Četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije

Čak četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije, čiji je je broj u Hrvatskoj u stalnom porastu, ali rasprave o njihovim sadržajima, kvaliteti i demokratskoj ulozi padaju u drugi plan pred onima o nesigurnom institucionalnom i financijskom položaju, rezultati su istraživanja objavljenih u novom broju časopisa Politička misao. Rezultati istraživanja imaju implikacije i za […]

Čak četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije, čiji je je broj u Hrvatskoj u stalnom porastu, ali rasprave o njihovim sadržajima, kvaliteti i demokratskoj ulozi padaju u drugi plan pred onima o nesigurnom institucionalnom i financijskom položaju, rezultati su istraživanja objavljenih u novom broju časopisa Politička misao.

Rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana, zaključak je autorica teksta Dine Vozab, Zrinjke Peruško i Antonije Čuvalo s Fakulteta političkih znanosti.

Što je treći sektor?

Medije trećeg sektora zovu različito: neprofitni, mediji zajednice, grassroots mediji, alternativni, mediji civilnog društva, građanski mediji, pa i radikalni i guerilla mediji.

Medijski treći sektor obuhvaća medije koji ne pripadaju ni javnom medijskom sektoru, npr. Hrvatska radiotelevizija, ni komercijalnom sektoru u koji spadaju primjerice Nova TV i RTL TV, nego sektoru civilnoga društva, ističe se.

UNESCO se za njih koristi pojmom “mediji zajednice” te ih definira kao one koji “ne djeluju za profit, već za društvenu korist i korist zajednice, trebali bi biti u vlasništvu, služiti i biti odgovorni zajednici u ime koje djeluju, te bi trebali omogućiti participaciju zajednice u stvaranju programa”, podsjećaju autorice.

Broj neprofitnih medija u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Prema najnovijim podacima u Upisniku Agencije za elektroničke medije evidentirano je 30 programa neprofitnih audiovizualnih i 14 audio produkcija – dok je broj prijavljenih udruga koje ih proizvode nešto manji – te 106 neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija najrazličitijeg karaktera.

U odnosu na podatke koje su koristile autorice članka iz 2016. godine, broj neprofitnih audiovizualnih produkcija smanjen je za četiri, a broj neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija porastao za 16.

No još je važnije napomenuti da su istraživanja obavljena početkom 2013., te da je snažan razvoj trećeg medijskog sektora uslijedio nakon toga.

Također, u opisu društvenog konteksta neprofitnih medija ne spomine se potres u kojem su se ti mediji našli dolaskom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije i ukinuo sredstva Ministarstva kulture koja su se dodjeljivala iz prihoda od lutrije, a koji su bili najveća stavka za podršku neprofitnih medija.

Iako je treći medijski sektor u Hrvatskoj sve osvješteniji i organiziraniji, ideja o njemu je još uvijek nedovoljno prihvaćena i postoji značajno nerazumijevanje ciljeva ili svrhe takvih medija, a malobrojni su i empirijski radovi o tome, ističu autorice razloge istraživanja i dodaju: “čini se da taj sektor u Hrvatskoj još treba proći fazu definiranja svog identiteta i društvene uloge te priopćavanja svoje pozicije javnosti i posebno svojim publikama”.

74 posto ih ne zna za neprofitne medije

Anketa je provedena online među 1208 sudionika u sklopu projekta Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti u prvoj polovici veljače 2013. Napominje se da je udio korisnika interneta u Hrvatskoj 2012. bio 70 posto, da su korisnici interneta u prosjeku mlađi, urbaniji i obrazovaniji od ostalog dijela populacije, zbog čega su stariji slabije zastupljeni u istraživanju.

Rezultati su pokazali da neprofitne medije koristi oko 26 posto ispitanika. Među 74 posto ispitanika koji ne koristi neprofitne medije, kao najčešće razloge ističu da nisu čuli za njih (45 posto), da ih ne zanimaju (31 posto) ili da imaju naviku informiranja iz drugih medija (23 posto).

Publike neprofitnih medija ne razlikuju se od prosječnog korisnika interneta po dobi, osobnim primanjima, stupnju obrazovanja, vrsti profesije i veličini naselja u kojem žive, kaže se u rezultatima istraživanja.

Korisnici neprofitnih medija statistički značajno više slušaju političke intervjue (15 posto) i obrazovni radijski program od prosječnog korisnika interneta, pa se i po toj karakteristici mogu ubrojiti u skupinu informativno zainteresirane publike, kaže se.

I u tiskanim medijima nastavlja se izdvajanje navika publika neprofitnih medija kao više zainteresiranih za informativne sadržaje od ostale populacije.

Publike neprofitnih medija značajno više prate informativne i dokumentarne programe na televiziji te umjetničku fikciju na televiziji, kaže se u istraživanju.

Jačaju demokratski potencijal građana

Rezultati istraživanja idu u prilog pozitivnom normativnom doprinosu neprofitnih medija u Hrvatskoj za demokraciju u vidu informiranja građana i poticanja građana na sudjelovanje u politici. Publike neprofitnih medija u Hrvatskoj imaju jači politički interes, jači osjećaj unutarnje djelotvornosti, više prate informativne i dokumentarne programe od ostalih publika, sudjeluju u konvencionalnim i nekonvencionalnim oblicima političke participacije, te vjerojatnije pripadaju idealnom tipu građana “politički aktivnih vođa mnijenja”, kaže se.

Međutim, publike neprofitnih medija ipak u tolikoj mjeri ne smatraju neprofitne medije “alternativom matici”, odnosno ne koriste ih zbog nedostatka povjerenja u medijski sustav u odnosu na druge publike, već da vjerojatnije neprofitni mediji djeluju kao dodatni informativni izvor drugim medijima.

Drugim riječima, korisnici interneta u Hrvatskoj se polariziraju na politički aktivnije koji će se ujedno informirati i iz neprofitnih medija te na manje politički aktivne koji će zadovoljavati svoje informacijske potrebe prateći matične medije, kaže se u i istraživanju i zaključuje da rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close