Dan državnosti vratiti na 30. svibnja

Nisu hrvatski građani krivi što uglavnom ne znaju što obilježavaju 25. lipnja i 8. listopada. Kriva je nedovoljno promišljena politička odluka iz 2001. Ovo više nema smisla. Obilježavamo državne blagdane a da većina stanovnika ne zna o kojem je blagdanu riječ. Tako je bilo za Dan državnosti 25. lipnja, a slična situacija je i s […]

Nisu hrvatski građani krivi što uglavnom ne znaju što obilježavaju 25. lipnja i 8. listopada. Kriva je nedovoljno promišljena politička odluka iz 2001.

Ovo više nema smisla. Obilježavamo državne blagdane a da većina stanovnika ne zna o kojem je blagdanu riječ. Tako je bilo za Dan državnosti 25. lipnja, a slična situacija je i s Danom neovisnosti 8. listopada. Otprilike, tek jedan od pet upitanih u prigodnim televizijskim anketama zna o kojem je blagdanu riječ.

Pritom, i državne institucije pridonose omalovažavanju najvažnijih državnih blagdana. Na Dan neovisnosti predsjednik Vlade nije se ni pojavio u javnosti, predsjednik države je dao intervju koji je vjerojatno snimljen dan ranije dok je većina drugih državnih dužnosnika uključivo sa zastupnicima bila, za pretpostaviti je, na produženom vikendu.
Vijence umjesto njih na Mirogoju su polagali njihovi zamjenici ili pobočnici. I tako je stalno od 2001. kada je promijenjen termin dotadašnjeg Dana državnosti kojeg smo obilježavali 30. svibnja.
Nekome je tada smetalo što se najvažniji državni blagdan obilježava na dan kada je, kako su govorili, Franjo Tuđman došao na vlast. Stoga su Dan državnosti premjestili na 25. lipnja kad je Sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti a uveli su, među ostalim, i Dan neovisnosti, kojeg dotada nije bilo, u spomen na saborsku odluku o raskidu svih državnopravnih sveza s bivšom SFRJ.
Dotadašnji pak Dan državnosti pretvorili su u Spomendan Hrvatskog sabora, obični radni dan kada se tek održi prigodna saborska sjednica. Danas, dvanaest godina nakon uvođenja tih promjena, jasno je kako su one donesene na krivim pretpostavkama pa i ne čudi što nikad nisu zaživjele. Ljudi ih nisu prihvatili a ni državni dužnosnici ne znaju što bi s njima. Ne stoga što 25. lipnja ili 8. kolovoza nisu važni datumi za Hrvatsku.
Dapače, i u jednom i u drugom danu donesene su povijesne odluke. Ali u svijesti većeg dijela stanovnika ove zemlje, pogotovo kod onih koji se još sjećaju tog vremena više je nego jasno kako je upravo 30. svibnja 1990. kada je na Markovu trgu konstituiran prvi višestranački Hrvatski sabor razdjelnica u novijoj hrvatskoj povijesti.

Državni blagdani trebaju spajati ljude

Tog dana je, kako je netko kasnije rekao, počelo stvaranje današnje neovisne, moderne, demokratske Hrvatske. Kardinal Franjo Kuharić je u svojoj propovijedi na taj dan ocijenio pobjedu demokracije „prekretnicom u narodnom životu”. U Saboru je formirana vlast na temelju demokratski izražene volje naroda. Demokratske izbore je pak organiziralo i provelo tadašnje hrvatsko komunističko vodstvo. Poštovalo je rezultate tih izbora i mirno predalo vlast onima koje je narod izabrao.
Stoga je 30. svibnja 1990. blagdan i onih koji su tog dana slavili pobjedu kao i onih koji nisu bili zadovoljni izbornim rezultatima, ali su ih poštujući demokratske uzuse, mirno prihvatili. Taj konsenzus, gledajući okvirno, pratio je Hrvatsku od tada pa do konačne pobjede u ratu s osvajačem. Uz to, obilježavanje Dana državnosti 30. svibnja jest i priznanje Hrvatskom saboru, najstarijoj od svih državnih institucija, kao čuvaru suverenosti i državnosti hrvatskog naroda kroz stoljeća.
I u samim vladajućim strukturama bilo je proteklih godina govora da bi se promijenio postojeći sustav državnih blagdana. Naime, kada je SDP-ova koalicija 2001. Dan državnosti s 30. svibnja prebacila na 25. lipnja skočila je sama sebi u usta. Netko se što prije htio riješiti sjećanja na Prvog hrvatskog predsjednika, barem kada je riječ o blagdanima, ne shvaćajući da će toj stranci na leđa natovariti težak teret.
Naime, 25. lipnja 1991. kada se glasovalo o Deklaraciji o proglašenju suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, SDP-ovi zastupnici su napustili Sabor. Stoga je i u interesu te stranke da se Dan državnosti vrati na nekadašnji datum, 30. svibnja. Ne radi toga da se nešto zataška, nego zato što državni blagdani trebaju spajati pojedince, stranke i ljude a ne produbljivati političke podjele.
Dobar primjer za to je 5. kolovoza. Tada se sjećamo Oluje, jedne od najvažnijih vojnih pobjeda u hrvatskoj povijesti. Tog dana političari i dužnosnici, iz vlasti i iz oporbe, mogu i ostati kod kuće, proslave će se održavaju mimo njih pa i bez njih, ali znajući značaj tog dana većina se trudi biti tamo gdje im to i dolikuje. Nisu dakle hrvatski građani krivi što uglavnom ne znaju što obilježavaju 25. lipnja i 8. listopada.

Krive odluke

Kriva je nedovoljno promišljena politička odluka iz 2001. Netko hrabar iz SDP-ovih struktura bi trebao javno istupiti i reći kako su njihovi prethodnici u tome pogriješili i u dogovoru s oporbom, koja je tome ionako sklona, dogovoriti povratak Dana državnosti na 30. svibnja, uz dakako ukidanje nekih postojećih državnih praznika kojih prije nije bilo.
Arhivske stranice iz dnevnog tiska svjedoče o mnoštvu koje je nakon konstituiranja Sabora 30. svibnja 1990. izišlo na ulice, zvonila su crkvena zvona, u Zagrebu su bili sinjski alkari na konjima, političko i crkveno vodsto izišlo je tada na tadašnji Trg Republike, tisuće su klicale, izvješća o oduševljenju i radosti stizala su i iz većine hrvatskih gradova. Unatoč neizvjesnosti o tome što će se događati, slavilo se do dugo u noć.
Povratkom na taj termin, uz prethodni konsenzus najsnažnijih političkih stranaka jer jedino tako ima smisla donijeti te promjene, nitko ne bi izgubio, a narod i država opet bi dobili svoj blagdan koji su nekad, do 2001., rado obilježavali. Dakako, primarni interes ove zemlje je izlazak iz krize, otvaranje radnih mjesta.
Međutim, tkivo nacije čine i brojne druge niti od kojih je jedna i državni blagdan koji većina prihvaća i želi ga obilježavati. Sada to, nažalost, nije slučaj i nema izgleda da bi se u vezi s 25. lipnja ili 8. listopada nešto u skoro vrijeme moglo promijeniti na bolje.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close