DEFLACIJA: Polako zahvaća eurozonu, prijeti i Hrvatskoj

Europska središnja banka nedavno je najavila agresivne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i suzbila rizike od deflacije, opasnosti koja prijeti i Hrvatskoj, u kojoj je lani, po prvi puta u povijesti, zabilježen pad potrošačkih cijena. Prošloga je tjedna objavljeno da je u eurozoni deflacija produbljena, jer su cijene na malo u siječnju […]

Europska središnja banka nedavno je najavila agresivne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i suzbila rizike od deflacije, opasnosti koja prijeti i Hrvatskoj, u kojoj je lani, po prvi puta u povijesti, zabilježen pad potrošačkih cijena.

Prošloga je tjedna objavljeno da je u eurozoni deflacija produbljena, jer su cijene na malo u siječnju pale 0,6 posto na godišnjoj razini, najviše od srpnja 2009. godine.

Nedavno je, pak, Državni zavod za statistiku objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu lani pale 0,5 posto na godišnjoj razini, dok su u cijeloj 2014. bile prosječno 0,2 posto manje nego godinu dana prije.

Tako će 2014. “ostati prva godina u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena, deflacije”, naveli su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće DZS-a.

To je ponajviše posljedica pada cijena nafte na svjetskom tržištu, a posljedično i na hrvatskom, dok situaciju dodatno otežava slabost domaće potražnje.

“Ovakav razvoj cijena odraz je slabe agregatne potražnje, koja se nije oporavila niti nakon prethodnih pet godina pada, te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, u prvom redu prehrambenih, koji su vukli inflaciju na dolje tijekom cijele godine, te sirove nafte, koje su naglo počele ponirati tijekom posljednjeg kvartala”, navode analitičari HGK.

Naime, cijene goriva u Hrvatskoj znatnije su počele padati tek u posljednja dva mjeseca prošle godine, pa su u prosincu bile niže za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

“Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju na dolje, dok su takvu ulogu tijekom cijele godine primarno imale cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda”, navodi se u osvrtu HGK.

Kako je na svjetskom tržištu pad cijena nafte nastavljen i u siječnju, pa su skliznule na najniže razine u šest godina, i u Hrvatskoj se u prvom mjesecu ove godine može očekivati daljnji pad potrošačkih cijena, baš kao i u eurozoni.

Analitičari HGK smatraju da će upravo cijene nafte imati kritičnu ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine. Procjenjuju da će se rast potrošačkih cijena kretati vrlo blizu nule, ali ipak na pozitivnoj strani, do 1 posto.

“Naime, uz pad cijena nafte, gospodarsko se okružje neće bitno promijeniti, s naznakama slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku”, navode analitičari HGK.

U Hypo Alpe Adria banci očekuju, pak, produbljivanje pada potrošačkih cijena u ovoj godini do prosječno minus 0,5 posto.

“Očekujem produljivanje deflacije, najvećim dijelom pod utjecajem pada cijena nafte na svjetskom tržištu. I cijene hrane su niže nego što se očekivalo, što je posljedica usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, a time i slabljenja globalne potražnje”, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Nastavak deflacije mogao bi otežati izlazak hrvatskog gospodarstva iz recesije, jer ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za gospodarstvo ona predstavlja veliku opasnost. Dobar primjer za to je Japan.

U Japanu se 1990.-te godine nazivaju ‘izgubljenim desetljećem’ jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije. Sve to u konačnici vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći.

Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova…

“Deflacija otežava kompanijama servisiranje dugova, jer vrši pritisak na prihode od prodaje, a onda je teže otplaćivati dugove”, kaže Stojić.

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

„Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun“, ističe Stojić.

Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena.

“Ove godine ne očekujem povećanje administrativno utvrđenih cijena, jer je izborna godina, dok je domaća potražnja izuzetno slaba, pa je malo vjerojatno da bi bilo koji proizvođač ili trgovac krenuo u povećanje cijena prema krajnjem potrošaču”, kaže Hrvoje Stojić.

Deflacija, odnosno pad cijena, omogućuje kupnju veće količine roba za istu količinu novca, što na prvi pogled, kratkoročno i s kuta gledanja potrošača, izgleda kao povoljna opcija.

“No, dugoročnije gledano, deflacija nije pojava imanentna uvjetima gospodarske ekspanzije te na kraju ima za posljedicu pad gospodarske aktivnosti i rast nezaposlenosti, što dovodi u dužem razdoblju do ekonomske depresije. Potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično, pada proizvodnja te zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara”, objašnjavaju analitičari HGK.

Hrvoje Stojić također ne očekuje da bi pad cijena mogao pridonijeti većoj potrošnji stanovništva.

“Potrošačima bi deflacija mogla smanjiti teret na kućne budžete, no ne vjerujem da će ljudi zbog toga više trošiti nego da će se nastaviti razduživati, rješavati se i otplaćivati kredite”, zaključuje Stojić.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close