DENIS SMAJO, AKTIVIST U BORBI ZA ŠTEDIŠE U ŠVICARSKIM FRANCIMA: Bivši član Udruge Franak nastavio je borbu kao savjetnik udruge Potrošač

Nakon velike pobjede nad bankama i odluke Visokog trgovačkog suda o ništetnoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u kreditima u švicarskim francima, zbog koje se očekuje mnogo sudskih tužbi oštećenih potrošača, neočekivani raskol dogodio se u Udruzi Franak. Nadzorni odbor udruge suspendirao je, odnosno privremeno isključio iz članstva jednog od svojih najaktivnijih i najeksponiranijih članova, […]

Nakon velike pobjede nad bankama i odluke Visokog trgovačkog suda o ništetnoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u kreditima u švicarskim francima, zbog koje se očekuje mnogo sudskih tužbi oštećenih potrošača, neočekivani raskol dogodio se u Udruzi Franak.

Nadzorni odbor udruge suspendirao je, odnosno privremeno isključio iz članstva jednog od svojih najaktivnijih i najeksponiranijih članova, Zadranina Denisa Smaju.

Sukob je tinjao nekoliko tjedana. Smajo je s jedne strane prozvao nekoliko vodećih ljudi za sukob interesa, a saborskog zastupnika stranke Snaga Gorana Aleksića i za kršenje dogovora i bavljenje ideološkim temama kako bi stvorio odskočnu dasku za nastavak svoje političke karijere. S druge strane, kao povod za njegovo isključenje navedeno je ‘djelovanje protivno statutu udruge, javno istupanje bez njenog znanja te prozivke istaknutih i zaslužnih članova za sukob interesa’.

Što se dogodilo, da ste otišli iz Udruge Franak?

– Nisam osnivač, ali jesam jedan od prvih članova udruge i jedan od najduže aktivnih članova. Najvažniji razlog mog odlaska jest sukob interesa pojedinih ljudi u udruzi. Jedan interes određenih pojedinaca koji se pojavljuje je politički, a drugi financijski, a koji izravno utječu na smjer borbe same udruge. Udruga Franak postala je zapravo politička platforma. Kad su neki ljudi ulazili u politiku, cilj je bio na kraju da se udruga i stranka razdvoje, ali da ciljevi budu isti, da se osnaži borba protiv nezakonitog poslovanja banaka. Međutim danas imamo situaciju da isti ljudi vode udrugu i stranku te da su ambicije stranke debelo narasle. Nakon nekog vremena primijetio sam i da financije stranke i udruge nisu transparentne, odnosno da se od aktivnih članova udruge skrivaju neke stvari, što mi je iznimno smetalo. Uz sve to, počela se organizirati odvjetnička mreža i popis odvjetnika koji će se gurati prema članovima udruge, za što nije postojala odluka Upravnog odbora udruge. Takav popis je kršenje Zakona o odvjetništvu jer se radi o reklamiranju odvjetnika i pogodovanju istima. Članovi ne razumiju da neki pojedinci sve to organiziraju sami u ime udruge, a bez formalne odluke udruge, tako da takvo organiziranje odvjetnika otvara vrata manipulacijama i zlouporabama. Ako se zna da broj mogućih tužbi doseže i 120.000, i da vrijednost tih sporova može dosegnuti i do 15 milijardi kuna, kojoj se mogućoj zaradi odvjetnika radi. U redu je da udruga pomaže svim članovima i svim odvjetnicima koji nam se jave, tako da im šaljemo materijale, presude, da im objasnimo sve što im nije jasno, ali sam upozoravao da mi ne smijemo odvjetnicima slati klijente, to je nedopustivo. A popis odvjetnika koji se slao sa strane Gorana Aleksića  prije za tužbe za kamatu te popis koji se priprema za buduće tužbe za ništetnost ugovora ili odredbi upravo predstavlja praktički pogodovanje određenim odvjetnicima od strane nekih pojedinaca iz udruge. Što je najgore, jedan od tih odvjetnika s liste je i član Nadzornog odbora Udruge Franak i Nadzornog odbora stranke Snaga. Nakon svih tih godina volontiranja nisam htio šutjeti o tome i upozorio sam aktivne članove udruge. Sve to bi za mene značilo moralni potop da sam okrenuo glavu. Zato sam na kraju i potjeran iz udruge.

Mnogo ste postigli u borbi protiv prakse banaka, pokazujući da se zaista može konkretno napraviti za opće dobro…

– Tako je, postigao jesam neke važne pobjede, međutim, iako sam bio jedan od glavnih ljudi u udruzi, uspjehe nisam postigao sâm. Uz mene su bili Frankeri, kako zovemo naše aktiviste. To nisu samo formalni aktivni volonteri, već svi oni koji su bili uz mene i uz udrugu kad je to trebalo. Pokazali smo da se sve može kad se hoće i kad su ljudi uporni. Upravo je udruga Franak zbog pravih ljudi i stvorila tako dobru reputaciju. Bilo je u udruzi i mnogo sukoba, ostavki, ali to je bilo sasvim normalno s obzirom na različitost ljudi u vrhu udruge i na sukob mišljenja. Bilo je tu i različitih svjetonazora, ideoloških stavova, ali opet smo uspjeli u svojim najvažnijim ciljevima. Zato mi je danas i najviše žao što ćemo na kraju pokvariti sve zbog interesa pojedinaca. Ali valjda to tako mora biti u Hrvatskoj, sve što je dobro se na kraju uništi.

Imate li političkih težnji i ambicija, kako vam se spotiče nakon razlaza s Udrugom Franak?

– Nemam takve ambicije, to nije istina.. Imao sam naravno svakakvih ponuda, i danas sam možda mogao biti i na Aleksićevu mjestu da sam to htio, međutim, drago mi je da sam odolio svim iskušenjima. U udrugu sam ušao isključivo zbog borbe protiv nezakonitog poslovanja banaka i zbog svojeg kredita. Naravno, želio sam pomoći sebi, ali i svim ljudima koji su bili bespomoćni. Politika mi nije bila ni na kraju pameti. Vidio sam da neki pojedinci razmišljaju od samog početka udruge o tome, ali sam bio protiv toga da pojedinci iskoriste udrugu kao odskočnu dasku u tom smjeru. Kasnije, kad smo izborili konverziju, promijenile su se drastično okolnosti i osobno sam podržao ulazak nekih aktivista u politiku, ali sâm nisam želio ući u tu kaljužu. Smatrao sam da je dobro da mi u udruzi djelujemo s jedne strane iz civilnog sektora, a da drugi ljudi iz Sabora pušu u isti rog. Međutim, pogriješio sam u tome, jer će politika na kraju i uništiti udrugu. Naši članovi ne znaju da su nam zatvorena skoro sva vrata institucija, jer se o našoj udruzi govori da je zapravo politički projekt pojedinaca. Upravo takav razvoj situacije dovest će do toga da se nikad Udruga Franak neće profesionalizirati u zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga. A to će na kraju biti veliki gubitak za građane. Da je naša država napravila sve što je trebalo oko povećanja zaštite potrošača, niti jedna udruga ne bi niti smjela razmišljati o bavljenju politikom. Međutim, upravo ta slaba zaštita potrošača i nezainteresiranost države da zaštiti svoje građane, dovela je do toga da jedna respektabilna udruga, ipak ,upadne u zamku politike i ugrozi svoju budućnost.

Govori se u javnosti kako su moguće tužbe oštećenika protiv banaka za preplaćeni novac u iznosima stotina milijuna kuna, koliko je to realno?

– Iznosi zapravo nisu u milijunima, već se izražavaju u milijardama kuna. Itekako je realno jer je kolektivna tužba presuđena pozitivno za građane i još k tome je ta presuda pravomoćna. Prema Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o parničnom postupku ta presuda je obavezujuća za sve sudove prilikom podizanja privatnih tužbi. Radi se zapravo o presuđenoj stvari, tako da građani koji budu dizali tužbe za ništetnost ugovora, odnosno za ništetnost ugovornih odredbi o kamati i valutnoj klauzuli, imaju vrlo visoke izglede da svoj preplaćeni novac dobiju nazad. I ovdje se ne radi samo o preplaćenim iznosima, već i o zateznim kamatama na koje dužnici imaju pravo.

Izvojevali ste kao udruga pobjedu u velikoj bitki, sudovi su počeli presuđivati u korist oštećenika, a sad je i jedan sud presudio u korist banke.

– Tako je, radi se o jednoj presudi gdje je Županijski sud u Zagrebu presudio 3. srpnja negativno za dužnika vezano za valutnu klauzulu. Međutim, to se dogodilo prije objave presude Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi i koja je bila pozitivna za dužnike te koja je obvezujuća za sve niže sudove. Praktički, Županijski sud nije mogao nešto obavezno primijeniti, u tom trenutku presuda VTS-a nije postojala, jer nije bila objavljena. Neću ulaziti u to, zašto je Županijski sud u Zagrebu žurio s donošenjem presude kad je znao da nije završen postupak na Visokom trgovačkom sudu u našoj kolektivnoj tužbi. To ostavljam na zaključak našim Frankerima. Osobno sam siguran da to ništa ne mijenja na stvari te da takva loša presuda ne može utjecati na naše jako dobre izglede za uspjeh u budućem privatnom sporu protiv banke.

Osam banaka uložilo je reviziju na presudu Visokog trgovačkog suda o ništetnosti za kredite u ‘švicarskim francima?

– Naravno, i nažalost, banke iscrpljuju pravne puteve do samoga kraja pa su tako i uložile zahtjev za  reviziju Vrhovnom sudu na presudu Visokog trgovačkog suda. Pročitao sam sve revizije i iskreno mislim da banke imaju jako male šanse da nešto promijene u ovom kolektivnom procesu. Osobno sudjelujem i u pisanju odgovora na reviziju banaka, zajedno s odvjetnicima Udruge Potrošač, jer ne želimo ništa prepustiti slučaju.

Čeka se još jedna odluka Vrhovnog suda u ovom slučaju, koliko ona može promijeniti?

– Banke zaista nemaju dobre šanse da preokrenu stvari u svoju korist. Pravni put za ništetnu odredbu o kamati za sedam banaka je već isrpljen i tu nema više promjena, a sad praktički ostaje da Vrhovni sud odluči o reviziji banaka za valutnu klauzulu, ali ostaje nakon toga i mogućnost ustavne tužbe prema Ustavnom sudu. Smatram da će Vrhovni sud odbaciti reviziju za ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli u švicarskim francima i kamati za Sberbank te da će nakon toga Ustavni sud odbaciti buduću Ustavnu tužbu banaka, jer stavovi Vrhovnog suda i Ustavnog suda su već poznati. Već su jednom odlučivali u našem kolektivnom procesu i zauzeli su stavove u korist dužnika. Čak je i Europski sud u svojim odlukama bio u potpunosti jasan, a iz kojih se vidi da su banke itekako trebale građane upozoriti na sve opasnosti i visoke rizike kredita u švicarcima. Kad se Vrhovni sud i Ustavni sud oglase, uvjeren sam pozitivno, onda možemo reći da je pobjeda konačna i da je kolektivni proces u potpunosti završen. Međutim, zbog pitanja zastare koja će  doći za kamatu u lipnju 2019. mislim da privatni sporovi neće moći čekati konačni pravorijek Vrhovnog i Ustavnog suda, već će se o tužbama morati razmisliti ranije. Nemam nikakve dvojbe, idem u tužbu i uvjeren sam u pobjedu. Mislim da je napokon došlo vrijeme da oštećeni građani raščiste račune sa svojim bankama.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close