Edukacija odgovor na predatore djece na internetu

Najučinkovitiji odgovor na rast broja slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju je edukacija i prevencija, ocijenjeno je na konferenciji “Internet – idealno mjesto za predatore”, održanoj u četvrtak u Zagrebu povodom Europskog dana zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja. Internet postaje idealan prostor predatorima za pristup djeci što potvrđuje i porast zabilježenih broja slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju […]

Najučinkovitiji odgovor na rast broja slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju je edukacija i prevencija, ocijenjeno je na konferenciji “Internet – idealno mjesto za predatore”, održanoj u četvrtak u Zagrebu povodom Europskog dana zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.

Internet postaje idealan prostor predatorima za pristup djeci što potvrđuje i porast zabilježenih broja slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju u Hrvatskoj od, po evidenciji MUP-a, 16 u 2012. godini do 116 u 2015. godine, upozorio je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, organizator konferencije. Na njoj su govorili sutkinja Lana Peto Kujundžić, profesorica Ivana Ćosić Pregrad iz Poliklnike za zaštitu djece, Ivo Jakić glavni policijski inspektor, etički hacker Zlatan Morić i kriminalist Ljudevit Ostoić.

Sutkinja Peto Kujundžić podsjetila je na direktivu Europske unije, koju su Europski parlament i Vijeće usvojili 2011. a koja propisuje cjelovit pristup koji obuhvaća prevenciju, otkrivanje kaznenog djela i kažnjavanje, te pomoć i zaštitu žrtava.

Iako je direktiva donesena još 2011.,  nismo uspostavili minimalne standarde koje direktiva traži, upozorila je Peto Kujundžić . “Trebamo zaštititi djecu, trebamo pronaći počinitelja i moramo prevenirati”, rekla je Peto Kujundžić i napomenula da su istraživanja provedena u EU-u i SAD-u pokazala da je moguće prevenirati seksualno iskorištavanje i zlostavljanje.

Ćosić Pregrad iznijela je iskustva i upozorila da 34 posto djece na društvenim mrežama prihvaća zahtjeve za prijateljstvom od nepoznate osobe, a 21 posto djece bi možda ili sigurno otišlo na susret s osobom koju su upoznali online. Najizloženije skupine za seksualne predatore su mlađi tinejdžeri, od 12 do 15 godina, češće djevojke, rekla je Ćosić Pregrad.

“Djeca koja koriste internet tako da se izlažu kontaktu s velikim brojem nepoznatih osoba, primjerice na chatu, i djeca koja na internetu otkrivaju jako puno informacija o sebi puno će lakše postati mete”, upozorila je Ćosić Pregrad i navela da 85 posto djece na facebooku navodi svoje puno ime i prezime, 31 posto ime škole, devet posto broj mobitela, a tri posto i kućnu adresu.

U 2016. godini bilježi se daljnji porast djela seksualnih iskorištavanja i zlostavljanja djece putem interneta, te su u prvih deset mjeseci zabilježena 182 takva slučaja, no dijelom je nastao i uslijed dodatne edukacije i tehničkog opremanja policije u spriječavanju tih kaznenih djela, rekao je Jakić, predstavljajući rad policije policije na spriječavanju i kažnjavanju slučajeva iskorištavanja i zlostavljanja djece,

Ostoić je iznio primjer kriminalističke prakse, odnosno slučaj 25-godišnjaka koji je putem društvenih mreža zlostavljao 15-godišnjakinju. Ostoić, kao i Jakić, upozorili su da veliki broj slučajeva djeca, zastrašena prijetnjama zlostavljača, ne prijavljuju, a bivaju otkriveni širenjem istrage nakon što jedna od žrtava, odnosno roditelji žrtve, prijave svoj slučaj.

Ilegalni sadržaji nalaze se i na standardnom internetu gdje se razmjerno lako otkrivaju te se najveći dio kaznenih djela iskorištavanja djece odvija na darknetu, koji koristi internetske protokole koji omogućuju anonimnost što ga čini pogodnim i za kriminalne aktivnosti. U tom dijelu interneta danas se nalazi 22 milijuna foto i video zapisa koji uključuju dječju pornografiju, a “prihodi koje industrija dječje pornografije godišnje dostiže od 20 do 30 milijardi dolara”, rekao je Zlatan Morić napomenuvši da je dodatni zamah takvim aktivnostima dao bitcoin, virtualna moneta koja također omogućuje anonimnost sudionika u kriminalnim radnjama,.

Govornici na konferenciji upozorili su na ulogu roditelja u prevenciji slučajeva zlostavljanja djece, od izbjegavanja stavljanja slika djece na njihovim računima društvenih mreža do uspostavljanja kvalitetne komunikacije i nadzora djece.

Pored angažmana tijela vlasti i civilnog  sektora, odgovor na opasnosti na internetu je prevencija i edukacija djece, ali i roditelja, zajednička je ocjena sudionika konferencije koju je u zagrebačkom hotelu International organizirao osječki Centar za nestalu i zlostavljanju djecu  uz sufinanciranje Europske komisije i pokroviteljstvo i suradnju s Ministartsvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close