DORH ODBACIO PRIJAVU PROTIV HRVATSKOG TELEKOMA: Zašto DORHU i Cvitanu nije sporno izvlačenje 125 milijuna eura iz HT-a u tvrtku kći njemačkog telekoma?!

DORH-ovim odbijanjem kaznene prijave protiv Hrvatskog telekoma (HT), predsjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Mathiasa Thuerriegla zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala, početkom siječnja ponovno se otvorilo pitanje HT-ova ‘’posla desetljeća’’ – kupnje 125 milijuna eura dionica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016, ali i naknadne HT-ove kupnje Crnogorskog telekoma u siječnju 2017. za 123,5 milijuna eura plaćenih prijašnjem vlasniku Magyar telekomu. […]

DORH-ovim odbijanjem kaznene prijave protiv Hrvatskog telekoma (HT), predsjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Mathiasa Thuerriegla zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala, početkom siječnja ponovno se otvorilo pitanje HT-ova ‘’posla desetljeća’’ – kupnje 125 milijuna eura dionica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016, ali i naknadne HT-ove kupnje Crnogorskog telekoma u siječnju 2017. za 123,5 milijuna eura plaćenih prijašnjem vlasniku Magyar telekomu.

U tim transakcijama, ispod radara šire javnosti ali i brojnih dioničara HT-a, sav je novac ostao unutar grupacije moćnog Deutsche telekoma koji je, treba li to uopće isticati, izravni i posredni vlasnik svih spomenutih tvrtki. Osim toga, na taj je način, u manje od mjesec dana iz HT-a u smjeru DT-a i njegovih podružnica otišlo čak 248,5 milijuna eura.

Iako se to u široj javnosti predstavljalo kao normalni poslovni potez moćne korporacije koji se, sukladno odlukama Nadzornog odbora, opravdao efikasnijim upravljanjem novca, činjenica je da je tim postupcima DT-a – odnosno HT-a iz Hrvatske otišlo najmanje milijardu kuna, i to u zamjenu za obveznice koje dospijevaju na naplatu tek 2020.

Kaznena prijava protiv HT-a

Upravo to izvlačenje novca iz HT-a, a samim time i uloga ključnih ljudi te tvrtke, bio je predmet interesa nekih dioničara koji su, smatrajući da u tim transakcijama oštećen HT, podigli kaznenu prijavu sumnjajući na fiktivno određivanje cijene vrijednosti otkupljenih dionica DT-a, ali i ‘pumpanje’ vrijednosti Crnogorskog telekoma u namjeri izvlačenja novca stečenog u Hrvatskoj i stjecanja protupravne koristi – naravno unutar kompanije.

Stoga je, kako saznaje Objektiv, u jesen prošle godine Općinskom državnom odvjetništvu bila predana kaznena prijava protiv HT-a, Tomaškovića i Thuerrigla i to zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala.

Obmana ali nije sporna

Kako se to definira odredbama hrvatskog Kaznenog zakona, u prijavi se teretio HT i navedeni dvojac njegovih ‘’kormilara’’ – da su, suprotno propisima o tržištu kapitala, ‘’obavili transakciju i dali nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće poruke o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata’’. Odnosno da su ‘’djelujući u suradnji s jednom ili više osoba držali cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini’’. Pojednostavljeno, HT i njegove čelne ljude teretilo se i da su prilikom trgovanja upotrebljavali fiktivne postupke, odnosno druge oblike obmane i prijevare te da su pritom ‘’lansirali’’ glasine, lažne i obmanjujuće vijesti.

Kao sporno u HT-ovu otkupu dionica DT-a navodila se i firma Deutsche Telekom International Finance B.V. preko koje je obavljen taj posao ‘’težak’’ 125 milijuna eura, iako je formalna ‘’krovna’’ tvrtka moćnog njemačkog teleoperatera Deutsche Telekom AG. Uslijedilo je policijsko ispitivanje, odnosno obavijesni razgovori koje su sa šefom HT-a Tomaškovićem i članom uprave Thuerriglom obavili djelatnici Sektora kriminalističke Službe gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije.

Iz obavljenog razgovora s Tomaškovićem proizašlo je da je HT kao tvrtka kći u većinskom vlasništvu Deutsche Telekom AG o, a ta krovna tvrtka je ujedno i stopostotni vlasnik Deutsche Telekom International Finance B.V. pri čemu ta ‘’tvrtka obavlja poslove svih novih izdavanja vrijednosnih papira za Deutsche Telekom AG jer je zbog toga osnovana, tehnički osposobljena i ekipirana’’.

No, navodi se i kako je ’’društvo Deutsche Telekom International Finance B.V. ovlašteno u ime društva Deutsche Telekom AG na luksemburškoj burzi nuditi prodaju vrijednosnih papira u ime društva Deutsche Telekom AG’’, ali i što je posebno vrijedno istaknuti ‘’ne i njihovih svih kćeri, ovisno o vlasničkom udjelu njihovih kćeri’’.

DORH odbacuje prijavu

Iako iz obavijesnog razgovora nije potpuno jasno jesu li te dionice DT-a bile prodane HT-u preko ovlaštenog društva, u službenoj zabilješci se navodi i kako je Hrvatski telekom u prosincu 2016. ‘’s viškom likvidnih sredstava izvršilo kupnju novoizdanih obveznica Deutsche Telekom AG, a koje obveznice je samo tehnički izdalo društvo Deutsche Telekom International Finance B.V i za koje obveznice u potpunosti garantira društvo Deutsche Telekom AG’’.

Stoga, u DORH-u su odbili prijavu protiv HT-a i njegovih čelnika iako nije u potpunosti jasno objašnjenje kako je ‘’suštinski vlasnik spornih vrijednosnih papira Deutsche Telekom AG, a samo nominalno glase na društvo Deutsche Telekom International Finance B.V.’’

Akcija ispod radara nije sporna Cvitanu?!

Kako bi zlobni jezici zaključili, ta dioničarima sporna transakcija ‘’suštinski’’ je izvlačenje 125 milijuna eura iz HT,a ‘’nominalno’ je prelijevanje novca iz Hrvatske u crnogorski telekom.

Iako Cvitanu i DORH-u tu nije ništa sporno, zanimljivo je istaknuti da je prije njihova pravorijeka Josef Jakob Mathiasa Thuerriegl izašao iz uprave HT-a, te na njihovim korporativnim stranicama više nije naveden među čelnim ljudima Hrvatskog Telekoma. Tomašković se, pak, o tome – što je razumljivo – dosad nije očitovao. Kaznena prijava, ali odlazak Thuerriegla iz HT-a prošao je ispod radara javnosti, a uostalom kao i cijela transakcija u sklopu DT-a i njegove hrvatske tvrtke kćeri iako je ‘’teška’’ čak 125 milijuna eura.

No, ni to previše ne čudi jer, kako su rijetki primijetili, da je vijest o tome da je HT preuzeo crnogorski telekom došla prije desetak ili petnaest godina bila bi prihvaćena kao pozitivna, a sasvim izvjesno – dovela bi i do nekog oblika hrvatske nacionalne euforije. Danas je ta vijest, kako su primijetili u 24sata Expressu, gorka, jednako koliko bi bila gorka da Ina kupi neku regionalnu naftnu kompaniju, a i dalje zanemaruje ulaganje u Hrvatskoj.

HT može raditi što hoće ali do kada?!

Iako HT za razliku od Ine ostvaruje profit, pa neki tvrde kako “sa svojim novcem može raditi što hoće”, ipak se i on sve više uvrštava u seriju hrvatskih velikih privatizacija koje su obećavale, a na kraju je pitanje ne samo jesu ili iznevjerile očekivanja nego i jesu li donijele štetu. Kako u Expressu ističu, i sam kratki povijesni osvrt na povijest HT-a i više nego je ilustrativan. Prva tranša Hrvatskog telekoma bila je prodana 1999. u transakciji koja je mirisala na skandal jer je HT bio prodan u žurbi i to u trenutku kada je proračun bio toliko ‘’suh’’ da su penzije kasnile pola mjeseca. Nijemci su tada zaista ponudili najviše, ali uz uvjete kojih smo tek poslije postali svjesni, a koji nam se i danas, obijaju o glavu, kako tvrde samo rijetki osviješteni komentatori.

Konkretno, HT-u i direktno Nijemci ušli su u posjed telekomunikacijske infrastrukture, koja je, kako su mnogi stručnjaci isticali, još i sredinom devedesetih svrstavala Hrvatsku u zemlje u samom vrhu Europe po razgranatosti brzoprovodivog kabela. Kako su neki slikovito prikazivali, to je bilo usporedivo kao da netko u zasad neostvarenoj privatizaciji HEP-a nekom stranu prepusti električne žice, a da on naknadno odlučuje čiju će struju puštati kroz njih, bilo to struja iz domaćih hidroelektrana ili iz uvoza, primjerice – Mađarske.

HT uhvatio monopol i politički interes

Nije bilo više sreće ni s drugom fazom privatizacije HT-a. Upravo kad je bežična telefonija hvatala zamah, drugom fazom privatizacije HT-u je ostao višegodišnji monopol. Rijetki su u javnosti to isticali jer ipak je u pitanju investicija i akvizija moćnog njemačkog partnera, a gdje su Nijemci – tu je i poseban politički interes i znakovita šutnja. Dok se u Hrvatskoj još pjevalo “Danke Deutschland”+1-, u telekomunikacijama i infrastrukturi počeli smo debelo zaostajati za ostalim tranzicijskim zemljama. Hrvatsko telekomunikacijsko tržište je monopolizirano, odnosno – u nekim segmentima – oligopolizirano. Za tvrtke kojima se omogući da na njemu posluju ono je itekako lukrativno, odnosno donedavno je donosilo iznimno veliki profit. S druge strane, za korisnike je zaostalo i nerazvijeno. Te tvrtke zato imaju dovoljno novca, za širenje u regiji, ili – kao u slučaju HT-a, za kupovanje obveznica kompanije majke u Njemačkoj. A ne ulažu u infrastrukturu koja bi omogućila hrvatskim korisnicima bolje veze, niže cijene, više mogućnosti. Paralela ‘’slučaja’’ HT sa slučajem Ina trebala bi sada svima biti jasna.

Obiteljsko hrvatsko srebro u Crnu Goru

Prepustivši hrvatsku ‘’obiteljsku srebrninu’’ strancima pod netransparentnim uvjetima i u ovom slučaju svojevremeno im dati monopol nad telekomunikacijama bio je ozbiljan problem koji se sada više ne može ispraviti. Bez obzira na svojevremene stidljive najave nekih hrvatskih političara o gradnji ili korištenju neke paralelne telekomunikacijske infrastrukture, dovoljno je samo navesti da se sve one redovito zaboravljaju nakon susreta nekog od hrvatskih vlastodržaca s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Zaključno, kako bi cinici rekli – ako je HT tvrtka kći, DT je maćeha. Ili još otrovnije – možda smo na začelju u razvoju telekomunikacijske strukture i usluga, ali Hrvatski telekom ipak ulaže. U Crnu Goru.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close