EMIR KUSTURICA I MILJENKO JERGOVIĆ BRANE VELIKU SRBIJU: Tvrde kako je Gavrilo Princip bio osloboditelj i revolucionar

U utorak su dvije poznate sarajevske odbjeglice, redatelj Emir Kusturica i književnik Miljenko Jergović, prvi na stranicama beogradskih Večernjih novosti, a drugi u zagrebačkom Jutarnjem listu, izrazili suglasje da “Mlada Bosna” nije bila velikosrpska i teroristička, nego “jugoslavenska” revolucionarna organizacija, koja se borila “za slobodu” južnih Slavena, ali na način da se Bosna, pa i […]

U utorak su dvije poznate sarajevske odbjeglice, redatelj Emir Kusturica i književnik Miljenko Jergović, prvi na stranicama beogradskih Večernjih novosti, a drugi u zagrebačkom Jutarnjem listu, izrazili suglasje da “Mlada Bosna” nije bila velikosrpska i teroristička, nego “jugoslavenska” revolucionarna organizacija, koja se borila “za slobodu” južnih Slavena, ali na način da se Bosna, pa i Hrvatska, pripoje Srbiji

Naravno, niti Kusturica u intervjuu Večernjim novostima, niti Jergović u svojoj kolumni u Jutarnjem, nisu spomenuli kako je Mlada Bosna bila povezana sa zloglasnom velikosrpskom konspirativnom i terorističkom organizacijom “Crna ruka”, kao niti to da su Gavrilo Princip i njegovi jataci za ubojstvo austrijskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge mu Sofije u lipnju 1914. naoružani u Srbiji i da su postupali po uputama srpske tajne službe. Ogromna većina članova “Mlade Bosne” bili su, slučajno ili ne, Srbi, uz pokojeg zalutalog muslimana i Hrvata.

Srpski redatelj sarajevskih i muslimanskih korijena ponovno je, kao što to u gotovo svakom svom medijskom istupu čini, bulaznio o povezanosti Adolfa Hitlera i Alije Izetbegovića, protjerivanju Srba iz Sarajeva, o građanima Sarajeva koji su 1992. ubijali sami sebe iz snajpera, te o krađi organa ubijenih Srba na Kosovu.

“Na Vidovdan, 28. lipnja 2014. godine, slavit ćemo otvaranje Andrićgrada, prijestolnice kulture Republike Srpske, obilježit ćemo stotu godišnjicu početka Velikog rata. Najznačajniji aspekt otvaranja Andrićgrada bit će veliki mozaik Bisenije Tereščenko, na kojem su predstavljeni vidovdanski heroji, junaci naših života Gavrilo Princip i “mladobosanci”. Učinak njihov je veličanstven: emancipacija slavenskih naroda. Moj osobni motiv je suprotstavljanje zapadnoeuropskim pokušajima da se prekrajanjem povijesti jedno tiranoubojstvo prikaže kao teroristički čin. Tiranoubojstvo je staro koliko i carstva, a tiranoubojice su često djelovale u ime naroda. Kod Principa, najznačajniji aspekt njegovog velikog djela je socijalni, beskompromisno je ostvaren jedan cilj – oslobađanje od ropstva”, rekao je Emir Kusturica, najavivši otvorenje “Andrićgrada”.

“Andrićgrad”, smješten je na poluotoku između rijeka Drine i Rzava, nekoliko stotina metara od višegradskog mosta, poznatog iz remek-djela književnosti “Na Drini ćuprija” nobelovca Ive Andrića. Vlasnici “Andrićgrada” su Emir Kusturica s 51 posto vlasništva i općina Višegrad zajedno s vladom srpskog entiteta u BiH sa 49 posto, a zamišljen je kao “turistički, kulturni, administrativni i edukativni kompleks”, u kojem će djelovati i sveučilište.

“Ovaj san postat će realnost u listopadu, tada će početi raditi Fakultet dramskih umjetnosti, a onda ćemo formirati sveučilište. Zgrada kazališta je završena, slijedi opremanje unutrašnjosti. Taj vrh, znanost i kultura kao najvažnije ishodište stremljenja svih naroda, pa i našeg, počeo je da se ostvaruje”, kaže najpoznatiji musliman koji se preobratio u Srbina.

“Sarajevo spaljuje suštinu iz koje su muslimani u Jugoslaviji doživjeli emancipaciju. Tok emancipacije nagoviješten je Principovim pucnjem, ona je tada počela, ali su Bošnjaci vratili sat unazad dolaskom Izetbegovića na vlast. On je brižljivo razvijao ekstremnu sklonost ka islamu, prezentirajući javnosti lažni profil građanina. Ta laž ovog obavještajca, učinila je da on javno govori o multietničkom Sarajevu dok protjeruje Srbe, misleći pritom na Islamsku deklaraciju koju je držao ispod jastuka”, kaže Kusturica, koji smatra kako je vođa bosanskih muslimana Alija Izetbegović odgovoran za rat u BiH, jer je odustao od Lisabonskog sporazuma, koji je već bio potpisao u ožujku 1992. s Radovanom Karadžićem i Matom Bobanom. Tim sporazumom bila je predviđena podjela BiH na tri nacionalne teritorijalne jedinice.

Na pitanje “kako razumjeti podizanje spomenika okupatoru Franzu Ferdinandu” u Sarajevu na stogodišnjicu Sarajevskog atentata, Kusturica odgovara da je to zato što “svi ovi koji su bili robovi, neće da ostanu slobodni, jer im je rečeno kako da se ponašaju”. Pripajanje Bosne Srbiji je za Kusturicu sloboda, s čime se zasigurno ne bi složilo u tu svrhu poubijanih 200 tisuća muslimana i Hrvata tijekom posljednjeg rata u BiH.

“Uklonili su sva obilježja koja su podsjećala na Principa i “mladobosance”. Ploče skidaju, a najpoznatija je spomen-ploča Gavrilu Principu, odnesena Hitleru 1941. iz okupiranog Sarajeva. Kada je u “Vremenu” osvanula fotografija Hitlera zagledanog u sarajevski plijen, a zahvaljujući Muharemu Bazdulju koji je dao i savršen prikaz ovog događaja, mislim da je ta slika rekla više od 1000 dokumenata. Pitam se kako Sarajlije gledaju na ovu hitlerovsko-“oslobodilačku” scenu? Zašto ovako sramnu reviziju Sarajlije trpe? Rečeno im je da je to njihov interes, obećano im je da će stalnim tihim “ratom” protiv Srba učvrstiti politički stav koji mora povezati 1914. i 1992. godinu. Njima je stalo da svijetu kažu: “Srbi su bili i ostali zli, mi smo bili i ostali pravedni i dobri”. Samo, nisu računali, da će se u ovom slučaju naći na istoj slici sa Hitlerom”, optužuje Kusturica Sarajlije.

Kusturica povlači paralelu između događaja u Ukrajini i pucnjave na prosvjednike u Kijevu ove godine i pucnjave na antiratne prosvjednike u Sarajevu u travnju 1992. iz hotela “Holliday Inn”. Kusturica, zapravo, optužuje muslimane za ubojstvo Suade Dilberović i Olge Sučić, prvih žrtava rata u Sarajevu, premda su tada uhvaćeni srpski snajperisti.

“Još jedna slika je važna: “uhvaćen” je razgovor Catherine Ashton i ministra vanjskih poslova Estonije, gde se kaže da su i na Majdan, i na policiju pucali snajperisti, organizatori pobune. Tko je onda sa “Holiday Inna” pucao po Sarajevu na masu, na ljude koji su se skupili da ne vode rat? Odgovor se nameće”, tvrdi bivši bosanski, a sada srpski redatelj.

“Gdje su danas Srbi u Sarajevu? To je etnički počišćen grad”, govori Kusturica. “Nas i Sarajevo dijeli povijesno montiran sukob, krivnja Srbije što se oslobodila Turaka je vječna, Englezi i Nijemci su planirali da Turska puno dulje ostane tu. Uspinjanje Srbije nije moglo proizvesti naklonost velikih sila, trebalo je spriječiti prodor Rusije u Europu”, kaže Emir Kusturica.

Miljenko Jergović, pak, u svom patetičnom uratku u Jutarnjem listu kaže kako je ideologija “Mlade Bosne” bila “pjesnička, uglavnom u molskim akordima”.

“Njihov nacionalizam bio je jugoslavenski, a ne srpski kao što to danas žele reći i Gavrilovi prijatelji i neprijatelji, ali kako Jugoslavije nije bilo, ni Jugoslavije ni Jugoslavena, tako se i taj nacionalizam ispoljavao kao nekakav reducirani internacionalizam”, piše Jergović o ekspozituri velikosrpske “Crne ruke”.

Sa suzama u očima, Jergović za obilježavanje stote obljetnice atentata kod Latinske ćuprije 28. lipnja u Sarajevu kaže: “Jedini kojih neće biti su Gavrilo Princip, Nedeljko Čabrinović, Trifko Grabež, Muhamed Mehmedbašić, Ivo Kranjčević… Njihova je žrtva, naime, izgubila vrijednost na europskome tržištu smrti. Njih je prezrela boginja srdžbe”.

No, Jergović ide i korak dalje, pa poznate mrzitelje Bosne i simpatizere, pa i članove četničkog pokreta, Tomislava Nikolića, aktualnog predsjednika Srbije, i Aleksandra Vučića, srpskog premijera, naziva “braniteljima Bosne”, suglasan s Kusturicom da je Gavrilo Princip bio “osloboditelj”, a austrijski prijestolonasljednik “tiranin” Bosne.

“Cinično je da u Sarajevu neće biti srpskih vladara Vučića i Nikolića. Zasmetala im je, rekli su, spomen-ploča na obnovljenoj Vijećnici. I tako se, eto, ta dvojica ljudi pred Sarajevom, na Vidovdan 2014, igrom slučaja predstavljaju kao posljednji branitelji Bosne. Mlade Bosne”, zaključuje poznati pisac “Sarajevskog Marlbora”.

Nešto opširnije o “osloboditeljskim” namjerama “Mlade Bosne” i atentatu 1914., te umiješanosti Srbije u zločin koji je počinio polupismeni 20-godišnji mladić iz sela Obljaj kod Bosanskog Grahova, objektivno.hr pisat će u subotu, 28. lipnja, na obljetnicu atentata.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close