DOGAĐANJE DEMOKRACIJE: Kad smo to prestali biti društvena bića, svjesna vlastite odgovornosti, i probudili se kao kukci

Čovjek danas ne može ne osjetiti ponos zbog događanja demokracije u Rumunjskoj, gdje građani već sedam, osam dana prosvjeduju zbog pokušaja vlasti da ih napravi budalama. Krenulo je kao otpor prema uredbi koju je vlada donijela po hitnom postupku, a kojom bi se koruptivne radnje u vrijednosti manjoj od 44.000 eura amnestirale od kazne, čime […]

Čovjek danas ne može ne osjetiti ponos zbog događanja demokracije u Rumunjskoj, gdje građani već sedam, osam dana prosvjeduju zbog pokušaja vlasti da ih napravi budalama. Krenulo je kao otpor prema uredbi koju je vlada donijela po hitnom postupku, a kojom bi se koruptivne radnje u vrijednosti manjoj od 44.000 eura amnestirale od kazne, čime bi se mnogi rumunjski političari ‘spasili’ od kaznene odgovornosti, no nije stalo ni nakon što je uredba povučena. Premijer Sorin Grindeanu učinio je to prije 4 dana, pritisnut najvećim prosvjedima od pada komunizma 1989. godine, vjerujući da će tako spasiti funkciju, no građani su ostali na ulicama i traže ostavku vlade koja je bila spremna donijeti uredbu koja pogoduje kriminalu. Iako je vlada u međuvremenu ‘preživjela’ i glasovanje o povjerenju u parlamentu, rumunjski građani ne odustaju. U rijetkim izviješćima u hrvatskim medijima može se pročitati kako ljudi na ulice izlaze s djecom, jer svojoj djeci žele pokazati što je demokracija i koja sve prava, ali i obaveze kao građani imaju, i zbog budućnosti te djece – ne odustaju.

U Hrvatskoj, s druge strane, svi lopovluci, bez obzira na iznose, uglavnom završavaju bez kazne, ili ako se ona u prvom stupnju i donese, viši je sudovi ponište, zbog proceduralnih grešaka iz istrage, ili krivo utemeljenih optužnica. Državna revizija iz godine u godinu donosi rješenja u kojima se nabroje propusti vezani uz putne naloge i slične muljaže s isplatama novca po sitno, ali se već u nalazu revizije ističe kako je riječ o malim iznosima koji ne utječu bitno na proračun, pa sve skupa uvjetno dobije prolaznu ocjenu. Državno odvjetništvo reagira tek kad netko iz ladice ciljano izvuče nalaz Revizije o putnim nalozima iz Ureda premijera, putem kojih je, čini se, u godinu dana zamračeno oko 300.000 kuna i onda krene priča iz domene ‘vjerovali ili ne’: Iako se zna da je pristup tim računima moglo imati najviše petero ljudi, istraga će se, izgleda, pretvoriti u proces u kojemu se lud i zbunjen vrte ispod plahti. I pitaj Boga dragoga hoće li itko ikada odgovarati za to, a pogotovo vratiti sporni novac.

Istina je da je riječ o smiješnom, na državnoj razini nebitnom iznosu (no, nije stvar u iznosu, nego u tome da nijedna vrsta krađe ne bi smjela dobiti ‘amen’, pa čak ni ona ‘mala’), pa podsjetimo na sve one nalaze državnih revizija koje su svojedobno ukazale na to da je barem 50% slučajeva privatizacije u Hrvatskoj izvedeno mimo važećih zakona, zbog čega se donosio i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, na koje Državno odvjetništvo nikad nije reagiralo. Prisjetimo se optužnica protiv Ive Sanadera koje su pale zbog procedure, pa s ponovljenim suđenjem na kraju koštaju koliko i samo kazneno djelo, i vjerojatno će završiti tako da se u međuvremenu pogube dokazi. Nije li, na koncu, i jedan od „svjedoka“ u tom postupku, Robert Ježić, činjenicu da je presuda pala iskoristio da zadrži pet milijuna eura navodnog mita mito za bivšeg premijera, kako bi mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Danas sa sigurnošću znamo samo to da su dva majstora pod okom kamere u restoranu razmijenila poruke na salveti, ali cijelo Državno odvjetništvo i sudstvo ne može sa sigurnošću dokazati je li to bio trenutak u kojem je začeto koruptivno djelo, ili su se majstori šutke dogovarali o tome da naruče porciju bakalara. Dan danas nemamo informacije o tome kako su završile sumnje o preplaćenom farbanju tunela tijekom gradnje autoceste, ne znamo ima li osnove u sumnjama da je Croatia osiguranje prodano protuzakonito, i po cijeni manjoj nego što je tvrtka vrijedila u tom trenutku… ali se na sva zvona dočekuje početak važenja zakonske odredbe o bankarskoj tajni, koja će otvoriti mogućnost da porezni inspektori zavire u račune svakog građanina, bez posebnih odobrenja (koja su dosad trebali tražiti i za češljanje računa velikih mufljuza), bakama koje žive same u selu, u kojem nerijetko nema pitke vode, gasimo struju zbog 300 kuna duga, a sudovi osude trgovkinju u jednom trgovačkom lancu koja je pojela dvije kriške pršuta, a da ih nije odmah i platila, pa mora platiti i 13.000 kuna sudskih troškova…

izvor: Haiku Deck
izvor: Haiku Deck

Mi se iscrpljujemo oko pitanja hoće li mladi ljudi ubuduće služiti trotjedni vojni rok, koji se tako ne bi ni zvao (kako kaže Predsjednica, bila bi to neka vrsta obuke, među ostalim i tečaj Prve pomoći), kao da unaprijed nije jasno da nekome taj vojni rok treba prvenstveno da bi se umjetno pokrenuo biznis nabave vojnih uniformi, čizama i opreme, pa će se ‘pokrenuti’ domaća industrija, da ne sumnjamo sad i na to da netko unaprijed računa da će zaraditi na proviziji. Ili da će zaraditi oni koji izdaju potvrde o anemiji i nagluhosti, na temelju kojih se služenje vojske može izbjeći. Mi se na Facebooku iscrpljujemo time tko će duhovitije komentirati „slučajeve“ poput Crnoje, prepisane diplomske i znanstvene radove i slične gluposti, a da pritom dopuštamo da svaka nova vlast postavlja sve gore ljude. Slušamo saborsku raspravu o tome kako program HRT-a ne valja, a – ne ulazeći sad u tu tezu – nitko živ ne propitkuje kakav sadržaj građanima nude privatne televizije, koje obvezu određenog udjela domaćeg programa popunjavaju beskonačnim reprizama reality programa u kojima se mijenjaju žene, kuha, ili ćubi u improviziranoj kući s tajnim prolazima, čiji stanari se natječu u međusobnom spletkarenju, ne bi li osvojili milijun kuna. Pritom gledamo ljude koji su taj milijun već i potrošili.

I tako – gledajući vijesti iz Rumunjske – čovjek se mora zapitati kad smo to postali takve nule u građanskom smislu, odnosno prestali biti društvena bića i probudili se kao obični kukci koji stalno zuje u istom krugu, nesvjesni da je odgovornost za ono što nam se događa i na nama. I jesmo li, zapravo, toga ikad uopće i bili svjesni?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close