DO SADA NAJNEIZVJESNIJI IZBORI: NEREALNA OBEĆANJA, POGUBLJENI POLITIČARI, NEPOZNATI PROGRAMI, OSOBNE UVREDE

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu, a danas je objavio i najvažnije dijelove svoje analize izborne kampanje za parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj. TRI NAJGORA SCENARIJA  Kako se bliži nedjelja sve je neizvjesnije tko će ući u Sabor odnosno tko će s kim […]

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu, a danas je objavio i najvažnije dijelove svoje analize izborne kampanje za parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj.

TRI NAJGORA SCENARIJA 

Kako se bliži nedjelja sve je neizvjesnije tko će ući u Sabor odnosno tko će s kim pokušati oformiti Vladu. Svjedoci smo toga da se već naveliko bavi trgovinom glasova. Pokušavaju se sklopiti sve moguće i nemoguće post izborne koalicije, a u zadnjim trzajima predsjednici najvećih stranaka Zoran Milanović i Tomislav Karamarko pljušte razno raznim obećanjima koja su sve samo ne realna.

Politički analitičari prednost ipak daju HDZ-u i Karamarku iako tvrde da će izbore dobiti vrlo tijesno pa će svaki dodatan mandat biti presudan.

Značajna uloga MOST-a, ORaH-a i Živog zida

Tu bi značajnu ulogu mogle odigrati nove stranke koje se bore za ulazak u Sabor poput MOST-a, ORaH-a i Živog zida. Politički analitičar Žarko Puhovski za Index je predvidio tri moguća scenarija. Smatra da će HDZ pobijediti, ali s nedovoljnom većinom, trebat će im dodaje, postizborna koalicija.

“Ispada da SDP ima širi krug za koaliranje, no ne zna se ništa jer imamo Bandića, Josipovića, MOST i Živi zid od kojih svi mogu dobiti od 0 pa čak do 5-6 posto glasova.

U Sabor od ovih 140 mjesta ulaze sigurno ulaze HDZ, SDP, IDS i HDSSB, no do nedjelje ne znamo točno kako će to biti. Ostaje 15 otvorenih mjesta o kojima se mogu raspredati razne varijante”, kaže Puhovski, navodeći kako u obzir dolaze samo tri scenarija, od kojih se nada da do trećeg neće doći jer bi bio poguban za funkcioniranje države.

“Bez formiranja Vlade ostajemo i bez Predsjednice”

“Prva varijanta bi bila da se postigne labava koalicija, koja bi imala minimalno 76 mjesta u Saboru.

Druga bi bila manjinska Vlada u kojoj bi MOST dao do znanja da će neke poteze Vlade podržati, ali ne bi bili i službeni dio Vlade.

Treća najgora od svih bi bila ponavljanje izbora, “jer tada ne bi imali niti Vladu niti Sabor, a ni Predsjednicu – jer njen rad nadzire Sabor, a njega ne bi bilo. To bi nas najskuplje koštalo, a ponovljeni izbori bi značili tri mjeseca izvanrednog stanja, s tim da bi sigurno 25 posto manje ljudi izašlo na izbore, a rezultati bi bili slični”, rekao je Puhovski.

Detaljnu analizu napravio je i politički analitičar Davor Gjenero koji također predviđa pobjedu HDZ-u. Iako će kaže izbori biti tijesni, nije tako dramatično kako se interpretira.

“HDZ je tvrdi, u prednosti jer dobiva u 7 ili 8 domaćih izbornih jedinica i 3 mandata dijaspore te ostvaruju dosta veliku prednost”.

“Milanović bez Glavaša ne može”

“Milanović ne može oformiti većinu, a da ne zove Glavaša, no ako bi vladao s njim, Hrvatska bi bila pod sankcijama kao Austrija kad je Haiderova stranka sudjelovala unutar savezne administracije.

HDZ će lako skupiti tih 6 do 10 zastupnika koliko će mu nedostajati, to može od manjinaca plus Bandića ako uđe u Sabor. Njegova velika prednost će biti ta što će biti prvi za sastavljanje Vlade.

Znači HDZ pobjeđuje s malom prednošću i dobiva 63 redovita mandata plus 3 iz dijaspore, to je sigurno, a dobit će i pokojeg više pa će imati maksimalno 68 do 70 zastupnika i ne može ispod 66 pasti”, rekao je Gjenero, dodavši kako će s druge strane SDP osvojiti 55 do 60 zastupnika, što je navodi, vrlo velika razlika.

Što se tiče MOST-a i Živog zida oni su kaže slični Don Ivanu Grubišiću na prošlim izborima, oni su tvrdi, moralni, a ne politički izbor jer uživaju moralnu podršku glasača.

“Ljudi koji su ispravni pogotovo MOST i zaslužuju velike građanske simpatije, ali nisu spremni na ulaženje u koalicije i to znači da nisu politički izbor u pravom smislu te riječi.

Oni su izbor onima kojima se i obraćaju, a to su ljudi koji su rezignirani sa sadašnjim stanjem u političkoj areni.

Oni su tip moralne alternative stranačkom sustavu koji je nemoralan i štetan tako da će te dvije stranke u Saboru biti u opoziciji, a vidjet ćemo da li će u Saboru moći nešto više nego je Grubišić napravio”, rekao je Gjenero, navodeći ipak, kako će nove stranke ako uđu u Sabor imati problema jer ne mogu imati discipliniranu stranačku organizaciju. To ističe, ne važi za Petrova i Prgometa, ali ne zna se gdje će završiti netko tko je izabran na njihovoj listi.

“Glavaš i Milanović surađuju od 2007”, tvrdi, nisu konsolidirane stranke koje su uspostavile jasnu stranačku lojalnost.

Što se tiče suradnje Glavaša i Milanovića kaže kako oni surađuju od 2007., a surađivali su, kaže i kada se pokušala formirati Milanovićeva Vlada 2007. godine.

“Sramota je da Josipović govori s visoka o toj suradnji, a sam je imao najviše koristi jer se Glavaša pustilo na slobodu da bi pomogao prikupiti glasove u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Suradnja tih dviju stranaka bila bi unutareuropska izolacija Hrvatske, međutim ta koalicija nije moguća jer su IDS i SDSS odgovorni i ne bi ušli u tu koaliciju pa nije moguće ni da Milanović dođe do potrebnih 76 mandata.

Inače izvjesno je da se Milanović dogovara s Glavašem kad je rekao da je Karamarko najveći crnokošuljaš. Za HNS nisam siguran da ne bi s njima koalirali jer su Vrdoljak i Glavaš surađivali već prije kad je Vrdoljak bio dogradonačelnik Osijeka”, rekao je Gjenero.

DIJELOVI ANALIZE

“Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju neposredno, tajnim glasovanjem primjenom razmjernog sustava po kojem svaka stranka, odnosno kandidat ima pravo na broj parlamentarnih mandata razmjerno broju dobivenih glasova. Izborni prag iznosi pet posto. U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorija Republike Hrvatske, koji je podijeljen na 10 izbornih jedinica te se iz svake izborne jedinice bira po 14 zastupnika.

Ovo su prvi izbori na bazi preferencijalnih glasova.

Na izborima sudjeluje 166 kandidacijskih lista, od čega je 161 stranačka, a pet je neovisnih lista. Kandidira ukupno 2.311 kandidata, od toga 1.354 (58,59%) muškaraca i 957 žena (41,41 %) žena. Prosjek starosti kandidata je 42,5 godine.

RH ima oko 4,2 milijuna stanovnika, birača sa pravom glasa je 3.791.341, s prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.755.065, od čega prethodno registriranih 21.417. Bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspora – iseljena Hrvatska) aktivno se registriralo 36.276 birača. Najviše se registriralo u BiH 21.632, u Njemačkoj 5.882, u Srbiji 1.040, u Švicarskoj 922, Austriji 862. Dijaspora će glasovati u 11.izbornoj jedinici, dok pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasovanja za osam svojih zastupnika i glasovat će u 12.izbornoj jedinici. Izborna kampanja trajat će 15 dana i 9 sati i najkraća je od svih dosadašnjih kampanja.

Od 2011.godine aktualnu vlast u Hrvatskoj preuzela tzv. Kukuriku koalicija koju sačinjavaju Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Istarski demokratski sabor (IDS) i Hrvatska stranka umirovljenika (HUS) uz potporu zastupnika manjina”.

Politička scena podijeljena

“Politička scena u Hrvatskoj izrazito je polarizirana i stvorila su se dva snažna politična bloka-koalicije. Desnu sredinu „Domoljubna koalicija“ predvodi opozicijska Hrvatska demokratska zajednica ( HDZ), u kojoj su HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, ZDS, HDS, HSLS i Hrast.

Koaliciju lijevu sredinu „Hrvatska raste“ predvodi vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP) u kojoj su SDP, HNS, AHSS, Zagorska stranka i Laburisti.

Politička polarizacija pretvorila u personalnu konfrontaciju između lidera Tomislava Karamarka (HDZ) i Zorana Milanovića (SDP).

Program “Domoljubne koalicije”, koji je nazvan „5+ Hrvatska“ sadrži gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje, zdravstvo i socijalnu osjetljivost, pravnu stabilnost i društvo, demografiju, obrazovanje i znanost. Glavni ciljevi programa su zapošljavanje i zaustavljanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.

Koalicija »Hrvatska raste« u svojem programu naglašava sljedeća područja: gospodarska rast i poslovna klima, blagostanje i socijala, javni sektor, obrazovanje, infrastruktura, zaštita okoliša i održivi razvoj, regionalni razvoj i decentralizacija.

Posebno naglašava opasnost dolaska HDZ-a na vlast i na njihove malverzacije, kriminal i korupciju za vrijeme dugogodišnje vladavine i činjenicu, da su jedina stranka protiv koje se odvija kazneni postupak na sudu zbog korupcije.

Pored dva vodeća politička bloka-koalicije „Domoljubna koalicija“ i „Hrvatska raste“ važnu ulogu mogu odigrati manje stranke kao što su: Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje( HDSSB), Uspješna Hrvatska, Koalicija rada i solidarnosti, Živi zid, OraH, te zastupnici manjina. U izjednačenoj izbornoj utrci očekuje se vrlo tijesan izborni rezultat između dvije vodeće koalicije, tako da time dobivaju na značaju manje stranke ukoliko prijeđu izborni prag. Male stranke po običaju izlaze sa velikim zahtjevima prilikom formiranja Vlade. Prema dosadašnjim procjenama, veći koalicioni kapacitet za sastavljanje postizbornih koalicija zasada ima koalicija „Hrvatska raste“. Pri tome je značajna uloga predsjednice Republike Hrvatske komu će prvo dodijeliti mandat za sastav nove Vlade Republike Hrvatske”.

Kriminal, korupcija i medijske slobode

“Iako je dekriminalizacija Hrvatske proces, koji se u Hrvatskoj odvija već niz godina rezultati su još uvijek ispod potrebnih i očekivanih. Kriminal i korupcija su još uvijek rak rana hrvatskog društva, a mediji i gospodarstvo su samo djelomice slobodni.

Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International Hrvatska je u 20014.godini zauzela 61. mjesto od ukupno 174 države zajedno sa Ganom. Prema slobodi medija (2015 World Press Freedom Index) nalazi se na 58. mjestu od 180 zemalja i statusom zemlje s djelomice slobodnim medijima. Hrvatska je na ljestvici ekonomske slobode za 2015.godinu, koju je utemeljila Heritage Foundation i Wall Street Journal, između 178. država zauzela 84. mjesto, što je ozbiljno upozorenje, da država mora još toga puno poraditi, da poboljša svoju poziciju.

Kriminal i korupcija vezuju se čak i za najviše predstavnike države uključujući predsjednika vlade, potpredsjednika i pojedine ministre, koji su u sudskom postupku ili se nalaze u zatvoru.

Hrvatske vlade od osamostaljivanja pa sve do sada nisu uspjele pronaći odgovarajuća ekonomska rješenja nagomilanih gospodarskih i društvenih problema, uključujući i aktualnu Vladu Zorana Milanovića (SDP). Vlada premijera Ive Sanadera (HDZ), čiji je član bila aktualna predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović (HDZ) vjerojatno predstavlja najkorumpiraniju Vladu u kojoj je sedam ministara uključujući premijera Sanadera optuženo za kaznena djela kriminala i korupcije. To je još uvijek velika hipoteka i breme za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) u sadašnjoj izbornoj kampanji, jer se HDZ-u kao jedinoj političkoj stranci u Hrvatskoj sudi za korupciju. Još uvijek se u toj stranci odvija proces dekriminalizacije te stranke i njenih kadrova”.

Kampanja bez programa, prepuna osobnih uvreda

“Izborna kampanja protječe u znaku mnogobrojnih uvreda, vrijeđanja, dezinformacija i brojnih osobnih napada, prvenstveno između dva vodeća politička bloka-koalicije i njihovih personifikacija u Tomislavu Karamarku i Zoranu Milanoviću. Pored toga što je kampanja najkraća od svih dosada, vrlo je malo jasno artikuliranih političkih sadržaja i poruka. Relevantna istraživanja pokazuju, da je hrvatska dijaspora tradicionalno dominantno naklonjena HDZ-u kao i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

Razumijevanje antifašizma još uvijek predstavlja problem za dio hrvatskog društva. HDZ često ne razumije antifašizam, jer kada bi ga razumjeli bdjeli bi i čuvali antifašizam i njegovali antifašističku tradiciju, a ne bi pravili ispade, koji se ponekad mogu ocijeniti kao neofašistički. SDP se još uvijek nije profilirao kao glasnogovornik obespravljenih građana Republike Hrvatske, prije svega, radništva”.

Sekularnost pod upitnikom

“Potpora Rimokatoličke crkve (RKC) i njena uloga u hrvatskom društvu nije uvijek koristila HDZ-u. Vjeronauk u školama, križevi u državnim uredima, blagoslov državnih investicija opravdano postavljaju pitanje odvojenosti hrvatske države od Crkve. Sekularnost moderne Hrvatske ugrožena je kroz povlašten položaj RKC u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice. Prije 1945.godine oduzeta je znatna imovine Židovima u Zagrebu i drugim privatnim vlasnicima. Imovina RKC je skoro u cijelosti vraćena, dok Židovima i drugim skupinama još uvijek nije vraćena u cijelosti.

Predstavnici RKC u svojim propovijedima daju smjernice građanima kako bi trebali glasovati na predstojećim izborima, odnosno za koga nikako ne bi trebali glasovati sugerirajući da ne glasuju za lijevo orijentirane stranke. Kardinal Josip Bozanić u javnom pismu vjernicima prije izbora je zapisao: „da je vjerniku lako donijeti odluku za koga glasovati, dovoljno je kaže, birati je li neka opcija voljna i sposobna braniti ljudski život od začeća do naravne smrti, zauzima li se za slobodu ispovijedanja vjere, shvaća li brak i obitelj kao zajednicu muškarca i žene, poštuje li i pomaže li obiteljima koje žele imati više djece, ugrađuje li kršćanske i općeljudske vrijednosti u odgoj i obrazovanje ili se povodi za novim ideologijama koje ozbiljno štete Hrvatskoj, poštuje li važne institucije države i društva, kako reagira na primjedbe hrvatskih branitelja, po čemu se vidi da će se u gospodarstvu zalagati za napredak i opće dobro, a ne za uske stranačke i privatne interese te imaju li želju i snagu povezati Hrvate u Hrvatskoj i izvan nje“.

Hrvatska se nalazi pred ekonomskim krahom i sasvim sigurno ne može izvršavati enormne financijske obveze, koje su proistekle iz ugovora sa Svetom stolicom što zahtjeva redefiniranje potpisanog ugovora sa Vatikanom.

Potpora njemačka kancelarke Angele Merkel (CDU) i drugih prepoznatljivih europskih političara desne orijentacije (EPP) ne može pomoći HDZ-u, kao ni potpora europskih socijaldemokrata (S&D) SDP-u, jer su izbori prvenstveno hrvatsko unutarnje političko pitanje”.

Zemlja u bankrotu

Hrvatska se nalazi u dubokoj krizi. Deficit uglavnom pokriva iz tri izvora, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, smatraju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati ekonomska kriza,trenutna izbjeglička kriza, klimatske ili političke prilike ne isključujući nestabilnost i prisutnost terorizma u regiji.

Analitičari upozoravaju, da je Hrvatskoj potrebna vlada, koja nije ideološki opterećena lijevom ili desnom krajnosti, nego vlada koji će osigurati opći društveni konsenzus za brojne prijeko potrebne reforme i koja će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države. Vrlo je važno da nova vlada radi na nacionalnoj pomirbi, koja vuče svoje korijene iz 2.svjetskog rata (1941-45) kao i pomirbi iz proteklog Domovinskog rata (1991-95). Zakašnjelo provođenje lustracije u Hrvatskoj poslije 25 godina od uvođenja višestranačkog sustava bilo bi štetno i vjerojatno bi bilo zloupotrijebljeno za unutarnjopolitičke obračune.

Povezivanje i suradnja različitih političkih subjekata u izvođenju Hrvatske iz ekonomske krize i postizanje ekonomskog prosperiteta i rješavanje nezaposlenosti mladih je prostor gdje predsjednica države može odigrati ključnu ulogu.

Pojedine političke opcije i pojedinci/kandidati tijekom kampanje pokušavaju manipulirati domoljubljem i zbog toga se opravdano postavlja pitanje redefiniranja uloge domoljublja u hrvatskom društvu, pošto je nerijetko domoljublje bilo paravan za kriminal i pljačkanje društvene (državne) imovine.

Konačno došlo je vrijeme, da Hrvatska zaključi sa periodom nacionalnog romantizma. Hrvati imaju svoju nacionalnu državu, osigurati moraju njenu budućnost za generacije koje dolaze. Novoizabrana vlada morat će se suočiti sa brojnim problemima. Naglašavanje povijesnih podjela među Hrvatima je vraćanje u prošlost. Hrvatskoj je potrebna budućnost. I drugi narodi imaju svoje povijesne podjele i traume, ali rijetko tko naglašava prošlost na račun svoje budućnosti kao što je to u slučaju Hrvata i Hrvatske. Takva politika vodi državu u stanje štetnih ideoloških podjela, uz opasnost vječitog dužničkog ropstva zbog neodgovorne politike zaduživanja i nekontrolirane javne potrošnje u periodu vladavine posljednjih nekoliko vlada.

Ubrzano je potrebno poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, na takav način mnogi prisutni problemi mogli bi se lakše riješiti.

Stručnjaci smatraju da su Hrvatskoj potrebne ustavne promjene, a mišljenja se razilaze kada je u pitanju sadržaj i obim ustavnih promjena”.

Najneizvjesniji izbori dosad

“Milanović je pokušao iskoristi izbjegličku krizu, jer je očito procijenio da bi ljudi bez prava glasa (izbjeglice) mogli utjecati na rezultate izbora. Odstupanje od Arbitražnoga sporazuma o granici sa Slovenijom bio je dodatni impuls, da poveća domovinsku retoriku i anulira retoriku HDZ-a, koja je »prisvojila« pravo na domoljublje. Verbalni konflikt sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem (SNS) je iskoristio za strateški pomak u izbornoj utrci. Slično je, ali sa manjim intenzitetom iskoristio u verbalnom konfliktu sa mađarskim premijerom Viktorom Orbánom (Fidesz).

Analitičari su ocijenili, da Milanović pokušava biti desničar na socijaldemokratski način. Odnosi sa susjedima biće izazov i test za novu Hrvatsku Vladu, jer još uvijek Hrvatska ima naslijeđenu i definiranu državnu granicu jedino sa Mađarskom, dok sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom nema definirane granične crte i potpisane međudržavne sporazume o granici. Najavljena gradnja Pelješkog mosta, koji bi preko otoka Pelješca povezao Hrvatsku sa Dubrovačkom regijom, koja je sada povezana cestovnom komunikacijom preko Bosne i Hercegovine odnosno područja općine Neum, mogla bi zaoštriti odnose sa Bosnom i Hercegovinom.

Prema relevantnim istraživanjima oba vodeća politička bloka-koalicije „Domoljubna koalicija“ i koalicija „Hrvatska raste“ su poprilično izjednačena i završnica kampanje će odlučiti tko će biti relativni pobjednik predstojećih parlamentarnih izbora. Zbog toga bi bilo iznimno važno da dođe do televizijskog sučeljavanja između predvodnika oba bloka-koalicije Karamarka i Milanovića. Dodatna mobilizacija birača oba vodeća politička bloka u konačnici kampanje može utjecati da veliki broj manjih političkih stranaka ne pređe izborni prag od pet posto.

Glasovi zastupnika iz manjinskih nacionalnih zajednica mogu prevagnuti prilikom sastavljanja koalicije, koja će formirati novu Vladu Republike Hrvatske”, zaključuju direktori Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Bakhtyar Aljaf i Zijad Bećirović.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close