DORH ažuran kad se radi o sitnim prijevarama, što je s predmetima koji se godinama ne rješavaju?

Glavni državni odvjetnik RH, Dinko Cvitan, nedavno je javno priznao kako krši važeće zakone, pri čemu nema nikog, čini se, tko bi proveo istragu o tome treba li protiv njega biti provedena istraga i podnijeta optužnica po službenoj dužnosti. Naime, kad netko na toj funkciji javno kaže kako „radi po 16 sati dnevno posljednjih 14 godina, bez godišnjeg odmora“, tada se […]

Glavni državni odvjetnik RH, Dinko Cvitan, nedavno je javno priznao kako krši važeće zakone, pri čemu nema nikog, čini se, tko bi proveo istragu o tome treba li protiv njega biti provedena istraga i podnijeta optužnica po službenoj dužnosti. Naime, kad netko na toj funkciji javno kaže kako „radi po 16 sati dnevno posljednjih 14 godina, bez godišnjeg odmora“, tada se postavlja pitanje kako je pravno regulirao pitanje prekovremenog rada, odnosno je li svjestan činjenice da se po važećim propisima u Hrvatskoj ne može odreći godišnjeg odmora, čak ni kada bi mu godišnji bio plaćen kao vrijeme provedeno na radu. Naravno, riječ je o dozi ironije, jer je jedino tako moguće odgovoriti na njegove nervozne tvrdnje kako se ‘ubio od posla’, koje koristi kao dimnu zavjesu za činjenicu da od takvog posla baš i nema efekata. Pokazuje to i činjenica da je Hrvatska u nedavnom objavljenom izviješću Transparecy Internationala za 2016. po indeksu korupcije ponovo nazadovala i ponovo se ubraja u korumpirane države, nakon što smo nakratko bili preskočili bodovnu granicu koja od toga izdvaja. Nervozan zbog toga što Hrvatski sabor nije prihvatio njegovo izviješće o radu DORH-a za 2015. godinu kao što je to činio proteklih godina (što bi bio znak da će na funkciji sigurno mir no dočekati iduću godinu), nego samo „uzeo na znanje“, Cvitan se ovih dana stalno opravdava i bez da ga netko ozbiljnije prozove. Prvo smiješnom tvrdnjom „kako u Hrvatskoj borbu protiv korupcije ne mogu voditi samo DORH, odnosno USKOK“ (pritom se poziva na potrebu sinergije sa poreznom upravom i državnim inspektoratom), a onda time kako njegovi suradnici, kako u DORH-u, tako i u USKOK-u, rade u nemogućim uvjetima.

Sirotinjo i Bogu si teška

„USKOK postoji 15 godina. U tih 15 godina, ako gledamo unatrag, od nemoći do procesuiranja niže rangiranih službenika za mito od 50, ili 100 kuna do procesuiranja velikih slučajeva. Ova neimaština, nedovoljan broj ljudi i opreme nije se direktno odrazio na rad USKOK-a. Činjenica je da bi stvari mogle biti brže. Znate, ljudi se troše. Nakon nekoliko godina ljudi puknu i moraju doći novi. Znate, to su uvjeti rada gdje ljudi dnevno rade 12, 14, 16 sati dnevno. To je iznimno iscrpljujuće. No, borba protiv korupcije u Hrvatske nije stala“, kaže u komentaru izviješća Amnesty Internationala glavni državni odvjetnik. I dodaje: „Mi smo svoje učinili. Mi smo spremni kao zapeta puška. Mi inzistiramo na brzini, da se kolege uhvate u koštac sa stvarima“, uvjeren da je problem sporost rada sudova, a ne DORH-a. Činjenica je, naravno, da sudovi u Hrvatskoj rade sporo, no i Cvitan ima problem koji, očito, ne primjećuje i pitanje je može li kao takav ostati na funkciji.

DORH baulja u velikim predmetima

Naime, kad se pogleda opsežno izviješće o radu DORH-a za 2016. godinu, ispada da je 2015. zaprimljeno oko 15 posto kaznenih prijava više nego 2014. godine, odnosno zaprimljene su 32.394 prijave. Uz 5259 zaostalih iz prethodnog razdoblja, DORH je ukupno postupao u odnosu na kaznene prijave protiv 37.653 odrasle osobe, što je također oko 15 posto više nego 2014. Od toga je 78,4 posto tijekom godine riješeno donošenjem odluke, dok je u preostalim slučajevima riješeno na drugi način, primjerice spajanjem predmeta, ustupanjem drugom državnom odvjetništvu i slično). Od ukupnog broja odluka koje su donijete, 42 posto je odbijeno (što jednim dijelom ima veze s tim da građani ponekad nekritički postupaju, pa podnose neosnovane prijave), u 12 posto pokrenuta je istraga, a u 43 posto rezultat je bila neposredna optužnica. No, za razliku od 2014. godine, kad je u iduću godinu prebačeno 5259 predmeta, 2015. u 2016. prebačeno je 8137 predmeta, ili 21,6 posto. Ukratko, petina predmeta koje je DORH u 2015. imao u obradi ostala je neriješena. Izviješće, pritom, ne daje nikakve informacije o tome koliko su dugo neki od predmeta „otvoreni“, odnosno ima li onih u kojima izvidi, prikupljanje dokaza, ispitivanje svjedoka i sve što ulazi u postupanje DORH-a, traju već go dinama, opravdano ili ne. Postoji samo pravdanje: U većini predmeta provode se opsežni izvidi, što ponekad po nalogu DORH-a radi policija, a ponekad državni odvjetnik sam, tražeći podatke i dokaze od drugih državnih institucija, što – zna potrajati.

Rad za sveopće loše

Uz to DORH se u izviješću hvali i time da je uspješnost postupaka na sudu oko 91 posto, no većina počinitelja završi sa uvjetnom presudom (73,2 posto), radom za opće dobro (9,6 posto), novčanom kaznom (2,7 posto), dok samo 14,4 posto u konačnici završava kaznom zatvora. Upravo ti podaci, zapravo ponajviše govore o suštini primjedbi koje se na račun glavnog državnog odvjetnika i DORH-a pod njegovom dirigentskom palicom moraju uputiti: Statistika govori o tome da DORH radi puno, no u većini slučajeva riječ je zapravo o predmetima sitne vrijednosti, ili kaznenim djelima na koja se troši puno vremena i truda, pri čemu je korist vjerojatno puno manja od troškova. S druge strane, u nekim puno većim slučajevima DORH je propustio reagirati, ili izvide i istrage provodi godinama, što dovodi do toga da presude padaju u vodu, tvrtke propadaju, svjedoci ‘zaboravljaju’ ključne činjenice na kojima se slučaj temeljio i slično.

Tako su dnevne novine u posljednje vrijeme pune vijesti o optužnici protiv načelnice općine Fažana, za koju je utvrđeno da je 2014. godine kao jedina članica Skupštine tvrtke mimo natječaja zaposlila osobu na mjesto direktora tvrtke Komunalac d.o.o., o istrazi protiv dvojice braće koja su lani s 2000 eura pokušala podmititi profesoricu na fakultetu, ili izvršnog direktora HEP Toplinarstva, koji je od podređenog tražio da zaposle navodnog rođaka predsjednika Uprave. Crne kronike dnevnih listova nedavno su izvještavale o deset i pol mjeseci istrage u slučaju organizirane prijevare s policama osiguranja od automobilske odgovornosti, u kojoj su osiguravajuće kuće oštećene za 68.665 kuna. Na žalost, u DORH-u nije moguće dobiti procjenu troškova istrage provedene u ovom ili sličnim slučajevima u kojima se deset mjeseci istrage provodi za relativno sitnu štetu, pa je teško reći neće li država u konačnici biti na gubitku čak i ako osumnjičeni u tim slučajevima budu osuđeni, pogotovo ako kazna bude uvjetna. S druge strane, šteta u nekim drugim slučajevima s puno većim financijskim ili društvenim posljedicama itekako je mjerljiva, ali u tim slučajevima DORH ni izbliza nije pokazao da je dorastao problemu.

DORH-u padaju važne optužnice

Tako se, na primjer, glavnom državnom odvjetniku kojega je na tu funkciju imenovala SDP-ova Vlada, kako se tada isticalo, s ciljem da se održi kontinuitet u radu DORH-a nakon odlaska Mladena Bajića (budući da je Cvitan godinama radio kao njegova desna ruka), na teret može staviti to da su pale neke važne optužnice, među ostalim ona protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i bivšeg premijera Ive Sanadera, zatim ona protiv

bivšeg ministra obrane, koji je na kraju nakon 6,5 godina sudovanja oslobođen krivnje, što može značiti samo da slučaj, zapravo, nije bio utemeljen. Nekako prigodno, baš u vrijeme kad glavni državni odvjetnik podno si izviješće pred Saborom, potvrđena je i optužnica protiv bivšeg ministra pomorstva, prometa i veza, Božidara Kalmete, za dogovor oko snimanja filma „Prometna renesansa Hrvatske“, kojim je država, kako stoji u optužnici, oštećena za 600.000 kuna, i to – 2007. i 2008. godine!

Ukratko, u ovom slučaju optužnica bi se slobodno mogla nazvati i proslavom obljetnice, obzirom da se podiže gotovo 10 godina od mogućeg počinjenja kaznenog djela, što zasigurno umanjuje šanse za to da se djelo na sudu dokaže, odnosno da država naplati štetu koju je pretrpjela.

Kako sada stvari stoje, slično bi mogla proći i istraga o prodaji Croatia osiguranja, društva za koje je Državna revizija još 2014. godine utvrdila da nije smjelo biti prodano bez da odluku o prodaji potvrdi Sabor, dok struka tvrdi da je društvo prodano za puno manju vrijednost od stvarne. U kaznenoj prijavi koja je pred DORH-om podnije ta još u veljači 2014. godine stoji kako se u vrijeme prodaje CO tvrdilo da je društvu nužna dokapitalizacija, iako je u isto vrijeme CO kupovala udio „Pozavarovalnice Sava“ d.d. te dionice Tiska i Belja.

Iz DORH-a transparentno ne odgovaraju, a Ministarstvo pravosuđa im čuva leđa…

Ukratko, u to je vrijeme društvo za koje je već utvrđena niža prodajna cijena, stjecanjem udjela u vlasništvu drugih tvrtki itekako podiglo vrijednost, ali to nije utjecalo na ukupnu cijenu u dokapitalizaciji CO. Iako smo pokušali dobiti informaciju o tome u kojoj je fazi istraga vezana uz CO, iz DORH-a nam do zaključenja Objektiva nisu odgovorili. Jednako kao ni na pitanje u kojoj je fazi odluka vezano uz proda ju Slobodne Dalmacije, nakon što je Uskok u travnju prošle godine potvrdio da je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu na daljnje postupanje proslijedio kaznenu prijavu malog dioničara Slobodne Dalmacije Hrvoja Šimića, tijekom kojih se apsurdi redaju jedan za drugim, a istraga, čini se, pada sve dublje i dublje u nečiju ladicu. Posljednji u nizu apsurda odgovor je koji je Šimić primio od Ministarstva pravosuđa, na predstavku na rad DORH-a, u kojoj se žali zbog toga što ne uspijeva dobiti informacije o rezultatima izvida.,I ovaj slučaj traje unatoč tome što se više puta pisano obratio DORH-u i unatoč zakonskoj obavezi toga tijela da ga dva puta godišnje izvijesti o tome.

Odgovor je Ministarstva kako je DORH izvijestio da se „radi o složenim predmetima, koji iziskuju opsežna kriminalistička istraživanja, te je imajući u vidu tu okolnost nadležnom državnom odvjetništvu naloženo poduzimanje nužnih mjera radi donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke“. U odgovoru Ministarstva na tužbu Upravnom sudu zbog „šutnje administracije“, predlaže se, pak, da sud odbije zahtjev, jer je „očito da se u navedenom predmetu kontinuirano i ažurno postupa“, te da tužitelj „nastoji utjecati na tijek i ishod navedenih postupaka“.

Izviješće o radu DORH-a koje je Dinko Cvitan podnio nedavno pred saborskim Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, dobilo je podršku gotovo svih članova Odbora, odnosno sedam glasova „za“ i to iz HDZ, SDP i MOST-a, što zapravo zorno ukazuje na to kako i zašto korupcija opstaje na ovim prostorima.

Kako jadni kleče u DORH-u…

Uz jednu suzdržanu HDZ-ovku, Brunu Esih, politčke su stranke zapravo vrlo jedinstvene u stavu da u DORH-u treba zadržati politiku kontinuiteta, koja je dovela do toga da većina ključnih predmeta godinama ne izlazi iz ladica, odnosno da se po njima uglavnom ne postupa. Kada se Cvitanu spočitne nešto takvo, priča uvijek skreće na uvjete u kojima državni odvjetnici rade, pa ispadne da moramo biti sretni i zbog toga što ama baš sve lopine nisu na slobodi.

„Dođe mi da vam uputim javni poziv da dođete vidjeti u kojim uvjetima radi 26 zamjenika ravnatelja USKOK-a. Trebali bismo imati 27 zapisničara, u moje vrijeme bilo ih je dvoje, a sad ih je pet. Volio bih da dođe inspekcija rada i da kazni Dinka Cvitana i Tamaru Laptoš zbog uvjeta u kojima ljudi rade, požalio se tako Dinko Cvitan u prosincu 2015., na okruglom stolu održanom u Saboru u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Naveo je kako je više od stotinu mjesta zamjenika državnog odvjetnika tada bilo nepopunjeno, ali i da je pitanje gdje bi ti ljudi radili kada bi se ta mjesta i popunila, jer nema dovoljno mjesta, baš kao ni inventara za rad. „Trebate doći u DORH i vidjeti kako to izgleda. Kao stanica na kolodvoru prije 60 godina, kazao je.

„Kad sam 2003. došao u USKOK, mogao sam birati sobu u kojoj ću sjediti, a danas ljudi kleče na podu i podcrtava ju spise. Ti ljudi su se odrekli vlastita života i imaju samo posao i rad. Izgledaju mi kao oni koji su se potukli u Termopilskom klancu, poginuli časno i slave ih danas 2.000 godina poslije“, ustvrdio je također. Da ne bi sve bilo tako crno, uspio se čak i našaliti: „Svjetla kod nas nisu upaljena po noći da zavaramo neprijatelja kako bi on pomislio da mi ne radimo“. Kako o vrlo sličnim uvjetima rada govori i danas, a iz Izviješća o radu se može iščitati kako ukupna sredstva kojima DORH raspolaže nisu dostatna za puno više od troškova hladnog pogona (pa se tako nabraja da sredstva nisu bila uvijek dovoljna za troškove vještaka, svjedoka, tumača ili obvezne obrane, niti za održavanje informatičke opreme, tehničkih strojeva, održavanje vozila, putne troškove državnih odvjetnika i zamjenika, a štedi se i na edukaciji, literaturi, dnevnom tisku i slično).

Nedostatak svega, a najviše hrabrosti

Glavni državni odvjetnik posebno naglašava kako nedostatak novca može negativno utjecati na tijek istraga, jer u slučajevima koji se odnose na gospodarski kriminal, ponekad nije moguće osigurati potrebno financijsko vještačenje, a ukoliko se ista ne provedu, može biti upitan i sudski ishod predmeta. Slično je i s postupcima u kojima treba platiti službenog tumača, javnih bilježnika, kad su potrebna građevinska vještačenja.

Unatoč tome što već dulje vrijeme javno kuka o financijskim problemima, zanimljivo je potpuni nedostatak interesa glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana da se izbori za bolju poziciju DORH-a u državnom proračunu, ali očitim postaje i nedostatak interesa politike da barem na taj način pokuša pridonijeti tome da Hrvatska ima jaku branu korupciji i kriminalu.

S obzirom na to da je Vlada izbjegla dati ocjenu o radu DORH-a sa Cvitanom na čelu, za sada takav interes, čini se, ne pokazuje ni premijer Andrej Plenković.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close