Državna matura: Slabiji uspjeh iz matematike, veći interes za prirodoslovne predmete

Državnu maturu ove je godine polagalo ukupno 33.720 pristupnika, a među njima je bilo 105 učenika koji su sa stopostotnom točnošću riješili barem jedan ispit, no sveukupno u matematici je postignut slabiji uspjeh nego prethodnih godina, a maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare […]

Državnu maturu ove je godine polagalo ukupno 33.720 pristupnika, a među njima je bilo 105 učenika koji su sa stopostotnom točnošću riješili barem jedan ispit, no sveukupno u matematici je postignut slabiji uspjeh nego prethodnih godina, a maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) prilikom objavljivanja konačnih rezultata ovogodišnjeg ljetnog roka ispita mature.

Među više od 33 tisuće onih koji su pristupili polaganju državne mature bilo je 16.848 učenika srednjih strukovnih škola, što je polovica pristupnika (50 posto), 12.755 (37,8 posto) učenika gimnazija i 4.117 (12,2 posto) ostalih pristupnika.

Ove godine na državnoj maturi bilo je oko 2000 manje učenika u odnosu na prošlu godinu, a rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim na matematici gdje je postignut slabiji uspjeh, kazala je na konferenciji viša savjetnica za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Ćurković,

Naglasila je međutim da su učenici češće za izborne predmete birali prirodoslovne predmete, što pokazuje da su se učenici više orijentirali na ispite predmete koji im omogućuju upise na fakultete iz STEM područja. Tako su ove godine učenici kao izvorni predmet najčešće birali fiziku, njih 8275, dok je dosad to mjesto uglavnom bilo rezervirano za politiku i gospodarstvo. Visoko na listi izbornih predmeta su i biologija i kemija koje je izabralo 6030, odnosno 3599 pristupnika, rekla je Ćurković.

Najveći broj učenika pristupilo je ispitima iz hrvatskog jezika na višoj razini (64 posto) i matematike na osnovnoj razini (60 posto). Slijedi engleski jezik i matematika na višoj razini, a potom engleski i hrvatski na osnovnim razinama.

Najviše odličnih ocjena kao i prethodnih godina, učenici su ostvarili u stranim jezicima, pa je tako iz njemačkog jezika na višoj razini 35 posto odličnih, a slijede engleski na višoj i osnovnoj razini.

Iz hrvatskog jezika na osnovnoj i višoj razini dominira ocjena dobar, iz matematike iz obje razine ocjena dovoljan, a iz engleskog jezika na osnovnoj razini dobar, a na višoj razini ocjena vrlo dobar. Od izbornih predmeta, u biologiji prevladavaju ocjene dovoljan i dobar, u fizici ocjena nedovoljan, a u politici i gospodarstvu dobar.

Državnu maturu nije položilo 425 učenika gimnazija odnosno 3,3 posto, što je najveći postotak do sada. Za usporedbu, prošle je godine na maturi pao 231 učenik, odnosno 1,7 posto.

Na jednom ispitu palo je 413 gimnazijalaca, 10 ih je palo na dva ispita, a dvoje na sva tri obavezna ispita.

Po nedovoljnim ocjenama iz izbornih predmeta prednjačio je ispit iz sociologije (38 posto), zatim fizike (35 posto), kemije i psihologije (po 20 posto), te informatike (19 posto), kazala je Ćurković.

Među najuspješnijim učenicima 105 je onih koji su potpuno točno riješili neki od prijavljenih ispita, a dva su učenika postigla 100-postotni rezultat iz dva ispita, fizike i matematike više razine.

Fiziku je 100 posto riješilo 37 učenika, engleski na višoj razini 17 učenika, matematiku na višoj razini 12 učenika, njemački viša razina 5 učenika a francuski viša razina jedan učenik. Na osnovnoj razini potpuno točno je ispit riješilo 27 učenika iz engleskog jezika, dva iz matematike, tri iz njemačkog jezika i jedan iz latinskog jezika.

Ćurković je napomenula da se ne može posebno izdvojiti niti jednu školu ili županiju u kojoj su učenici s najboljim rezultatima jer je pokrivena cijela Hrvatska.

U NCVVO također navode da je na rezultate ispita stiglo 3042 prigovora, što je oko 2 posto, te da je većina odnosno 73 posto odbijeno. Tijekom ispitnog razdoblja info centar NCVVO je pak odgovorio na preko 25 tisuća telefonskih poziva, poslao preko 14 tisuća odgovora e-mailom, te preko 3800 sms-om. .

“Državna matura 2017. provedena je regularno, profesionalni i prema pravilima struke”, naglasila je ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić.

Osvrnula se pritom na zabilježene izazove s kojim se centar susreo ove godine kao što su otvaranje ispita iz hrvatskog jezika, loše rezultate iz matematike, photoshop šalu o ispitu iz hrvatskog jezika, nestanak struje u Pazinu i požar u Makarskoj.

Kazala je da je trošak ponovljenog ispita iz hrvatskog jezika oko pola milijuna kuna, te najavila ukoliko DORH, MUP ili Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne budu tražili nadoknadu štete, da će NCVVO dignuti građansku tužbu i tražiti od osnivača škole u Splitu, gdje je došlo do nepravilnosti, da nadoknade taj novca.

Loše rezultate iz matematike ilustrirala je jednim primjerom zadatka iz testa koji je, kako je kazala, na razini osnovne škole, a nije ga riješilo 12 tisuća učenika. “Ja ovo nazivam nacionalnom veleizdajom. Mi smo došli do trenutka kada se mirimo s tim i pritišćemo one koji rade instrumente za provjeru znanja, da spuštamo razinu onoga što pitamo i granicu prolaznosti”, kazala je Jukić, apelirajući na sve da počnu poštivati pravila struke i počnu preuzimati odgovornost za posljedice svojih odluka i izbora.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak objavio je da ovogodišnja nagrada za najboljeg maturanta Marin Soljačić odlazi u ruke Petru Sumanu iz zagrebačke gimnazije Lucijana Vranjanina koji je 100 posto točno riješio test iz fizike i matematike na višoj razini.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close