DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ, MINISTAR PRAVOSUĐA: Broj neriješenih predmeta drastično je smanjen

Ministar Dražen Bošnjaković na čelu je resora koji već godinama predstavlja hrvatski problem par exellance i koji je bio na putu Hrvatske u EU veliki kamen spoticanja. Pravosuđe i danas, prema mnogim mišljenjima, nije u najboljem stanju, iako bitnih pomaka ima. Promatrano kroz neke istaknute sudske slučajeve koji su ponekad i drastični, moglo bi se […]

Ministar Dražen Bošnjaković na čelu je resora koji već godinama predstavlja hrvatski problem par exellance i koji je bio na putu Hrvatske u EU veliki kamen spoticanja. Pravosuđe i danas, prema mnogim mišljenjima, nije u najboljem stanju, iako bitnih pomaka ima. Promatrano kroz neke istaknute sudske slučajeve koji su ponekad i drastični, moglo bi se možda zaključiti da sustavu treba još mnogo toga da bi funkcionirao, unatoč vrlo naprednom zakonodavstvu.

– Mislim da se pretjeruje sa stvaranjem percepcije kako je pravosuđe nefunkcionalno i stvari ne funkcioniraju, gotovo stalno se stvara crna slika. Javnost stvara mišljenje o cijelom sustavu na temelju neuspješnih predmeta. Po tome mjerimo sustav i pada sjena na sve što je dobro odrađeno. Imamo pristojne rezultate – u sustav pravosuđa svake godine primamo više od milijun 200 tisuća predmeta, rješavamo više od toga što primimo. Nama treba iskorak, želimo digitalizirati procese jer tako bismo mogli ubrzati mnogo toga. Možemo spajati sudove i dobiti suce koje će se moći prerasporediti – kaže ministar Bošnjaković.

Često se govori i može se čuti, kako je ministar pravosuđa Bošnjaković jedan od ‘’samozatajnih’’ ministara u javnosti, ne govori mnogo.

– Za razgovor sam otvoren, kao i za sve pametne prijedloge. No, ne smatram da je dobro, da se trči za ljudima i hvata ih se u prolazu kako bi rekli nešto. Tako se ne može ozbiljno govoriti o ničemu – kaže.

Hrvatsko zakonodavstvo ima problem, no iako se često govori o potrebi izmjena zakona, to nije stvarnost.

– Naši su zakoni dobri i napredni. Nije sve u zakonima. Kultura poštivanja zakona u Hrvatskoj nije na visokoj razini, kao što ne funkcionira ni njihova sprovedba.

Pravosuđe je isticano mnogo puta kao žariše mnogobrojnih problema i zastoja, ali ministar se s time ne slaže i smatra da je napredak očit:

– To jednostavno nije točno. Broj neriješenih predmeta drastično je smanjen – sad ih je oko 300.000, a 2010. Ih je bilo pet puta više, milijun i pol. Svake godine rješava se više predmeta nego što ih se prima. Što se tiče nepovjerenja, godišnje vam u pravosudni sustav uđe više od milijun i 200 tisuća predmeta koje se rješava, a oni starijih od deset godina više i nema.. Važno je ubrzati postupke, moramo koristiti moderne tehnologije što će dovesti do bržih postupaka, ali i do kvalitetnijih odluka, bolje komunikacije između svih sudionika postupka i na tom se zapravo i radi. Rješavaju predmeti više nego što ih se prima, a digitalizacija će sve ubrzati, za nekoliko godina ćemo biti na dobroj razini. Ako želimo brže pravosuđe moramo uvesti e-spis, tako da ćemo sad jači naglasak staviti na to. Na trgovačkim sudovima već sada za to imaju uvjete, ali da e-spis širit će se na općinske i druge sudove.

Neke procedure već su ubrzane i pojednostavljene i tendencija je da budu digitalizacijom još više.

– Uskoro će biti moguće osnovati poduzeće bez odlazaka na trgovački sud, bez javnog bilježnika, bez obijanja pragova županijskih ureda za gospodarstvo, bez administrativnih troškova, uveden je e-žig. Ali, poduzetnici moraju znati da im već sutradan može doći inspekcija i ispitati ispunjavaju li sve zadane kriterije.

Novi Ovršni zakon je, prema mišljenju struke, prijeporan, a ne da toliko bitno mijenja okvir.

– Ako netko ostane bez jedine nekretnine tada država plaća 18 mjeseci njegov smještaj i on se u tom vremenu ipak može nekako snaći i krenuti ispočetka. Tu je također važno da se nekretnina u budućnosti ne može prodati za nekakav manje vrijedan dug, za 20 tisuća kuna, i ispod toga ne može ići, a ostavljena je i jedna mogućnost sudu da ako utvrdi nesrazmjer između vrijednosti nekretnine i potraživanja on i mimo tog cenzusa, može reći da to ne ide. Da će se o tome da se bez suda može nekoga ovršiti, raspravljati te da, u svakom slučaju, želimo  redefinirati uloge svih sudionika u postupku. No, promjene ići u smjeru da će ovršenik znati da mu se s novca skida račun.

Posebno treba utjecati na, uvjetno rečeno, male iznose dugovanja od 100, 200, 300 kuna koji narastu na nekoliko tisuća kuna upravo radi troškova koji rastu u nekoliko kriterija. Želimo izbjeći da za mala dugovanja trošak bude 5 do 10 puta veći kao što je to sada. Mogućnost određivanja maksimalnog troška u postupku postoji i to nije loša ideja.

Neka druga zakonska rješenja i iskustva, u Hrvatskoj bližim zemljama, mogla bi biti i korisna.

– Ne bi bilo primjereno da prepisujemo ovršni zakon neke druge države i nema nikakve potrebe da u potpunosti preuzmemo bilo čija rješenja – ne slaže se ministar Bošnjaković. – Već izmijenjeni zakon je napredak. Novi zakon bi trebao i morao biti bitan u promjeni onoga što je bilo u sprovedbi jako loše i trebao bi biti donesen u proljeće..

Zakon o kaznenom postupku se, prema onome što je došlo do javnosti, mijenja čak osamnaesti puta.

– Ne, upola manje je izmijenjen, devet puta… Izmjene Zakona o kaznenom postupku i implementaciju novih direktiva EU, najprije će se napraviti, već u prvom tromjesečju godine. Kod izmjena zakona treba se poraditi na određenim pravima odvjetnika da traže izuzeća od predsjednika suda do predsjednika neposredno višeg suda. Iako su to standardna prava, pitanje je kaže ministar, treba li to pravo ograničiti kako ne bi bilo zlouporaba zbog odugovlačenja postupka. Institut izuzeća sudaca i jamčevina često su na dnevnom redu. Naprosto se to prema našim ocjenama prečesto događa i prelazi u zloporabu instituta. To nije zamišljeno da bude braniteljska taktika. S druge strane, trebamo zakonski spriječiti odugovlačenje parničnih postupaka, odgađanjima.

Što se kazni tiče, inače je naša kaznena politika, najblaže rečeno, blaga. Nama se jako mnogo vrti oko minimuma. Blago kažnjavanje kao ustaljena praksa, teško mi je obrazložiti. Postoji taj raspon minimuma i maksimuma, to je jako bitno pitanje kojem ćemo mi posvetiti veliku pozornost i kod rada naše pravosudne akademije.

Postoji i još jedan problem, slikovito rečeno, policija radi jedno, sudovi drugo…

– Dogodi se raskorak u tome i nije moguće potpuno izbjeći, ali nije to veliki problem koji bi zabrinjavao.

No, moguće je da će se krenuti u rad na novom Zakonu, koji bi se mogao dovršiti u svom mandatu.

– Ono što ja zapravo zagovaram – čim napravimo te izmjene koje moramo zbog Europske unije, tada ćemo krenuti u ozbiljan zahvat. Smatram da je to moguće učiniti. To je i jedan jako važan zahvat.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close