DUGOVI U ZDRAVSTVU: Novi ministar, rupa u sustavu stara

Zgodno je opravdanje ministra zdravlja Siniše Varge nakon što su mediji objavili da je dug u zdravstvu opet dosegao gotovo 830 milijuna kuna: „Liječnici i bolnice ne smiju odbiti ni jednog pacijenta, a to stvara troškove htjeli to mi ili ne. Na kraju se svi ti pregledi, zahvati i dijagnostika ipak moraju platiti, čak i […]

Zgodno je opravdanje ministra zdravlja Siniše Varge nakon što su mediji objavili da je dug u zdravstvu opet dosegao gotovo 830 milijuna kuna: „Liječnici i bolnice ne smiju odbiti ni jednog pacijenta, a to stvara troškove htjeli to mi ili ne. Na kraju se svi ti pregledi, zahvati i dijagnostika ipak moraju platiti, čak i kad u zdravstvenom proračunu nedostaje novca”, kaže i odmah dodaje kako dostupnost zdravstvenih usluga građanima jamči Zakon o zdravstvenoj zaštiti, pa „sve dok se političkom odlukom zakon ne promijeni, jedino što valja učiniti jest da te usluge treba i – platiti!”

Mudar čovjek, nema što. Da nema prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu, da svi u zdravstvu plaćamo sve, ili barem veći dio usluge koju dobijemo, stvar bi, naravno, za državnu administraciju i blagajnu bila puno jednostavnija. Zapravo, s Kukuriku koalicijom na vlasti već se odavno stječe dojam da bi sve bilo puno jednostavnije da uopće nema građana, no ta se korijenita vrsta ipak ne da. Htio ne htio, moraš upravljati bolnicama i ljekarnama u koje ulaze bolesni, ali živi ljudi, koji slijedom zakona imaju i neka prava.
Valja podsjetiti: velika misao dolazi iz usta ministra koji je donedavno iz fotelje direktora HZZO-a rovario iza leđa Rajku Ostojiću, šaljući nedvosmislene poruke da on rješenje za zdravstvene probleme zna. I sada govori ponešto o tome: namjera je da se HZZO od siječnja iduće godine izdvoji iz državne riznice te da se ustroji i pripremi za izlazak na tržište, kao konkurencija osiguravateljima. Ukratko, i prije nego što smo pokušali prepustiti dio sredstava i dio usluge njima – a na tržištu ih trenutno ima i više nego dovoljno – država će stvoriti mastodonta, čiji bi posao trebao biti konkurencija onima kojima država jednostavno – ne da posao. S jedne strane, odluka po kojoj bi državni osiguravajući zavod trebao proći transformaciju može imati smisla, no odluka da to činimo tako da se osguravateljima na tržištu izbija posao iz ruku zaista je smiješna. Jer, što god mi mislili o HZZO-u, većina zbunjenih i slabije informiranih građana uvijek će mu ostati vjerna, zbog pretpostavke da si tako ipak „siguran” da ćeš u slučaju bolesti zaista i dobiti ono što ti je potrebno. Na stranu to što nas s promjenom statusa HZZO-a sigurno čekaju i značajne promjene u pravima, jer će s vremenom polica koja sada stoji 70-ak kuna sigurno smršavjeti, pa ćemo usluge koje smo sada dobivali temeljem nje, ubuduće sigurno plaćati više. Ni to čak nije bez osnove, barem kad je riječ o stalno zaposlenima i onima s višim prihodima, no ostavlja osjećaj da cijelo vrijeme skupo plaćama besmisao i nečije uhljebljenje.
Naime, kada bi država danas samo s manjeg dijela zdravstvenog doprinosa skinula oznaku „obavezno” i obavezu da ta sredstva idu u HZZO, otvorio bi se prostor da u zdravstvu stvorimo nešto slično drugom mirovinskom stupu: sustav u kojemu bi svatko od nas mogao izabrati privatnog osiguravatelja za „nadogradnju” besplatne usluge na koju imamo pravo. Već to bi zdravstvu donijelo izniman napredak, jer polica privatnog osiguravatelja podrazumijeva i jedan sistematski pregled godišnje. Nešto što u sustavu zdravstva, koliko god izdvajali, nema nitko, a može značajno pridonijeti jačanju preventive, a time i smanjenju daljnjih troškova. To bi, s druge strane, omogućilo da osiguravatelji ponude raznovrsne police i pakete, koji bi, često i uz malu nadoplatu, građanima ponudili puno veće mogućnosti u slučaju bolesti. S druge strane, omogućilo bi i ono što Državni proračun sada ne može: da se izvršene usluge plate na vrijeme, odnosno da se ne stvaraju višemjesečni, pa i višegodišnji dugovi, koje država podmiruje u ratama od 2012. godine. Državni proračun tada bi teretili samo oni koji nemaju, odnosno oni koji ne izdvajaju doprinose i koji se moraju liječiti na teret proračuna.
E, ali da je tako… gdje bismo uhljebili silne varge i vargiće koji s izborima traže mjesto?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close