EKSKLUZIVNO SLOBODAN PROSPEROV NOVAK: Što je zajedničko Livnjacima Giuliu Camillu iz 16. st. i Zlatku Dalicu?! Obojica su proslavila Livno!

Dok se prije neki dan u Livno slio hrvatski puk da proslavi najvećeg sina ovoga kraja, nogometnog čarobnjaka Zlatka Dalića, pomislih kako ovaj divan čovjek nije prvi velikan iz ovoga kraja. U renesansni živio je jedan Livnjak, a neki kažu Duvnjak imenom Julijan kojega su suvremenici u šesnaestom stoljeću slavili i nazivali božanskim. Taj Dalićev […]

Dok se prije neki dan u Livno slio hrvatski puk da proslavi najvećeg sina ovoga kraja, nogometnog čarobnjaka Zlatka Dalića, pomislih kako ovaj divan čovjek nije prvi velikan iz ovoga kraja. U renesansni živio je jedan Livnjak, a neki kažu Duvnjak imenom Julijan kojega su suvremenici u šesnaestom stoljeću slavili i nazivali božanskim. Taj Dalićev predak danas je zaboravljen pa sam odlučio na njega podsjetiti jer on se i danas spominje kao jedan od onih koji su utrli staze suvremenoj informatici, ali i onomu što se nazivalo ars memoria, znanost pamćenja.

Nisu svi hrvatski velikani imali prilike da svoja djela ispišu na tlu domovini. Neki su se kao djeca izgubili u tuđini pa je sve što su stvorili povezano s inozemstvom i malo tko da ih danas i povezuje s Hrvatskom i Hrvatima. Jedan od takvih bedomnika možda je i najslavniji renesansni Hrvat, naravno kad bi to ikomu bilo poznato. Zvao se Giulio ili Julian Camillo i danas je ako sudimo po citiranosti jedan od najslavnijih Hrvata svih vremena.

Dogodilo se da Turci koji su pod kraj XV. stoljeća iz Livna, a neki kažu Duvna prognali bosanskog dječačića, a koji se zvao Julijan nisu nikada mogli doznati da će koje desetljeće kasnije na zapadu Europe njihovu žrtvu obožavati na dvorovima i sveučilištima te će čak tog bosanskog dječačića nazivati Božanstvenim! Ovaj čovjek koji je kasnije uzeo talijansko ime Giulio Camillo isticao je uvijek i svoj nadimak Delminio jer nikada nije zaboravio svoje balkansko podrijetlo. Duvno se naime u stara doba nazivalo i Delminium pa je riječ koja inače znači ovca sasvim dobro profunkcionirali kao Julijanovo umjetničko ime.

Zajedno s roditeljima mali se livanjski prognanik najprije naselio u Furlaniji. Kasnije u vrijeme najveće slave njegova su djela bila često pretiskavana pa njihov autor ide u red svakako najpoznatijih Hrvata onoga doba. I to posebno zato što ga danas sve više smatraju praocem moderne kibernetike. Camillo zvan Delminio umro je u velikoj slavi 1544. Bilo je i onih koji su ga smatrali tek čudakom i kabalistom, čarobnjakom i šarlatanom. Danas ih je sve više koji njegov teatar pamćenja smatraju pretečom modernih informacijskih znanosti.

Bosanac Camillo cijeloga je života uz pomoć svog dubokog duha, ali i velike tjelesne energije tražio tajnu ljudske mudrosti, tražio je božanski ključ svemirskog uma i pokušao je tu tajnu pronaći u onomu što se nazivalo ars memoria. Slijedio je pritom srednjovjekovna učenja Ramona Lulla, pretvarajući beskonačnost ljudskog uma u nešto što je za njega, a i za one koji su ga pokušavali razumijevati, bilo posve opipljivo. Mnemotehnika je njemu bila svojevrsna kibernetika, ona mu je bila sintetska znanost pamćenja, i to svega što je ljudski um do tada ostvario i svega što mu je bilo imanentno, pa dakle upisano u budućnost. Bio je preteča Googlovih tražilica i po tomu ostat će i dalje ovaj Kuprešak rodočelnikom svega na čem, danas Bill Gates ostvaruje svoje goleme profite.

Neki Virgilius Zuichemus, prijatelj Erazma iz Roterdama, inače njegov korespondent, sreo je Giulija Camilla 1532. u Veneciji i tom prigodom pisao je Erazmu da je imao čast vidjeti njegov teatar memorije, njegovo djelo čarobne vještine u kojem svaki promatrač, ako mu Camillo dopusti da uđe, postaje sposoban uz pomoć mnemotehničkih pomagala, i milijuna papirića koji su postavljeni na zidovima tog teatrina progovoriti sad Ciceronovim sad Platonovim glasom o svim temama koje je moguće zamisliti. Erazmov prijatelj u tom pismu piše da u takvo što on najprije nije vjerovao, ali da mu je sam Camillo, Božanski Camillo kako ga on zove, ponudio mu je da uđe u njegov teatrino te da se u rečeno uvjeri. To je, priča taj zapanjeni očevidac, bio teatar u koji mogu ući samo dva čovjeka odjednom. Napravljen je bio Camillov teatrino od drveta, ali je iznutra bio iscrtan stotinama tisuća šifara, znakovima i hijeroglifima. Po zidovima su te slike bile vrlo gusto iscrtane, a nacrti i uputnice nalazile su se svuda u prostoru. Od poda do stropa uočio je Zuichemus mnoštvo kutijica i ladica, raznovrsnih fascikla s mnoštvom umetnog ispisanog papira, golemu količinu zapisa koji su ispunjavali zidove teatrina ili su virili iz njih kao iz spremišta.

Ušavši u Camillov teatrino osjetio se svjedok kao da je došao na sam izvor mudrosti, kao da je posjedovao svu memoriju svijeta, kao da je postao vlasnik svih znanosti od đavoljih do božijih. Camillo je Zuichemusu tom prigodom 1532. pričao još o tomu kako već godinama radi na tom svom objektu i kako je od napornog rada, od ispisivanja milijuna listića izgubio čak i moć govora. U vrijeme kada je Zuichemus opisivao Erazmu Bosanačev teatrino bio je Camillo već gotovo pedesetogodišnjak, izmoren od napornog i osamljeničkog posla kojim je htio obuhvatiti sav duhovni svijet, uz pomoć kojega je htio da svoju drvenu kutiju pretvori u theatrum mundi.

Za vizionarove zamisli zainteresirao se u jednom trenutku i francuski kralj, koji je našijenca pozvao u Pariz i obećao mu novčanu pomoć. U Parizu je filozof, kako sam svjedoči, posjetivši kraljevski zoološki vrt doživio nadnaravni i magični susret s lavom, ali ni taj navodno pozitivni predznak, kao i neke druge obećavajuće najave, nisu mu mogle pomoći. Razočaran jer ga kraljevi dvorani nisu baš najbolje shvatili, vratio se on u Italiju, gdje je nastavio raditi na svom teatru i na cjelokupnoj pameti svijeta. Čini se da je godine 1543. čak i pronašao nekog ozbiljnog mecenu, ali je već sljedeće godine preminuo, ostavljajući budućnosti svoj teatar kao jednu od najčudnijih knjiga što ju je itko ikad napisao.

Camillov teatrino privlačio je pozornost još neko vrijeme, a onda su ga ljubitelji i znatiželjnici čini se razgrabili, tako da se na gotovo čudotvoran način nikada poslije nije pronašao ni jedna od onih milijun Camillovih magičnih zapisa zbog kojih je njihov pisac izgubio čak i moć govora. Nekoliko godina nakon Camillove smrti našli su se ipak u Veneciji ljudi koji su bili spremni tiskati neke od čudotvorčevih rukopisa pa se tako 1550. pojavila u prvom izdanju knjižica Idea del teatro, a od 1552. Camillovi su spisi najčešće objavljivani pod naslovom Tutte le opere koje je za venecijansko izdanje priredio Lodovico Dolce inače prijatelj brojnih dalmatinskih pisaca i autor tragedije Ecuba koju je kasnije 1559. preradio hrvatski dramatičar Marin Držić.

Inače jedina je knjiga Camillova u Veneciji u svom talijanskom izdanju doživjela čak devet pretisaka, a bila je objavljivana mnogo puta i u drugim gradovima te u prijevodima na strane jezike. Slavu koju je pisac stjecao najprije za života svojim teatrinom, a nakon smrti svojom knjigom, on prije svega ima zahvaliti svojoj kibernetičkoj vidovitosti. Camillove ideje postale su u suvremenim kompjutorima stvarnost, a tijekom stoljeća stekle su u salonskim razgovorima mnogih slobodnih duhova status prvorazredne intelektualne zagonetke. Jer o ovom bosanskom Hrvatu, dakako, nisu razgovarali ni luterani ni papisti, o njemu su razgovarali oni drugi, oni koji su poput Giordana Bruna vjerovali u magični beskraj, u svemir koji nema kraja i koji poput ljudskog mozga nema čvrste točke. Camillov teatar, onako kako je predstavljen u autorovim tekstovima, kao i u svjedočanstvima očevidaca, bio je pokušaj da se simbolično prikaže svemir. To djelo je pokušaj da se beskonačnosti znanja dade sustavnost, a da se labirint svijeta, to jest labirint svih spoznaja, taj jedini theatrum mundi, iskaže u kategorijama koje će biti shvatljive mnogima i operativne toliko da svakoj ljudskoj svijesti mogu podariti nešto od božanskih svojstava.

U Camillovom teatru, kad ga se rekonstruira, što je inače teško, ali što je ipak moguće na osnovi tekstoloških ostataka, vidljiva je autorova želja da uspostavi korelaciju između kršćanstva i okultnih znanosti, između Krista i kabale, Homera i anđela. Orfeja i apostola. Ljude poput Camilla nisu oduvijek dobro razumjeli u njihovim epohama, jer takvi su ljudi muku svoje nutrine nudili budućnosti. Malo se ljudi tako dobro znalo pripremiti za budućnost. To je znao ovaj izgnani bosanski dječačić talijanskog imena i našeg nadimka. Daleko od domovine taj je prognanički sin izrazio duboki strah pred beskonačnošću, strah što ga je osjetio čitav njegov naraštaj. Protiv toga straha Camillo se borio tako što je pokušavao zapamtiti i poredati sve riječi i sve stvari, sve ljude i sve ideje, sve filozofe i sve Bogove u neki unutrašnji red stvari, u neki kibernetički sistem. Njegov neuspjeh bio je uspjeh jer mu se dogodilo da je, a bio je to paradoks, rastvarajući nevidljivo samo još više upalio mrak.

Po tomu bio je sličan Livnjaku Daliću koji je u ovom našem zatamnjenom svijetu upalio mrak.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close