljanje otpadom, koji zajedno čine oko 60 posto emisija stakleničkih plinova u EU.

Prema prijedlogu, osim obvezujućeg smanjenja emisija u državama članicama, radilo bi se na potpori zemljama s manjim godišnjim prihodima, a poljoprivrednike bi se poticalo da rade na ekološki prihvatljivi način.

Europska unija je Pariški sporazum o klimi potpisala 22. travnja 2016., a ratificirala ga je 5. listopada, kada su predstavnici predsjedništva Vijeća i Europske komisije položili službene dokumente za ratifikaciju kod glavnog tajnika UN-a.

EU predan provedbi Pariškog sporazuma, žali zbog odluke SAD-a

Uoči glasovanja održana je rasprava o odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi (COP21) iz prosinca 2015., a koji je na snagu stupio 4. studenoga 2016., trideset dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni uvjeti, odnosno nakon što ga je ratificiralo barem 55 zemalja koje su odgovorne za barem 55 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izrazio je žaljenje zbog Trumpove odluke iz sporazuma koji je ocijeno “povijesnim postignućem međunarodne zajednice” i najavio da će EU ustrajati u ispunjavanju svojih obaveza iz Pariškog sporazuma.

“Odluka SAD-a nije samo žalosna, ona je i znak abdikacije iz zajedničkog djelovanja (…) doista smo razočarani i žao nam je zbog te odluke”, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Prema njegovim riječima, oni koji su zainteresirani za budućnost planete i koji vide prilike modernog gospodarstva bit će europski partneri, a njih ima i u SAD-u. “To su savezne države Kalifornija, Washington i New York koje su predane Pariškom sporazumu, a one, naime, zajedno predstavljaju četvrto gospodarstvo po snazi u svijetu”, istaknuo je Juncker.

Europskom parlamentu se obratila i Hilda Heine, predsjednica Maršalovih otoka, otočne zemlje koja je prva potpisala i ratificirala Pariški sporazum o klimi, uz poruku da “neuspjeh na ovom području nije opcija”. Posljedice klimatskih promjena, tajfuni, suše, poplave uslijed podizanja razine mora, teško pogađaju moju zemlju, a “ocean postaje uzrok naših noćnih mora”, upozorila je predsjednica Heine.

“Vlak klimatskih promjena je krenuo i pred nama su pitanja koja hitno moramo riješiti (…) Pariški sporazum se ne može dovoditi u pitanje”, poručila je.

Harald Vilimsky, iz kluba zastupnika Europe nacija i sloboda, obrušio se na “razdragane” govore o spasu planeta i optužio svoje kolege za “čistu farizejštinu”. Garaža EP-a, kazao je, prepuna je automobila s 12, 16, i 18 cilindara, a vi i dalje govorite da se borite protiv onečišćenja te je podsjetio da su na skupu u Parizu sjedili i predstavnici Monsanta i atomskog lobbyja.

Znanstvenici: temperatura raste, gradovima prijeti potop

Povijesni sporazum o klimatskim promjenama usvojen je sredinom prosinca 2015. u Parizu nakon dvotjednog pregovaranja između 195 zemalja članica. Međunarodna zajednica se obvezala ograničiti povećanje temperature na 1,5 stupnjeva Celzija više od prosječne razine otprije industrijske revolucije. Cilj od 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba je bio dogovoren 2009. u Kopenhagenu, a novi cilj nameće drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i pošumljavanje.

Jedna od ključnih odluka je pokretanje mehanizama revizije, svakih pet godina, dok će nacionalne obveza biti dragovoljne. Prva obvezna revizija će biti 2025.

Znanstvenici opetovano upozoravaju da se samo s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzija posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena…
No +2 stupnja Celzija posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje, a za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka, upozoravaju znanstvenici.

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) klimatske promjene navodi kao vodeći uzrok pogoršanja zdravlja oceana. Istraživanja uključena u izvješće “Oživljavanje gospodarstva oceana: Slučaj za akciju – 2015” pokazuju da će po trenutnoj stopi globalnog zatopljenja do 2050. godine potpuno nestati koraljni grebeni koji pružaju hranu, radna mjesta i prirodnu zaštitu od oluja za nekoliko stotina milijuna ljudi. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost oceana.

WWF pritom ističe da vrijednost bogatstva oceana može konkurirati vrijednosti mnogih vodećih svjetskih gospodarstava, no njegovi resursi brzo se smanjuju. Vrijednost ključne imovine oceana oprezno se procjenjuje na najmanje 24 bilijuna dolara. U odnosu na top 10 svjetskih gospodarstava, ocean bi zauzeo sedmo mjesto s godišnjom vrijednošću dobara i usluga u iznosu od 2,5 bilijuna dolara.

“Ocean konkurira bogatstvu najbogatijih zemalja na svijetu, a dopušta se da tone u dubine lošeg gospodarstva”, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF-a. “Kao odgovorni dioničari, ne možemo očekivati da ćemo u beskonačnost nesmotreno uzimati vrijednu imovinu oceana, pritom ne ulažući u njegovu budućnosti.”.

Dugoročno, zbog podizanja razine oceana Šangaj, Bombaj ili New York će biti djelomično potopljeni, a ako se temperatura povisi za 4 stupnja Celzija bit će gotovo potpuno pod vodom. Američka studija pokazuje da će s porastom temperature od 1,5 stupnja Celzija biti ugroženo područje sa 137 milijuna ljudi, s 2 stupnja 280 milijuna ljudi, a s 4 stupnja područje na kojem obitava 600 milijuna ljudi.

Izvor: Hina

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close