DENIS SMAJO, SURADNIK UDRUGE POTROŠAČ: Goran Aleksić ne može biti zastupnik svih oštećenika kredita u CHF

Vrhovni sud odbio je revizije banaka u kolektivnom postupku koji su vodili Udruga Franak i Potrošač. To je konačan pravorijek nakon kojeg dužnici u švicarcima mogu tražiti povrat preplaćenog u pojedinačnim sudskim postupcima. Ustavni sud se u svojoj odluci, među ostalim, pozvao na presudu Suda EU C-26/13 od 30. travnja 2014. u mađarskom slučaju vezano […]

Vrhovni sud odbio je revizije banaka u kolektivnom postupku koji su vodili Udruga Franak i Potrošač. To je konačan pravorijek nakon kojeg dužnici u švicarcima mogu tražiti povrat preplaćenog u pojedinačnim sudskim postupcima.

Ustavni sud se u svojoj odluci, među ostalim, pozvao na presudu Suda EU C-26/13 od 30. travnja 2014. u mađarskom slučaju vezano uz tumačenje i primjenu Direktive 93/13/EEZ, a u kojoj je istaknuto da su potrošači u slabijem položaju od poduzetnika te da stoga nije dovoljno da ugovorna odredba bude potrošaču samo gramatički razumljiva, već mu moraju biti objašnjeni svi razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope i odnos s drugim odredbama ugovora tako da potrošač može predvidjeti ekonomske posljedice sklapanja ugovora. Sada je zapravo i Vrhovni sud potvrdio važnost stvarne i potpune informiranosti potrošača i kad je riječ o valutnoj klauzuli u CHF.

‘Cijeli ugovor je proglašen ništetnim, to nije prva presuda, ali je prva s iznosom gdje se može vidjeti o kakvim se brojkama radi. Tu su i zatezne kamate i sudski troškovi. Na neki kredit od 540 tisuća kuna, u ovom je slučaju ispao povrat novca od nekih 630 tisuća kuna plus zatezne kamate, što diže iznos na više od milijun kuna. Tu je i 60 tisuća sudskih troškova’, ističe Smajo.

Dodaje da se ove godine nastavlja borba za cijeli ništetan ugovor. ‘To je po pravu najbolje rješenje, a na kraju krajeva, stav Europskog suda je da su ugovori ništetni iako sadržavali samo valutnu klauzulu u švicarskim francima,’’ dodajući:

‘Vrhovni sud je donio odluke kojima se vežu niži sudovi. Suci moraju čitati stavove Europskog suda i Vrhovnog suda. Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o parničnom postupku su sasvim jasni. Niži sudovi mogu dosuđivati drugačije, ali na višem sudu to će se poništiti. Također, zatezne kamate idu nama u korist.’

Denis Smajo komentirao je prijedlog Zakona koji je uputio saborski zastupnik stranke SNAGA i predstavnik Udruge Franak Goran Aleksić.

– Zakon možda i može biti dobar i može pomoći nekim građanima, pogotovo onima koji ne misle tužiti banke. Međutim, u cijeloj ovoj priči zaboravlja se na medijski pritisak. Udruga je aktivna već više od osam godina i sâm sam aktivan u tome i malo mi je glupo da ja moram javno objašnjavati što se zapravo treba tražiti. Ono što Goran Aleksić u svom prijedlogu zakona ne traži, onaj je maksimum koji itekako mi možemo na temelju argumentiranih činjenica tražiti, a to je na temelju stavova Europskog suda. Jer Europski sud upravo govori u svojim odlukama, u nekoliko odluka, da zapravo svi ovi krediti koji sadrže valutnu klauzulu u ‘’švicarcima’’, zapravo ništetni. Odnosno da potrošač čak može i birati želi li ostati u takvom ugovornom odnosu ili ništetiti cijeli ugovor što je praktički, u odnosu na zakonski prijedlog Gorana Aleksića, tri puta više novaca za potrošača odnosno korisnika kredita.

Onaj tko želi sporiti na osnovu činjenice da su sudovi u Hrvatskoj presudili da je ništetna odredba o valutnoj klauzuli, da je ništetna ta promjenjiva kamatnih stopa, koji žele sporiti čitavi ugovor, oni bi bili na gubitku ovim zakonom. Znači li donošenje takvog zakona da više ljudi ne bi mogli tužiti?

– Ne, to ne znači to. Možete tužiti, bez obzira na bilo kakav zakon. Postoje sad već dva prijedloga zakona. Međutim, poruka koju šalje saborski zastupnik Aleksić i našim sudovima i našoj javnosti je, to da smo mi kao zadovoljni s tim ništetnim odredbama, odnosno opstankom ugovora. U svemu tome, morali biste shvatiti da sve ove naše uspjehe, nismo samo tako dobili putem suda. Naš je slučaj bio prvo i negativan za valutnu klauzulu. Mi smo to sve uspjeli prekokrenuti na način da smo medijskim pritiskom djelovali u javnost i na taj način bili su pritisnuti i sudovi, da sude prema  zakonu. Kad sudovi sude prema zakonu, mi smo u pravu, dobivamo. I upravo se to i dogodilo. Međutim, nije jasno kako sad na kraju, kad smo blizu kraja, radimo pet koraka unazad i takvu poruku šalje čovjek koji je najviše u medijima, koji zapravo smatra da kao predstavlja najveći dio tih ljudi koji su oštećenici kredita u CHF. On šalje krivu poruku. Pokušali smo i putem Facebooka poslati neke poruke da to nije dobro, međutim, Goran Aleksić je vrlo uporan u tome i nije nam jasno zašto.

Je li možda bit u tome, što jedan dio građana nema niti dovoljno znanja, a niti ima dovoljno novca da ide na sudske sporove, dok bi ovako svi bili obeštećeni.

– Njima će se dati mogućnost, oni praktički do 2023. mogu dići tužbe. Znači, postoji mnogo odvjetnika koji rade na proviziju, čak znam i mnogo njih koji i kreditiraju te neke od svojih klijenta, tako da to ništa ne mora koštati te dužnike koji budu naknadno podigli tužbe.

Činjenica je da sada, u odnosu na broj ljudi koji imaju ili su imali kredite u švicarskom franku, a to je više od 120 tisuća ljudi, je zapravo broj tužbi relativno mali.

– Dvadeset do trideset tisuća je njih. Nije to mali broj. Sad je pitanje samo koliko novaca. I mnogo ljudi u cijeloj toj priči čeka i čeka da sazna ishod, da vide hoće li biti ništetan ugovor ili ništetne odredbe, a legitimno je da ljudi čekaju. Neki su više ziheraši, neki su malo manji. Ja sam zadovoljan, taj je broj prema mome mišljenju, dobar. Ne treba srljati grlom u jagode i ići sa zakonskim prijedlozima koji su pogotovo minimalistički nastrojeni. Osobno imam takva iskustva. I sâm sam sudjelovao u izradi nekoliko zakona i sjetite se 2015. Zakona o konverziji, tu sam stvarno bio najaktivniji. Trebate tražiti maksimalistički, ali naravno na temelju argumenata. Naši argumenti i činjenice stoje i imamo jake argumente odlukom Suda Europske unije, koja kaže ugovori su štetni samo na temelju valutne klauzule, a gdje je još tu i kamatna stopa? Naši ugovori su ništetni.

Mislite da bi suci odlučivali prema tom minimalističkom zahtjevu, a ne ovom maksimalnom?

– Pa naravno. Ja da sam sudac i sada čitam ‘’ ovi su zadovoljni, banke su ugrožene, mogle bi platiti mnogo novaca pa idemo im tako onda dati, ako su zadovoljni s ovim malo što traže.’’ To stvara isti tretman i u medijima, pošto je Goran Aleksić i saborski zastupnik.. To je zapravo sve pošlo naopako kako je udruga Franak krenula u politiku. Gospodin Aleksić predstavlja udrugu, ali ne predstavlja. Nije u njenim tijelima, udruge Franak nema nigdje, ljudi odgovornih nema nigdje i onda on govori kao da govori za udrugu Franak. I to je problem. I onda ljudi koji ga gledaju, pošto je on najviše u medijima i zbog samog Sabora, oni misle da je to mišljenje svih ‘’frankera’’.  To nije istina, postoji udruga Potrošač, postoji jedna građanska inicijativa lex Franak koji se isto bore za ništetan ugovor i udruga predstavlja mnogo ljudi. Nas ljudi jako mnogo prate, ali naravno, medijski nismo toliko jaki, što nije nimalo zanemarivo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close