DOGOVOR OKO TITOVA STANA U NEW YORKU: Kad treba prodati i podijeliti Hrvatska i Srbija lako se dogovore, ali ne i kad treba vratiti tuđu imovinu

Dvoetažni stan s 13 soba u New Yorku koji je za Josipa Broza Tita kupljen 1975., a kao i ostala diplomatska predstavništva po svijetu naslijedile su ga države sljednice Jugoslavije, 31. svibnja prodan je za 12,1 milijuna dolara. Ugovor o prodaji potpisalo je pet država sljednica SFRJ. Nekretnina od 200-ak kvadrata u derutnom je stanju […]

Dvoetažni stan s 13 soba u New Yorku koji je za Josipa Broza Tita kupljen 1975., a kao i ostala diplomatska predstavništva po svijetu naslijedile su ga države sljednice Jugoslavije, 31. svibnja prodan je za 12,1 milijuna dolara. Ugovor o prodaji potpisalo je pet država sljednica SFRJ. Nekretnina od 200-ak kvadrata u derutnom je stanju jer u njoj nitko nije živio od 1992. pa je unatoč prestižnoj lokaciji u Park Aveniji na Manhattanu prodana za  12,1 milijun dolara  iako je mogla postići cijenu i do 30 milijuna dolara, spekuliralo se po medijima. Hrvatskoj od 12,1 milijun dolara pripada 23,5 posto, a u državni proračun je na to ime uplaćeno 2,075 milijuna dolara. Poslali smo pitanja Ministarstvu vanjskih i europskih poslova jer nas je zanimalo kako je došlo do prodaje, gdje je objavljen oglas i oko koje imovine se još vode sporovi i prijepori.

„U javno oglašenom međunarodnom postupku poziva za dostavu ponuda za pružanje usluga posredovanja u prometu nekretnina, sukladno aktima Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, države sljednice zajednički su odabrale ovlaštenu agenciju, koja je  tijekom 2017. i 2018. godine prikupljala ponude za kupnju te oglašavala i marketinški pratila prodaju predmetne nekretnine.“

Na pitanje zbog čega se države sljednice Jugoslavije mogu dogovoriti oko prodaje naslijeđene imovine, ali ne vraćaju imovinu oduzetu građanima ili društvima na svome teritoriju, iz MVPE-a odgovaraju:

„Imovina građana – koja je oduvijek bila u privatnom vlasništvu – zaštićena je i treba se poštivati, i to ne bi trebalo biti niti jest sporno. Kad je riječ o imovini pravnih osoba, treba znati da je riječ o imovini koja je u doba bivše SFRJ bila društveno vlasništvo, koje je, nakon raspada bivše države i osamostaljenja država, kao koncept napušten u svim državama sljednicama, i o tome države sljednice trebaju sklopiti posebne bilateralne ugovore.

O navedenim pitanjima, govori i Sporazum o pitanjima sukcesije, potpisan u Beču 29. lipnja 2001. godine, kada u Aneksu G govori o obvezi poštivanja stečenih prava. I dok se u odnosu na privatno vlasništvo građana on nesmetano provodi, kad je riječ o društvenom vlasništvu pravne osobe iz jedne države u drugoj državi sljednici, sadržaj tog prava (u novim okolnostima u kojima društveno vlasništvo više ne postoji) tek se treba razriješiti kroz provedbu ugovora o imovinskopravnim odnosima između država sljednica. Na sklapanje bilateralnih ugovora upućuje i Aneks G Sporazuma o pitanju sukcesije.

RH je ova pitanja, sklapanjem ugovora o imovinskopravnim odnosima, već riješila sa Slovenijom (1999. na snazi od 2000.) i Makedonijom (1998., na snazi od 1999.). S BiH tekst ugovora je već bio usuglašen, ali je BiH strana od njega nakon toga odustala i ugovor nije nikada potpisan. Sa Srbijom tek predstoje pregovori.

Da je za rješavanje imovinskopravnih pitanja koja se odnose na nekadašnje društveno vlasništvo i imovinu pravnih osoba iz različitih bivših republika potrebno prethodno sklapanje međunarodnog ugovora između država kojih se to tiče, potvrđeno je sudskom praksom ne samo hrvatskih sudova nego o tome, između ostalog, svjedoči i nedavna presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i suda u Bosni i Hercegovini (u Republici Srpskoj)”, odgovorili su iz MVPE-a.

Zanimalo nas je i hoće li Hrvatska dobiti povrat imovine u Srbiji te što po tom pitanju rade hrvatski predstavnici.

„Hrvatska je od 2008. više puta diplomatskom notom pozivala Srbiju da ne primjenjuje Uredbu Republike Srbije o izmjeni uredbe o zaštiti imovine dijelova tvrtki čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ (od 27. studenog 2008 i njenih kasnijih izmjena), kojom se omogućava privatizacija imovine hrvatskih trgovačkih društava u Republici Srbiji.

RH je to u proteklom razdoblju činila u suradnji s ostalim državama sljednicama, upozoravajući Srbiju da time krši odredbe Aneksa G Sporazuma o sukcesiji koji poziva na poštivanje stečenih prava. Srbijanska strana se pri tome pozivala da osigura zaštitu prava koja hrvatske pravne osobe imaju u Srbiji – do sklapanja ugovora o imovinskopravnim odnosima.“

Prema podacima MVPE-a povrat imovine u Srbiji traži oko 150 hrvatskih društava među kojima su INA, Borovo, Kraš, Končar, Varteks itd. Postoje različite metodologije prikaza i izračuna vrijednosti imovine hrvatskih tvrtki u Srbiji. Često se spominje da je vrijednost procijenjena na oko 800 milijuna eura, ističu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close