Dr.sc. Boris Cota, profesor Ekonomske politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Prezentacija naslova Prihvatimo izazove: strategija transformacije Hrvatske od strane premijera RH gospodina Tihomira Oreškovića temelji se pretpostavci o prisutnosti makroekonomskih neravnoteža Republike Hrvatske onako kako ih određuje Europska komisija. Zato se Ekonomska politika Vlade mora temeljiti na uklanjanju tih neravnoteža putem različitih mjera. U prezentaciji se navodi kako će Republika Hrvatska doživjeti transformaciju tri ključna […]

Prezentacija naslova Prihvatimo izazove: strategija transformacije Hrvatske od strane premijera RH gospodina Tihomira Oreškovića temelji se pretpostavci o prisutnosti makroekonomskih neravnoteža Republike Hrvatske onako kako ih određuje Europska komisija. Zato se Ekonomska politika Vlade mora temeljiti na uklanjanju tih neravnoteža putem različitih mjera. U prezentaciji se navodi kako će Republika Hrvatska doživjeti transformaciju tri ključna područja: gospodarski rast, konkurentnost i kvalitetu života do 2020. godine sa glavnim ciljem socijalno odgovornog i produktivnog društva. Temeljni pokretači transformacije za dostizanje takvog cilja trebali bi biti  efikasnost javnog sektora, poslovna konkurentnost,  ulaganja i EU fondovi,  smanjenje javnog duga i deficita te reforma obrazovanja i zdravstva. Pokretači (ili aktivatori kao se navodi u prezentaciji) takve transformacije leže u upravljanju, odgovornosti i transparentnosti, učinkovitom pravosuđu, informatizaciji društva, učinkovitoj poreznoj i monetarnoj politici, jasnoj komunikaciji i spremnosti na suradnju. U prezentaciji su vrlo kratko opisani pokretači transformacije te njezina ročnost.

Sadržaj prezentacije: bilo koja zemlja periferije Eurozone

Ukoliko se izostavi ime države,  vrijednosti pokazatelja i  ročnost transformacije, prezentacija se u najvećoj mjeri može odnositi na bilo koju zemlju periferije Eurozone ili druge manje razvijene članice (tržišta u nastajanju) EU. To upućuje da njen sadržaj opravdan i prihvatljiv.

U prezentaciji nedostaju ograničenja koja mogu značajno utjecati na predviđeni scenarij. Naime, treba imati na umu sve ono što je poznato i što predstavlja ograničenje u djelovanju domaće ekonomske politike Hrvatske. Sudbina male  i otvorene zemlje značajno ovisi o međunarodnom okruženju, a u slučaju Hrvatske posebno o stanju u EU i politici Europske komisije i Europske središnje banke. Sigurno je dobro da je Europska komisija ukazuje na makroekonomske neravnoteže zemlja članica i u suradnji sa njima projicira, prati dinamiku i daje prijedloge za njihovo smanjenje i uklanjanje. Na taj se način jača povećava konvergencija među članicama što EU čini manje ranjivom na buduće poremećaje i šokove. Tome svakako pridonosi i stvaranje Bankarske unije. Dobro je i što Europska središnja banka provodi nekonvencionalnu monetarnu politiku kojom se potiče rast članica Europodručja što povoljno djeluje na rast Hrvatske putem povećanja izvoza u te članice.   Prema tome, jasno je da na malo hrvatsko gospodarstvo politika EU ima značajan utjecaj. Kada se još uzme u obzir činjenica da tako mala zemlja ne može svoj gospodarski razvoj ne može temeljiti na domaćoj potražnji već inozemnoj, onda je utjecaj ekonomske politike EU još značajniji. Daljnji rast izvoza je neophodan! U prezentaciji se to s pravom ističe i s optimizmom projicira rast izvoza od čak 30% do 2020. godine. Pitanje je kako ga ostvariti. Sve ono što je već prethodno navedeno vezano za sadržaj prezentacije sigurno će pomoći rastu izvoza. Na izvoz pored inozemne  potražnje kao što je bruto domaći proizvod zemalja trgovačkih partnera Hrvatske djeluju cjenovni i necjenovni faktori.  Necjenovni faktori se prvenstveno odnose na kvalitetu proizvoda koja se uobičajeno ogleda u velikoj  dodanoj vrijednosti tih proizvoda. Za povećanje kvalitete nužna su ulaganja u tehnologije, ljudska znanja i inovativnost. Potrebne su godine takvih ulaganja za ponekad i skromne rezultate, u današnjim uvjetima snažne inozemne konkurentnosti. Cjenovni faktori se odnose na realnu deprecijaciju. Općenito, zemlja koja provodi politiku stabilnog ili fiksnog tečaja ima samo jednu mogućnost da utječe na realnu deprecijaciju i to kroz smanjenje opće razine  cijena u odnosu na razinu cijena trgovačkih partnera. S obzirom da u prezentaciji nema govora o tečajnoj politici (osim ako se pod njom implicitno ne  podrazumijeva efikasnija monetarna politika kao što je navedeno), Hrvatska realnu deprecijaciju  može provesti samo putem interne devalvacije; što znači kroz smanje troškova rada (plaća), poreza i parafiskalnih nameta  te  putem povećanja konkurentnosti na tržištu proizvoda (što dovodi do smanjenja profita proizvođača).  Interna devalvacija bila je strategija prethodne vlade, a hrvatsko iskustvo, kao što su uostalom pokazala iskustva drugih zemlja (poput Španjolske i Portugala) je dugo vrijeme recesije (i stagnacije) popraćeno  ogromnom stopom nezaposlenosti. Doprinos ekonomskom rastu takve politike je slab. Pitanje je ima li druga alternativa. Ima. Ona leži u politici glavnih trgovačkih partnera Hrvatske, europskih zemlja poput Italije, Njemačke, Slovenije i Austrije, na koju Hrvatska ne može utjecati. Poželjno bi bilo da te zemlje povećaju svoju domaću potražnju, čime bi pridonijeli rastu hrvatskog izvoza. Međutim, to ponajviše ovisi o politici Europske komisije kroz koju se u najvećoj mjeri ogleda smjer politike što ga zastupa najrazvijenija zemlja EU,  Njemačka.  Mnogi europski političari i ekonomisti vjeruju da se u EU ipak prvenstveno radi o problemu slabe konkurentnosti (EU ima trgovački višak u razmjeni sa ostatkom Svijeta),  zagovarajući time djelovanje Sayovog zakona po kojem vlastita ponuda stvara vlastitu potražnju.  Stvarnost ih je u najvećoj mjeri demantirala. Danas je prvenstveni uzrok slabog i krhkog oporavka EU slaba potražnja. Međutim, zemlje periferije EU (uključujući i Hrvatsku)  koje su prošle kroz smanjenje konkretnosti u pretkriznom razdoblju i rast ostvarile putem rasta domaćoj potražnje, koja je bila financirana inozemnim prilivima kapitala  moraju danas u nedostatku priliva kapitala  ipak povećavati konkurentnost.

Dodatna mogućnost povećanja cjenovne konkurentnosti može se ostvariti i sa dovoljnom nominalnom deprecijacijom, dakle određenim slabljenjem kune u odnosu na euro. Pri tome treba imati na umu negativni učinak na ekonomski rast putem bilančnog učinka koji nije ništa drugo nego rast dugova koji su u najvećoj mjeri euroizirani (u kunama uz valutnu klauzulu) koji bi po svoj prilici (kao što pokazuju recentna  istraživanja) poništio pozitivni učinak na izvoz. S obzirom da je proces interne devalvacije, prvenstveno putem smanjenja troškova rada vrlo spor i politički težak, pitanje dugotrajne vrlo blage deprecijacije kune (uz pretpostavku smanjenja euroiziranih dugova tijekom vremena) ostaje dodatna opcija o kojoj govori i ovotjedna studija njemačkog IFO instituta pod naslovom „An Economic Reform Agenda for Croatia“ .

U sadržaju prezentacije se ne govori o mogućim eventualnim nekonvencionalnim mjerama HNB za poticanje rasta gospodarstva, o čemu će se očito morati razgovarati sa monetarnim vlastima. Vezano na  HNB, njena uloga po pitanju javnog duga se također ne spominje. Treba imati na umu i mogući slabi procesa usporavanja (i zaustavljanja) ili čak  izostanak rasta javnog duga, s obzirom da se dug raste zbog učinka tzv. grude snijega (kamata na javni duga veća je od stope rasta bruto domaćeg proizvoda) i primarnog deficita.  Bivši guverner Rohatinski je o tome govorio  na okruglom stolu magazina Banka i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZ) o opasnostima od deflacije za hrvatsko gospodarstvo u travnju 2014. godine  i  predložio reprogramiranje dijela javnog duga kroz povećanje njegove ročnosti i  smanjenja kamata na javni dug kroz politiku otvorenog tržišta HNB. Takva opcija  ostaje moguća u danom spomenutom pesimističkom scenariju.

I na kraju, Vlada (uključujući i HNB) poslodavci i sindikati uz široku podršku javnosti morat će napraviti svojevrsni dogovor o tome da li se želi što prije ući u Eurozonu i time povećavati izvoznu konkurentnost putem interne devalvacije, odnosno čvrstim dogovorom da nema rasta troškova rada (plaća) iznad rasta produktivnosti rada i o rezultatima tog dogovora redovito upoznati javnost. Ili da ulazak u Eurozonu nije opcija, te se konkurentnost može povećavati i putem nominalne deprecijacije. Određeni dogovor se mora postići uz iscrpno upoznavanje javnosti o posljedicama  odbrane opcije ekonomske politike. U protivnom, i dalje ćemo imati  javnost koja teško može razlučiti koja politika daje bolje učinke na dugoročni ekonomski rast i životni standard i populizam u nuđenju brzih rješenja  kumuliranih ekonomskih problema.

Nužno u kratkom vremenu povećati transparentnost proračuna

Sadržaj prezentacije je prvenstveno okrenut povećanju konkurentnosti Hrvatske, što je očekivano i poželjno. Povećanje konkurentnosti po pitanju izvoza  sagledava se prvenstveno kroz internu devalvaciju, čime se, barem ne eksplicitno, ne uzima u obzir odstupanje od stabilnosti tečaja. Sadašnji problem slabe potražnje u Eurozoni (koja se za danas ne može potaknuti smanjivanjem referentne kamatne stope jer je ona blizu nule, već se potiče sa nekonvencionalnom monetarnom politikom ECB) može značajno utjecati na slabu investicijsku aktivnost u Hrvatskoj usprkos povećanju konkurentnosti. Zato  mogući  učinci domaće ekonomske politike navedeni u prezentaciji poput rasta izvoza i od 30 % , prosječne stope rasta bruto domaćeg proizvoda veće o od 3%  i smanjenja stope nezaposlenosti na manje od 14%  ovise značajno o ekonomskoj politici ECB i Ekonomske komisije.

U prezentaciji nema problema vezanog za transparetnost hrvatskog proračuna koja je iznimno slaba. Indeks transparetnosti je nešto iznad 50 (kreće se inače od 0 do 100) što Hrvatsku stavlja u skup zemalja sa demokratskim deficitom, pri čemu su građani slabo informirani o detaljnom trošenju proračunskih sredstava. U takvim okolnostima je puno teže provoditi fiskalnu prilagodbu. Dakle, nužno je u kratkom vremenu značajno povećati transparetnost proračuna.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close