DRAMA NA HRT-u: Tko je spasio Bačića od smjene zbog premijerove ljutnje jer ga je uvukao u rat s novinarima?!

Uređivačka neovisnost vam je najgora u Europi. Očito je da neki ljudi zloupotrebljavaju zakon u ovoj zemlji kako bi ušutkali novinare. Neovisnost vođenja i financiranja javnog medijskog servisa gora je nego u Bugarskoj, Turskoj i Srbiji’’, zagrmio je glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez nedavno u središtu Zagreba, opalivši vrući šamar vodstvu HRT-a, […]

Uređivačka neovisnost vam je najgora u Europi. Očito je da neki ljudi zloupotrebljavaju zakon u ovoj zemlji kako bi ušutkali novinare. Neovisnost vođenja i financiranja javnog medijskog servisa gora je nego u Bugarskoj, Turskoj i Srbiji’’, zagrmio je glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez nedavno u središtu Zagreba, opalivši vrući šamar vodstvu HRT-a, ali i otvorivši novi front premijeru Andreju Plenkoviću kojeg su čelnici Hrvatske radiotelevizije i ravnatelj Kazimir Bačić uvukli u njemu trenutačno nepotrebni rat s novinarima.

Zbog svega toga, Plenković se iznenada našao na čistini sve aktivnije bojišnice novinara protiv tužitelja i cenzora, zbog čega su i u Europskoj uniji počeli propitivati navodne političke pritiske na medije i novinare iz redova Plenkovićeve vlasti, ali i na ukupno poštivanje medijskih sloboda i preuzetih europskih demokratskih standarda u Hrvatskoj.

Na iznimno posjećenom skupu ‘’Novinarstvo pred sudom’’ u zagrebačkom Novinarskom domu, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko, ujedno i novinar HRT-a pod pritiskom sudske tužbe njegove matične kuće, bio je rezolutan utvrdivši kako ‘’za ovakvo stanje na HRT-u smatramo izravno odgovornim premijera Andreja Plenkovića”.

Plenković ostavljen sam na ‘’čistini’’

S druge strane, kako su mediji izvijestili, to ‘’čekićanje’’ vodstva HRT-a i prozivanje premijera Plenkovića u velikoj dvorani Novinarskog doma pratili su predstavnici čak sedam stranih veleposlanstava – SAD-a, Nizozemske, Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Francuske, Norveške, Danske i Njemačke.

S Hrvatske radiotelevizije, unatoč pozivu, nije došao nitko, a očekivani i službeno pozvani branitelji vladajuće garniture i premijera Plenkovića – za HRT nadležna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jednostavno se nisu pojavili, ostavivši premijera bez ikakvog štita. Plenković je tako ostao bez ikakve obrane, suočen s žestokim prozivkama pred predstavnicima EU država, i to gotovo isključivo zbog, kako izvori u njegovom HDZ-u kažu, samoiniciranog pregrubog obračuna s novinarima i urednicima vlastite i drugih medijskih kuća koje vodi trenutačna uprava predvođena glavnim ravnateljem Kazimirom Bačićem i koji, kako mnoge tvrde, neodoljivo podsjeća na cenzuru nalik na onoj, kako su neki mediji primjetili, u olovnim vremenima ‘’neke postsovjetske države lelujavih demokratskih standarda’’.

Stoga, odgovor prozivanog i zbog HRT-a frustriranog premijera Plenkovića nije dugo trebalo čekati – u HRT-ovim kuloarima prošlog se mjeseca proširila vijest o neumitnom i hitnom smjenjivanju Bačića, ali i otvorila svojevrsna interna ‘’kladionica’’ tko će biti novi šef Prisavlja.

Mogući kandidati za novog ravnatelja

Tada su u ‘’igri’’ za novog ravnatelja, prema izvorima s Prisavlja, bila četiri izgledna kandidata. Kao prvi od tih kandidata spominjao se pomalo zaboravljeni bivši novinar, ali i kako se svi analitičari slažu, uspješni diplomat Vladimir Drobnjak, koji se posljednji put u javnosti spominjao krajem prošle godine kao jedan od rijetkih koji je odbio tada mu ponuđeno mjesto savjetnika predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović i to za, naravno, vanjsku politiku.

Kao kandidat u prisavskim se kuloarima spominjao i Ivan Lovreček koji je do kraja siječnja bio zamjenik predsjednika uprave RTL-a i donedavni glavni urednik informativnog programa te komercijalne i HRT-u konkurentske televizije, a iz redova HRT-u ‘’domaćih’’ igrača spominjao se Blago Markota, bivši v.d. glavnog ravnatelja HRT-a koji je ‘’pao’’ jer se, očito na svoju ruku i bez jakog političkog zaleđa, u svojem v.d. mandatu drznuo u samo jednom danu smijeniti gotovo sve prisavske ravnatelje – uključivši tada i sada još važnog – ravnatelja – šefa prisavskog poslovanja Mislava Stipića.

Kao kandidat nakon očekivane Bačićeve smjene, spominjao se i bivši ravnatelj Hrvatske televizije Robert Šveb koji je na HRT-u imao svoje zvjezdane trenutke do 2008., kada je morao dati ostavku zbog izgubljenih prava za prijenos SP-a u rukometu 2009. koje je, pred nosom HRT-a, dobio konkurentski RTL.

Jandroković – glavni HDZ-ov ‘’kadrovik’’

No, kako to obično biva u HDZ-u, ‘’poguranac’’ jedne stranačke struje u kadroviranju na Prisavlju nikako ne može proći nezapaženo kod glavnog HDZ-ova ‘’kadrovika’’, sve prisutnijeg i moćnijeg Gordana Jandrokovića koji je, kako se saznaje u stranačkim kuloarima, zaustavio sve pokušaje smjene i kod premijera Plenkovića dogovorio ostavljanje na funkciji HRT-ova vodećeg dvojca – Kazimira Bačića i čovjeka u sjeni – Mislava Stipića.

Pritom su, naravno, ispod radara javnosti ostvareni i neki ustupci Bačića i Stipića ne bi li se barem prividno smirila situacija i umirio frustrirani premijer Plenković koji se našao na meti optužbi zbog navodne cenzure koje pod prijetnjama tužbi protiv novinara i medija provodi HRT-ovo vodstvo.

Tužbe i milijunski iznosi

Konkretno, od tih tridesetak tužbi koje je pokrenuo HRT, prošlog je mjeseca postignut dogovor da prisavska ekipa, kao svojevrsni znak dobre volje, povlači prve tužbe protiv novinara ili medija – konkretno protiv tjednika Nacional. Znalci taj potez tumače kao ustupak HRT-a i umirivanje premijera Plenkovića, ali i kao svojevrsnu zahvalu za Jandrokovićevo spašavanje njihovog vodstva koje se previše ‘’zaigralo’’ tužbama koje su izložile Plenkovića.

Naime, prošlog su mjeseca novinari i HND otkrili dosad široj javnosti nepoznate podatke o broju pokrenutih tužbi i ukupnom iznosu naknada koje HRT-a traži od ‘’nepoćudnih’’ novinara i(li) medijskih nakladnika koji su pisali o navodnim nepravilnostima ili upozoravali na cenzuru na javnoj radioteleviziji – prema posljednjim objavljenim podacima na stranici HND-a – riječ je o čak 35 tužbi s iznosom odštetnih zahtjeva od oko dva milijuna kuna.

A tu ima svega, od tužbi za koje mnogi smatraju da su ‘’obijesno parničenje’’, ‘’prekomjerno granatiranje’’ ili najblaže rečeno – neopravdano trošenje javnog novca i to u korist angažiranih vanjskih odvjetničkih ureda.

Konkretno, osim Nacionala kao ‘’stalne žrtve’’ tužbi HRT-a, prema zasad dostupnim podacima HND-a, vodstvo HRT-a podnijelo je šest tužbi protiv portala Index.hr, pet tužbi protiv Slobodne Dalmacije, tri tužbe protiv 24sata, dvije tužbe protiv Jutarnjeg lista, po jednu protiv Večernjeg lista, Tportala, Novog lista i Novosti te s najnovijima, ukupno sedam tužbi protiv Nacionala koji je, vjerovali ili ne, tužen zbog istog teksta objavljenog u tiskanom izdanju tjednika Nacional i to putem dva odvjetnička društva i to s dvije tužbe. Naravno, pritom je i različita procjena štete – konkretnije jedna je tužba deset puta veća od druge. Uz ‘’standardno’’ objašnjenje tužbenog zahtjeva zbog nanesene ‘’štete ugledu i časti“, HRT je u jednoj tužbi tražio 20.000, a u drugoj čak 200.000 kuna.

U HND-u tvrde da je to posljednja potvrda njihove ocjene da na HRT-u vlada kompletan kaos s potpisom glavnog ravnatelja Kazimira i prepoznatljivim rukopisom izvjesnog ravnatelja poslovne jedinice javne radiotelevizije s krajnje jednostavnim ciljem – zastrašivanjem svih onih koji kritički pišu o poslovanju i programu javne radiotelevizije.

‘’HND još jednom upozorava kako je cilj tužbi zastrašiti novinare i urednike te spriječiti bilo kakvo kritičko pisanje o javnom servisu. Zato vodstvo HRT-a pozivamo da objavi koliki je ukupan iznos naknada vanjskih odvjetničkih društava koja zastupaju HRT u procesima protiv novinara i nakladnika. Odvjetnička su društva, naime, bez obzira na ishod sudskih procesa, jedini sigurni dobitnici u postupcima, koji se s obzirom na brojnost, pretvaraju u pravni progon novinara i nakladnika.

Nadzorni odbor HRT-a, koji odgovara za zakonitost poslovanja, pozivamo da spriječi daljnje sramoćenje HRT-a te da hitno stane na kraj obijesnom sudovanju o trošku pretplatnika’’ ističu u HND-u. No, osim Nadzornog odbora HRT-a, postupanje uprave HRT-a postavljene većinom glasova HDZ-ova i njihovih partnera zbog koje se sada proziva Plenković, trebao je ispitati i nadležni saborski Odbor za medije koji je, barem u sporu HRT-a i HND-a, jednoglasno usvojio ‘’zaključak o tome da se spor HRT-a i tuženih riješi dijalogom’’, dakle izvan suda.

S druge strane, vodstvo HRT-a u stvaranju političke štete premijeru Plenkoviću ali i zbog, kako neki ističu, ‘’sramoćenja’’ javne radiotelevizije Hrvatske, ne snosi nikakvu odgovornost jer sve ‘’nadležne institucije’’ o tome znakovito šute ili pozivaju na sporazumno rješavanje sporova.

Premijer kao žrtva vlastitih kadrova

Zaključno – Plenković zbog sudskih progona riječi i novinara s HRT-a prima udarce iz EU umjesto ‘’zaigranog’’ glavnog ravnatelja Kazimira Bačića koji je, treba li to uopće posebno i isticati, upravo i bio postavljen većinom glasova premijerove vladajuće garniture.

Uglavnom, kako tvrde neki u HDZ-u, Plenković sada postaje metom pritisaka iz EU i optužbi za kršenje medijskih sloboda zbog ‘’svojih igrača’’ postavljenih na čelo javne radiotelevizije koji su, nakon sustavnog urušavanja programa, odlučili kritičare utišati i zaplašiti sudskim tužbama.

Premijer Plenković pritom, kako ističu zlobni jezici, postaje kolateralna žrtva samovolje HRT-ova vodstva.

No, kako se saznaje u krugovima bliskim vrhu vladajuće stranke – premijer Plenković izrazito je nezadovoljan što je zbog Kazimira Bačića na meti kritika iz Europske unije. No, kako cinici ističu, možda se Bačić u novom kupljenom mandatu sada i iskupi i predstavi novi poslovni model HRT-a – umjesto plaćanje pretplate – ovakav HRT bi se mogao financirati novcem dobivenim presudama protiv novinara i nakladnika drugih medija.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close