DAN DRŽAVNOSTI: Imamo Hrvatsku! Zemlju gladnih, zadojenih, neplaćenih…

Otprilike dan ili dva uoči Dana državnosti, u Glasu Slavonije mogli smo pročitati o rezultatima Un-ovog istraživanja o porastu broja predškolske djece koja su pogođena siromaštvom. Svako peto predškolsko dijete, točnije njih 22 posto, pogođeno je siromaštvom, pri čemu su najviše ugrožena djeca u kućanstvima s troje i više djece, pogotovo tamo gdje je zaposlen […]

Otprilike dan ili dva uoči Dana državnosti, u Glasu Slavonije mogli smo pročitati o rezultatima Un-ovog istraživanja o porastu broja predškolske djece koja su pogođena siromaštvom. Svako peto predškolsko dijete, točnije njih 22 posto, pogođeno je siromaštvom, pri čemu su najviše ugrožena djeca u kućanstvima s troje i više djece, pogotovo tamo gdje je zaposlen samo jedan član kućanstva, ili gdje niti jedan roditelj nije zaposlen. Statistika kaže da bolje ne prolaze ni djeca u kućanstvima koja se bave poljoprivredom.

Siromaštvo se, na žalost, najsnažnije odražava na prehrani, ili bolje rečeno izaziva glad. Čak 41,5 posto siromašne predškolske djece ne može priuštiti meso, ribu ili vegetarijanski nadomjestak svaki drugi dan! U osječkoj humanitarbnoj udruzi Rijeka ljubavi, koja se prvenstveno bavi prikupljanjem pomoći za obitelji i djecu pogođenu siromaštvom ističu, pak, kako je i sve više osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji u školu odlaze gladni. U toj udruzi upozoravaju na priču srednjoškolke koja se onesvijestila u školi jer tri dana nije pošteno jela, na primjer.

Srećom, iz Ministarstva socijalne politike i mladih stižu dobre vijesti: država će od jeseni  osigurati 17,5 milijuna kuna za oko 17 tisuća djece čiji roditelji nemaju novca niti za obrok u školi, pa će barem tako osigurati da jednom dnevno nešto pojedu, kako bi ih moglo držati na nogama. To bi mogla biti značajna pomoć i brojnim udrugama, koje su na vijesti o djeci kojoj je zbog gladi teško pratiti nastavu, pokrenule akcije pomoći i već neko vrijeme značajno pomažu zahvaljujući donacijama socijalno osjetljivih tvrtki te prvenstveno građana. Oni koji sami nemaju mnogo puno brže od političara, odnosno izvršne vlasti, shvatili su da rješenja ovise o njima i pomažu.

I imamo Hrvatsku. Zemlju u kojoj su punih 25 godina nakon osamostaljenja u prvom planu rasprave o tome tko je bio na čijoj strani u vrijeme i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, dakle prije otprilike 70 godina. Imamo Hrvatsku u kojoj čelnik oporbe ne vidi gladne i nezaposlene, ali je zato i danas spreman na lustraciju, pa i pritisak na novinare koji se usude i prenijeti intervju metuzalema koji tvrdi da ima udbaškog iskustva. Imamo Hrvatsku u kojoj više od pola godine prosvjeduju branitelji, među kojima i jedan koji je bez problema u stanju reći kako je milijune kuna prebacivao preko fiktivnih računa, ali time nije namjerno htio oštetiti proračun. Ili branitelji stopostotni invalidi, koji s 25.000 kuna prihoda ne mogu reći da su gladni kruha, pa su im puna usta gladi za dostojanstvom.

Zemlju u kojoj vlasti trebaju pune tri godine da se ozbiljno naljuti na banke i najavi ozbiljne mjere, ako banke ne pokažu interes da se dođe do rješenja za previsoke kamate i ljude kojima prijeti giljotina zbog stambenih kredita u švicarcima, iako je na početku mandata bilo jasno da bez čvrstih mjera rješenja neće biti. Zemlju u kojoj besposleni, zadojeni i divlji ljudi po stadionima crtaju kukaste križeve, u kojoj vlast tužnom mjerom, s plaćicom od 2400 kuna za stjecanje radnog iskustva bez zasnivanja radnog odnosa, pokušava povećati zaposlenost mladih bez radnog iskustva, a iz zemlje masovno odlaze ljudi u srednjim godinama, taman s toliko radnog iskustva da bi sada mogli biti itekako korisni. Imamo zemlju u kojoj se nakon 20-ak godina od uspostave prakse da ljudi mjesecima rade bez isplate plaće poslodavcima koji tako drže radnike ne može stati na kraj, unatoč tome što postoje zakonski preduvjeti da se tretira kao kazneno djelo. Umjesto toga, došli smo do toga da će plaće tijekom dva, tri mjeseca isplaćivati državni Fond za isplatu radničkih potraživanja, odnosno isplatu plaća u tvrtki u kojoj poslodavac to nije u stanju financirat će – porezni obveznici. Naravno, opet bez upisa države na imovinu tvrtke, kao što smo i ogromne dugove brojnih tvrtki u predstečajnim nagodbama opraštali na teret državnog proračuna i bez upisa države na imovinu. I znamo dobro s kakvim je sve repovima ta priča završila. Imamo Hrvatsku u kojoj je projekt državne mature osmišljen do najsitnijeg detalja, sve do toga da se djeci oduzimaju stvari na ulazu u razred u kojemu se matura piše, ali netko bez problema ukrade ispite, pa se na ponovljenu maturu pošalju krivi i netko za to i dalje dobiva plaću. Imamo Hrvatsku…

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close