Nekategorizirano

Prošao je krajnji zakonski rok, a Etičko povjerenstvo za izbore za Europski parlament još nije formirano. Radi se o nadstranačkom tijelu koje ocjenjuje tijek izborne promidžbe, a čije članice i članove predlažu parlamentarne političke stranke i imenuje ih Ustavni sud. Gong izražava veliku zabrinutost zbog situacije u kojoj se ni institucija kao što je Ustavni sud ne drži zakona RH.

Prema zakonu, Povjerenstvo donosi i objavljuje Izborni etički kodeks „nakon objave odluke o raspisivanju izbora, a prije početka izborne promidžbe“, a iako je izborna promidžba, tj. izborna kampanja, počela još jučer – Povjerenstvo još nije ni formirano.

Gong poziva Ustavni sud i političke stranke da oforme Etičko povjerenstvo što prije te tako, makar sa zakašnjenjem, pokažu da im je stalo do promicanja i ostvarivanja etičkih i demokratskih načela u izborima – onoga što je zakonski i glavna zadaća Povjerenstva.

Ovo je još jedan dokaz da tijela nadležna za izbore nisu dočekala spremna početak izborne kampanje. Podsjetimo, upozorili smo kako je Državno izborno povjerenstvo (DIP) mjesec dana bez članice, a sada HDZ pokušava nametnuti svoju kandidatkinju za ispražnjeno mjesto u DIP-u, čime bi preuzeo mjesto koje prema Zakonu o DIP-u pripada opoziciji.

Izvor: GONG

Trodnevna konferencija Open Source Days, ove godine održana po prvi puta, bila je tematski posvećena primjeni rješenja otvorenog koda u poslovanju. Održan je niz plenarnih i stručnih predavanja, stručnih radionica a sudionici su imali priliku za besplatno stjecanje vrijednih Red Hat certifikata. Konferenciju su organizirali  Otvoreno učilište Algebra uz potporu pokrovitelja – Red Hat, Microsoft, CS i Veracomp.

Više od stotinu predstavnika vodećih hrvatskih tvrtki koje u svojem svakodnevnom poslovanju primjenjuju rješenja otvorenog koda sudjelovalo je na predavanjima i specijaliziranim tehničkim radionicama na kojima su se mogli upoznati s nekim od najaktualnijih tema s područja otvorenog koda, poput OpenStacka i OpenShifta.

“Sada oko 95% od 2.000 vodećih tvrtki u svijetu koristi rješenja temeljena na otvorenom kodu u svojim dijelovima IT sustava koji su kritični za poslovanje i koji se nikako ne mogu smatrati trivijalnima, pa u pojedinim slučajevima čak nisu niti svjesni da koriste rješenja koja potječu iz open source zajednice”, naglasio je Boris Vrabec, partner u analitičkoj tvrtki Gartner. IT odjeli u tvrtkama ne mogu ignorirati utjecaj i prisutnost softvera otvorenog koda, naglasio je Vrabec. Neki od glavnih motiva koji, prema istraživanju Gartnera, stoje iza primjene rješenja otvorenog koda su ukupno niži troškovi održavanja, niži troškovi podrške, ali tvrtke kažu kako ih koriste i zbog bolje sigurnosti te – sve više – zbog strateške kompetitivne prednosti nad konkurencijom i više prilika za inovaciju vlastitih IT profesionalaca kada rade s ovakvim rješenjima.

“Digitalna transformacija prioritet je izvršnih direktora velikih tvrtki u Europi. Smanjivanje troškova, veća sigurnost ili potrebe usklađivanja sa zakonodavnim okvirima, kao i mogućnost veće automatizacije i ubrzavanje implementacije rješenja glavni su izazovi koji, u smislu IT-a, stoje pred tvrtkama”, rekao je Krzysztof Chris Rocki, regionalni menadžer Red Hata za srednju i istočnu Europu. “IT se mora razvijati tako da bude korak ispred zahtjeva poslovanja, a to utječe na proces razvoja aplikacija i rješenja, arhitekturu aplikacija, primjenu i distribuciju aplikacija te kompletnu infrastrukturu. Više od milijun projekata iz područja big data, clouda, mobilnih tehnologija, Interneta stvari i aplikacija u oblaku sada se razvija u otvorenom kodu”, naglasio je Rocki, spominjući kako preko 90 posto tvrtki s popisa Fortune 500 koristi proizvode i rješenja Red Hata.

Na konferenciji Open Source Days predstavljena su i konkretna open source rješenja koja su primijenjena u hrvatskim tvrtkama. Predavači iz tvrtke Buckhill predstavili su upravljanje korisničkim identitetima u oblaku, stručnjaci iz Nimiuma i Ericssona Nikole Tesle svoje su predavanje posvetili sljedećoj generaciji podatkovnih centara, a Emanuel Blagonić govorio je o iskustvima razvoja open source web rješenja za Grad Rijeku, temeljenog na WordPressu, a s ciljem povećanja transparentnosti komunikacije lokalne samouprave. Viziju Microsofta, uključujući i načine na koje Microsoft podupire open source koncept, predstavio je Tomislav Tipurić iz Microsofta Hrvatska u predavanju naslovljenom “Microsoft voli Linux (i open source općenito)”. Tomislav Nakić-Alfirević iz hrvatske tvrtke Amphinicy također je privukao dosta pažnje govoreći o tome kako ova tvrtka koristi open source koristi u satelitskoj tehnologiji.

Švedski brand Doro, specijaliziran za proizvodnju telefonskih uređaja za osobe starije od 65 godina, stigao je u Hrvatsku. Doro mobilni telefoni osmišljeni su i dizajnirani s misijom da starijim osobama omoguće jednostavniji i neovisan život prilagođen tehnološkim dostignućima.

Velike tipke, čist i jasan zvuk, ekran za lakše čitanje te ostale funkcije koje olakšavaju život glavne su odrednice Doro telefona – one su rezultat znanstvenih istraživanja na tisućama starijih osoba. Sve funkcije Doro telefona prilagođene su životnoj dobi ciljne skupine te problemima s kojima se ljudi susreću s godinama, poput slabijeg vida i sluha. Na hrvatskom tržištu, Doro će sklopiti suradnju s telekomima, a telefoni će se prodavati u sklopu cjenovno prihvatljivih paketa.

Istraživanja su pokazala kako 60 posto svjetske populacije posjeduje mobilni telefon. U skladu s time, nije iznenađujuće da se i populacija treće dobi, naročito u razvijenim zemljama, počela služiti ovim sveprisutnim uređajima. Doro telefoni jednostavni su za korištenje te ih mogu koristiti i osobe koje nikad prije nisu koristile mobilne uređaje. S druge strane, Doro također proizvodi i pametne telefone koji svojim naprednim karakteristikama mogu parirati i najvećim svjetskim brandovima.

„Veseli nas dolazak na hrvatsko tržište i sretni smo zbog novih korisnika koji će ovim putem moći naučiti nešto novo i dokazati kako se životni standard može poboljšati na razne načine i u starijoj dobi. Odjel za istraživanje i razvoj naš je najveći odjel. Sastavljen je od više od 25 zaposlenika koji stalno rade na razvijanju najnovijih trendova, prikupljanju informacija i analizi podataka koji stvaraju sigurnije okruženje za starije osobe. U konačnici, starija generacija ujedno je i najmudrija generacija“, izjavio je Attila Civelek, regionalni marketing menadžer za Doro.

Informatičko tržište Hrvatske u 2015. iskazalo je rast  od 10.8% u odnosu na prethodnu godinu te pritom doseglo vrijednost od 7,13 milijarde kuna, sukladno rezultatima godišnjeg istraživanja analitičke tvrtke IDC Adriatics. Mjereno u USD dolarima, IT potrošnja je opala za 7.0% u odnosu na 2014. godinu na 1.04 milijardu dolara, zbog vrlo snažnog jačanja tečaja dolara u odnosu na domaću valutu. IDC Adriatics očekuje nastavak blagog oporavka IT tržišta u 2016. U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6.5 posto na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera, da bi se dosegla vrijednost od 9.75 milijardi kuna u 2020. godini.

“Značajan rast potrošnje na domaćem IT tržištu u prošloj godini može se ponajviše pripisati povećanoj prodaji pametnih telefona te skoku vrijednosti serverskog tržišta prvenstveno zahvaljujući pojavi superračunala Bura u Rijeci, a u nešto manjoj mjeri rastu isporuka IT usluga te softverskih aplikacija. Porast vrijednosti usluga pruženih u oblaku, širenje kapaciteta u segmentu podatkovnih centara, digitalizacija poslovanja, sve veća upotreba mobilnih aplikacija i “big data” analitike te u budućnosti i šira primjena naprednih tehnologija poput interneta stvari (IoT), predstavljati će ishodišne točke daljnjeg sazrijevanja hrvatskog IT tržišta“, napominje Ana Papež, regionalna direktorica IDC-a za regiju jugoistočne Evrope (SEE). “Strukturni fondovi Europske unije potaknuli su daljnje jačanje start-up scene i nastavak izvozne ofenzive nekolicine domaćih ponuđača softvera i IT usluga. Na domaćem informatičkom tržištu u prošloj godini  svjedočili smo nekim značajnijim spajanjima i novonastalim tvrtkama. Tako je došlo do udruživanja poduzeća IT Sistemi iz Splita te eVisiona iz Zagreba, zatim, nastala je kompanija Setcor pripajanjem tvrtki Aduro, Hema i itSoft, dok je SPAN, jedna od vodećih lokalnih tvrtki, u 2015. godini kupio Infocumulus, a 2016. Recro-net.“

Dobar dio ukupnih tehnoloških tržišnih segmenata u 2015. godini iskazao je rast vrijednosti. Kategorije IT usluga i pakiranog softvera zabilježile su porast u odnosu na 2014. godinu. U segmentu hardvera najsnažniji skok zabilježile su isporuke pametnih telefona, poslužitelja te ispisnih uređaja, dok je  opala vrijednost isporučenih tableta, zbog visokog stupnja zasićenosti tržišta, osobnih računala, uređaja za pohranu podataka te mrežne opreme.

IT usluge bile su najveća zasebna kategorija s udjelom od 31 posto, osobna računala zauzela su udio od 18 posto, a pametni telefoni 17 posto u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini.

Na domaćem tržištu IT usluga, Combis je zadržao vodeću poziciju, kao i Microsoft na tržištu pakiranog softvera, dok su Lenovo i HP bili prvci na tržištima računala i ispisnih uređaja u 2015. godini.

Nogomet je već davno prerastao samo sportske okvire te je to danas ozbiljan biznis u kojem se vrte milijarde eura sponzorskog novca. I dok su klubovi već odavno u potpunosti komercijalizirani, nogometne reprezentacije još pokušavaju u što većoj mjeri zadržati dašak “nacionalnog”. 

Nacionalni brend
Tako reprezentacije na prvenstva lete nacionalnim avioprijevoznikom, često imaju sportsku opremu domaćega proizvođača, a gotovo uvijek koriste svečana odijela nacionalnog dizajna. I dok Engleze svečano oblači perjanica njihove tekstilne industrije Marks&Spancer, Talijane brend Dolce&Gabbana, Francuze pariška dizajnerska kuća Smalto, Nijemce perjanica njemačkog modnog dizajna već čitavo stoljeće Hugo Boss, a Španjolce njihov Pedro del Hierro, hrvatsku reprezentaciju i stručni stožer od ove godine odjenuo je njemački brend Joop!. Dosad je naše nogometaše odijevao Varteks, a prije i drugi domaći proizvođači poput Kamenskog i Siscije, a prelazak na stranog dizajnera opravdava se poslovnim razlozima. “Ugovor s Varteksom je istekao, a ponuda Joopa bila je najbolja za Savez”, kratko je za Poslovni dnevnik komentirao Tomislav Pacek, glasnogovornik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS). Iz Varteksa, pak, neslužbeno doznajemo da se dosad njihova suradnja s HNS-om produljivala automatski te da se zadnji ugovor odnosio na Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Istovjetni ugovor je, navodno, poslan i sada na adresu HNS-a, no otamo nije bilo nikakva odgovora. Iako nitko ne želi službeno govoriti o iznosima, neslužbeno doznajemo da se suradnja Varteksa i nogometnog saveza odnosila na potpuno opremanja igrača i dužnosnika, odnosno da nije bilo novčane kompenzacije i bonusa. Miljenko Renić iz tvrtke Diversus res, koja zastupa Joop, kroz trgovački brend Heraldi, ističe kako je suradnja jednog od vodećih svjetskih fashion brandova za muškarce i najboljih hrvatskih nogometaša “rezultat njegovanja zajedničkih vrijednosti i ideala”.  “Budući da je Joop u modnoj industriji prepoznat po svojim autentičnim krojevima, besprijekorno elegantnim odjevnim kombinacijama i nenadmašnoj udobnosti, željeli smo omogućiti našim reprezentativcima, koji igraju u najpoznatijim domaćim i stranim nogometnim klubovima, da predstave našu zemlju na Euru 2016. u najboljem svjetlu”, rekao je Renić. U krapinskoj Kotki, koja je, uz Varteks, a u manjoj mjeri i Sisciju, nositelj hrvatske proizvodnje odijela, kažu da su oni imali suradnju s rukometašima, hokejašima i košarkašima, a opremali su i igrače Dinama. 

HUP preferira domaće 
“U nogometnoj reprezentaciji nismo nikad bili jer je to bilo područje našeg konkurenta i partnera Varteksa, a prije toga Kamenskog”, kaže Ivan Cerovečki iz Kotke. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ističu da im je žao što se hrvatske tvrtke nisu mogle promovirati na ovaj način, no uvjereni su, ističu, da će etablirani domaći proizvođači naći način da budu prisutni u takvim projektima. “Hrvatska ima vrlo kvalitetnih tekstilnih tvrtki. Sponzorstvo je u konkretnom slučaj rezultat bilateralnih dogovora, no u osnovi smatramo da bi se u takvim projektima trebala više u obzir uzimati domaća komponenta”, ističu u HUP-u.

Odmah do Bossa
Brend Joop osnovao je 1981.  Wolfang Joop u Hamburgu, a tvrtka je 1998. postala globalna korporacija. Godina su bili rame uz rame s poznatijim Bossom, no postustali su.  Osnivač Joop više nema udjela u tvrtki, no i dalje je kreativni direktor. Sada je tvrtka dio Holy Fachion Group sa sjedištem u Švicarskoj. (izvor: poslovni.hr)

Na upravo završenoj međunarodnoj smotri inovacija, najvećoj američkoj izložbi inovacija i novih tehnologija INPEX 2016 koja se održava u Pittsburghu, hrvatska tvrtka Citus osvojila je zlatnu medalju za inovaciju C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition. C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition je softverski modul koji omogućuje prepoznavanje spola i dobne skupine. C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition, prikuplja informacije u realnom vremenu, bez potrebe za stvaranjem baze podataka snimljenih slika ljudi te u djeliću sekunde, na bazi složenih matematičkih algoritama, izračunava dobnu skupinu te spol osobe. Zahvaljujući tom pristupu velike su mogućnosti primjene ovog rješenja u svim branšama i industrijama.
Za vrijeme INPEX-a ostvareni su i mnogi poslovni kontakti i dogovori, kako bi se što više komercijalizirale hrvatske inovacije. Po povratku u Hrvatsku Citus kreće u realizaciju poslovnih dogovora i prilika te u razvoje novih rješenja.
„Ova nagrada rezultat je rada cijelog Citus tima i izuzetno sam ponosan na njega. Veliki je uspjeh dobiti zlatnu medalju u ovako velikoj konkurenciji kao što je bila u SAD. Nagrade uvijek vesele i ovo je još jedna potvrda u nizu našem radu i upornosti te svakako poticaj našim strateškim partnerima da zajedno nastavimo ulaganje u razvoj i proizvodnju inovativnih IT proizvoda.“, izjavio je Tomislav Bronzin vlasnik tvrtke Citus.
Ovo je četvrti puta da Citus sudjeluje na INPEX-u. Svi dosadašnji nastupi bili su izuzetno uspješni i zapaženi te su tako 2011. godine s inovacijom Conference@Net i 2013. godine s inovacijom C@N Motion osvojili najveće priznanje – zlatne medalje. Godine 2015. osvojili su nagradu Best Invention of Europe za rješenje C@N eMotion – Face Expression and Emotion Recognition Software te zlatnu medalju u kategoriji Safety & Security/Personal za rješenje C@N eMotion – Face Expression and Emotion Recognition Software.
Citusov tim, u proteklih 17 godina, diljem svijeta osvojio je preko 50 nagrada za inovacije koje je pretvorio u uspješne proizvode. Sve dobivene nagrade su potvrda velikog potencijala ovog rješenja za koje su i investitori i strateški partneri već pokazali veliki interes za ulaganje u njih.

HUP-Udruga  privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb  podržava obnavljanje opreme i ulaganje u hrvatske bolnice, ali smatra da ono mora biti strateški promišljeno, sustavno i racionalno, navodi se u priopćenjuza javnost koje je potpisao Zoran Knežević, predsjednik Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Nabavku 4 CT i 9 MSCT uređaja ukupne vrijednosti 67 milijuna kuna Udruga ne smatra takvim potezom i tim povodom uputila je i javni poziv Ministarstvu zdravlja na dijalog i suradnju u racionalizaciji troškova zdravstvenog sustava te podizanju kvalitete zdravstvenih usluga.

„Ministarstvo zdravlja kao središnja institucija zdravstvenog sustava svojim osiguranicima dužna je osigurati  najkvalitetniju zdravstvenu uslugu za najmanje novaca. Tako se ponašaju odgovorna društva kojima su interesi osiguranika i njihovih građana na prvome mjestu. Stoga smatramo da ulaganje u novu opremu koja već postoji u sustavu zdravstva unutar privatnih zdravstvenih ustanova nije korak u pravome smjeru i ne doprinosi stvarnoj, pozitivnoj reformi sustava“, navodi se u priopćenju.

U više navrata HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pozivala je ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na pozive Udruge iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u kratkom roku, postići smanjenje listi čekanja i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata.

„Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora“, navodi se u priopćenju Udruge te dodaje: „Primjerice, ukupni trošak nabavke 13 novih najsuvremenijih uređaja za kompjutorsku tomografiju, veći je od 67 milijuna kuna koliko koštaju sami uređaji jer u obzir treba uzeti i dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je platila država. Istodobno, u slučaju korištenja iste opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi privatni vlasnik“.

„Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da u RH treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.

HUP Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrbi stoga i ovim putem poziva Ministarstvo zdravlja na konstruktivan dijalog s ciljem poboljšanja stanja u domaćem zdravstvenom sustavu i racionalne iskoristivosti svih postojećih resursa“, navodi se u priopćenju HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.

U prostorima tvornice Vinka d.d. u Vinkovcima u srijedu je potpisan Ugovor o međusobnoj suradnji – joint venture između Agrokora i belgijske Ardo Grupe. Ugovor su potpisali Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna i Bernard Haspeslagh, operativni izvršni direktor tvrtke Ardo u nazočnosti Domagoja Franića, direktora tvrtke Vinka d.d., Vladimira Džaje, direktora društva PIK Vinkovci d.d. te Bože Galića, Vukovarsko-srijemskog župana i Mladena Karlića, gradonačelnika Vinkovaca te kooperanata Vinke i brojnih drugih gostiju.

 

Vodeći u regiji

Potpisani Ugovor vrijedan je gotovo 400 milijuna kuna; njime dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. Glavni cilj te joint venture suradnje je da Vinka postane vodeća proizvodnja zamrznutog voća i povrća u istočnoj Europi, što će se postići snažnom investicijom i objedinjavanjem tržišnog, poljoprivrednog i industrijskog znanja Agrokora i Arda, uz kreiranje ekonomije obujma. Uz značajnu investiciju u povećanje proizvodnih kapaciteta, proizvodnja će se u narednom periodu učetverostručiti i s postojećih 15.000 tona podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća. Time će se, uz značajno povećanje kapaciteta proizvodnje, otvoriti i veliki broj novih radnih mjesta.

Ugovor za tvrtku Ardo predstavlja daljnji razvoj poslovanja u središnjoj i istočnoj Europi koji će biti uvršten u Ardovu industrijsku mrežu. Na takav način kompanija Ardo osigurat će snažnu proizvodnu bazu s jakim i respektabilnim lokalnim partnerom.

Prigodom potpisivanja Ugovora Bernard Haspeslagh, operativni izvršni direktor tvrtke Ardo kazao je: „Zahvaljujući ovoj joint venture suradnji realizirali smo dugoročno partnerstvo u sklopu kojeg ćemo izmjenjivati i razvijati znanja u proizvodnji i obradi zamrznutog voća i povrća na rastućem tržištu. Agronomski potencijal Agrokora s jedne strane i Ardovo industrijsko znanje s druge strane stvorit će vodeću proizvodnju u istočnoj Europi. Mi vjerujemo u snažan poljoprivredni potencijal doline Dunava. Kombinacija proizvodnje dvaju tvornica – Vinke i postojeće Ardove austrijske tvornice u ovoj plodnoj dolini, stvorit će komplementarni asortiman za istočno europsko tržište.“

 

Preko 100 novih radnih mjesta

Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna tom prilikom je istaknuo; „Agrokor je u Vinku dosada uložio gotovo 200 milijuna kuna, restrukturirali smo kompaniju financijski i poslovno. Agrokor je za strateškog partnera uzeo eminentnu svjetsku kompaniju kako bismo proizvodne količine sa sadašnjih 15.000 tona mogli podići na 60.000 tona. Zajedno s našim partnerom, kompanijom Ardo, podići ćemo proizvodnju i zaposlenost kroz otvaranje više od 100 radnih mjesta.

Posebno je važno napomenuti da će cjelokupno povećanje proizvodnje biti namijenjeno izvozu i da će tako hrvatski proizvod biti plasiran na 60 tržišta na kojima je prisutna tvrtka Ardo. To je velika prilika za domaću proizvodnju i za naše kooperante kojima se time otvaraju nova tržišta. Naš plan je da trenutna suradnja s 80 kooperanata realizacijom ove investicije preraste u suradnju sa 300 kooperanata čime će se ukupna proizvodnja odvijati na tisuće hektara zemlje.“

Tu suradnju pohvalio je i Vukovarsko –srijemski župan Božo Galić rekavši: „Vinka je dugo godina bila u državnom vlasništvu i nakon nekoliko neuspješnih poslovnih inicijativa, Agrokor je u kratkom periodu uspio svojim investicijama oživiti i pokrenuti veliki potencijal koji ova tvrtka ima za našu županiju. Raduje me da je ovaj potencijal  prepoznala i belgijska tvrtka Ardo kao strani investitor te sam siguran da će današnje potpisivanje biti prekretnica u razvoju i poslovanju ove kompanije. Ujedno će ova investicija otvoriti i nove mogućnosti našim poljoprivrednicima te će se dobri rezultati preliti zasigurno i na sve ostale gospodarske djelatnosti kao i na povećanje ukupne zaposlenosti.“

Tri dana nakon što je u medijima objavljeno izvješće revizije EK o stopiranju isplate 1,23 milijarde kuna europskih poljoprivrednih poticaja iz programa ruralnog razvoja pod prijetnjom novčanih sankcija, rasprava o spornom natječaju preselila se u Sabor. Dok je u utorak ministar Romić boravio u Bruxellesu, na sastanku ministara poljoprivrede, u Zagrebu je Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, napokon prekinuo šutnju vladajućih o ovom problemu rekavši da je natječaj nepravilan i nepošten.

Negativna revizija

– Netko je zamračio više od 500 milijuna kuna na natječaju, kao što je potvrdila i revizija EK. Za to će pojedinci iz bivše vlasti, iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi i Ministarstva poljoprivrede, morati i odgovarati – rekao nam je Tolušić.

U burnoj saborskoj raspravi Mostov zastupnik Miro Bulj rekao je kako se “novac ključan za opstanak domaće poljoprivrede i sela, zahvaljujući bivšem ministruTihomiru Jakovini i njegovim suradnicima, stavlja na kocku i netko za to treba odgovarati”.

Sukob u Saboru

– Ministar je ignorirao i vapaje malih poljoprivrednika, opegeovaca, koji su, nakon što ih je Ministarstvo poljoprivrede jasno obezvrijedilo, upravo od programa ruralnog razvoja očekivali zadnju slamku spasa za poljoprivredu – rekao je Bulj. Dodao je kako otvara pitanje zloporabe položaja i ovlasti bivšeg ministra i njegove ekipe.

Bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ubrzo mu je odgovorio.

– Napravili smo kriterije i posložili program da budemo što bolji ili što bliži Poljacima, koji su u prvom financijskom periodu na isti način koristili i maksimalno iskoristili te fondove. Posljedica svega ovoga zapravo su pritužbe i pritisci interesnih skupina i konzultanata koji nisu prošli na ovom natječaju. Oni su najveći kritičari, oni su tužili Hrvatsku u Bruxellesu, oni su pisali Europskoj komisiji potpomognuti nekim našim političarima, potpomognuti nekim našim cijenjenim europarlamentarcima, odnosno parlamentarkama, koji su tražili razloge da se poništi ovaj natječaj kako bi onda neki drugi projekti, koji su vjerojatno na neki drugi način birani od druge ekipe, bili financirani – rekao je u Saboru Jakovina.

Počela istraga

Dodao je kako “očekuje od kolege Romića, od novog ministra, da nastavi tim tempom i da budu korištena sredstva EU u korist hrvatske poljoprivrede”.

Ministar Romić jučer nam je ponovio kako ne želi optuživati ni bivšeg ministra Tihomira Jakovinu ni bilo koga drugog za moguće propuste na natječaju jer još ne želi tvrditi ni da je propusta bilo.

– U ovom trenutku mreža AFCOS preispituje 21 projekt. Kad se bude znalo rješenje koje će ona dati, moći ćemo donijeti točnu odluku – rekao je ministar Romić. AFCOS mreža je novostvoreno državno tijelo čija je svrha štititi financijske interese Europske unije, a izravno surađuje s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF).AFCOS mrežu čine Ministarstvo pravosuđa, MUP,  Porezna uprava, Carinska uprava, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, Ured za sprečavanje pranja novca, Sektor za financijski i proračunski nadzor, Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sustav javne nabave, Državno odvjetništvo RH i Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA).

– Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija, u svojstvu koordinacijskog tijela u AFCOS-sustavu, a na zahtjev Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, organizirala je sastanak AFCOS-mreže. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova i Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. Na sastanku su predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova dobili potrebne informacije vezane uz predmetni natječaj te im je dostavljena dokumentacija kako bi mogli  poduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti – službeni je odgovor koji smo jučer dobili iz AFCOS-a.

Propala godina

Inače, Ministarstvo poljoprivrede ima rok od dva mjeseca da se očituje o pismu iz Komisije. Ako je suditi po nagovještajima iz Ministarstva poljoprivrede, sporni će se natječaj pokušati braniti kako Hrvatska ne bi ostala bez novca iz programa. Cijeli tjedan javljaju se ogorčeni vlasnici tvrtki koje su prošle na natječaju, pripremile investicije, platile poreze i ušle u kredite očekujući potvrdu prolaska na natječaju koja se odgađa već više od godinu dana. Mnogi od njih će izgubiti cijelu proizvodnu godinu. Konzultanti čiji su projekti prošli upozoravaju kako i EK u svojoj reviziji savjetuje da se istraži 21 sumnjivi projekt, ali nigdje ne navode da se ostali ne mogu odmah odobriti. (jutarnji.hr)

Današnjom nedjeljom slavimo svetkovinu Duhova – drugim riječima slavimo i spominjemo se događaja silaska Duha Svetoga nad apostole u Jeruzalemu koji ih je od bojažljivih osoba, punih straha i pod utjecajem muke i smrti svojega Učitelja Isusa učinio hrabrim i nepokolebljivim navjestiteljima evanđelja. Isus se nakon svojega uskrsnuća četrdeset dana ukazivao svojim učenicima uvjeravajući ih da je živ, uzašao je na nebo, no prije svojega Uzašašća dao im je naputak da odu u Jeruzalem i mole za obećanog Duha. Tek snagom molitve oni će se obući u „Silu Odozgor“, a ta sila jest osoba Duha Svetoga. Isus je za vrijeme svojega ovozemaljskoga života učinio mnoga čudesa. Isto tako njegovi učenici. Snagom Duha Svetoga dobili su moć činiti mnoga čudesa – ozdravljati bolesne, uskrisivati mrtve, mijenjati ljudske duše, Crkva je dobila neizmjernu snagu šireći se po čitavom Rimskom Carstvu. Sve u svemu, snaga Duha Svetoga neizmjerno je moćna. No najvažnije čudo jest promjena ljudskoga srca.

U kršćanstvu danas od pojedinih navjestitelja evanđelja postoji određena tendencija da naviještaj toga istoga evanđelja postane jedna vrsta prijetnje. Vrlo lako se može dogoditi da se onima kojima je evanđelje upućeno prijeti paklom, da se naviještaj pretvori u jednu vrstu prisile, da se navještaj pretvori u prijetnju. Istina, Isus je vrlo jasno rekao da će onaj koji decidirano odbije njegovu Riječ i koji se preda duhu grijeha i zla osuditi samoga sebe, ali moramo znati da navještaj evanđelja uvijek mora biti prožet snagom ljubavi Duha Svetoga. Nikada i nikoga ne možemo promijeniti ako istinski za njega ne molimo i ne dođemo do njegova srca. Samo ako molimo da Duh Sveti prožme srce onoga čovjeka kojemu mi upućujemo Božju Riječ, Bog takvoga čovjek istinski može promijeniti. Nikada prema nevjernicima ne smijemo biti osorni i nestrpljivi, a kamoli ih vrijeđati. Najbolje svjedočanstvo kako neku osobu obratiti Bogu jest svjedočanstvo vlastitoga života. I na temelju toga svjedočanstva osoba koja ne vjeruje može početi dublje razmišljati da ipak ima nešto u onom evanđelju kojega živimo i u Bogu u kojega sa toliko žara i ljubavi vjerujemo.

Veliku „duhovsku“ ulogu u kršćanskom životu ima upravo snaga sakramenta sv. potvrde ili krizme. U tom sakramentu primamo pečat dara Duha Svetoga. Primamo sedam darova Duha Svetoga a to su mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i Strah Božji. Kada se ti darovi prime snagom sakramenta krizme, vrlo je važno raditi na tome da ti darovi Duha postanu plodovi Duha Svetoga koji se moraju očitovati u našem svakodnevnom životu, a to su ljubav, radost, mir, strpljivost, dobrohotnost, dobrota, strpljivost, blagost, vjera, čednost, uzdržljivost i čistoća. To su sve darovi i plodovi koji bi trebali resiti dušu svakoga kršćanina i tako od njega učiniti mistika. A mistika je nadosjetno iskustvo Apsolutnoga. I sam isusovac i teolog Karl Rahner rekao je da današnji kršćanin mora postati mistik ili ga uopće neće biti. Rahner nas upućuje na duboko iskustvo Boga koje se događa u Duhu Svetom.

Duh Sveti ima doista veliku ulogu u kršćanskom životu vjernika, te i danas djeluje kako bi promjenio ljudska srca. On je toliko snažan, moćan i svemoguć da u djeliću sekunde može promijeniti čovjeka i njegov život. Tko u to sumnja neka pročita knjigu od Andre Frossarda „Bog postoji, ja sam ga susreo“. A mislim da i osobno na temelju vlastitoga iskustva mogu posvjedočiti snagu i djelovanje Duha u vlastitom životu. Naime, prvi puta sam kročio u crkvu sa svojih sedamnaest godina, znači, to se dogodilo u ožujku 1992. godine na nagovor jednoga prijatelja. Riječ je o franjevačkoj crkrvi u Požegi. Misa je bila potpuno normalna, svećenik je imao normalnu prosječnu propovijed. No, ono što se u mojem srcu za vrijeme mise događalo nije bilo niti malo prosječno. U jednom trenutku sam osjećao da me nešto poput magneta vuče Bogu i duhovnim vrijednostima. Osjećao sam da se svi moji nutarnji svjetovi, sva moja nutarnja opredjeljenja preokreću u nešto drugo, da se brzinom munje mijenjaju. Ni sam nisam mogao vjerovati što mi se događa. U nekoliko trenutaka sam postao, usuđujem se reći – vjernik. Tada još nisam ni sanjao da bih mogao biti svećenik, ali sam svakako ostao zbunjen nad tim svojim duhovnim iskustvom kojim me je Bog privukao k sebi. Nakon toga događaja počeo sam svaki dan, doslovno svaki dan ići na misu, kupio sam svoju prvu Bibliju, počeo je čitati, nabavio krunicu koju sam počeo moliti i počele su mi se događati predivne stvari.  Naravno, kao nekakav obraćenik, nisam mogao prikrivati ono što mi se događalo nego sam svima svjedočio svoje iskustvo. Mnogi ga nisu shvatili, ali mnogi jesu. Bog mi je poslao prijatelje koji su mi u trenutcima mojih duhovnih početaka bili na veliku pomoć. I tada sam, eto, otkrio veliko djelo Duha Svetoga u svojem životu koji je u meni učinio čudo. I na tome sam zahvalan Bogu.

Što želim time reći? Jednostavnu stvar. Isti Duh Sveti koji je sišao na apostole u jeruzalemskom Cenakulu (Blagovalištu – dvorani Posljednje večere) djeluje i danas. Crkva danas više nego ikada mora moliti za svoju sveopću obnovu, za dar drugih Duhova koji će je promijeniti i osposobiti za drugu evangelizaciju o kojoj je toliko govorio papa Ivan Pavao II. a na njega su se nadovezali Benedikt XVI. i papa Franjo. Godina milosrđa koja je proglašena može nam biti razumljiva također u kontekstu te druge evangelizacije o kojoj se toliko u Crkvi govori.

Snaga duboke molitve kod pojedinaca, skupina, u župnim zajednicama, općenito u životu Crkve može učiniti dar drugih Duhova i to da Kristova ljubav zahvati mnoga hladna srca. I tada se ostvaruje druga evangelizacija koja mijenja čovječanstvo. A to se događa po Crkvi. Zbog toga je molitva za snagu i strpljivost, te za ljubav prema čovjeku temeljni preduvjet kako bi se naviještalo evanđelje. Jer Crkva mora imati misao Kristovu.

 

Strop Europskog muzeja u malom luksemburškom gradu Schengenu, koji ima važnu ulogu u europskoj integraciji, iznenada se srušio, u čemu neki vide simbol teške krize EU-a.

Trećina stropa srušila se u utorak u vrijeme zatvaranja muzeja, nešto poslije 18 sati. Dvoje posjetitelja i djelatnik muzeja koji su se u to vrijeme nalazili u zgradi nisu ozlijeđeni.

“To je znak da je potrebna obnova”, rekao je gradonačelnik Schengena Ben Homan.

U tom je gradiću potpisan sporazum koji je prije 30 godina omogućio slobodno kretanje u EU-u, što je jedno od najkonkretnijih postignuća europske integracije.

Iako ne smatra da je to “simbol” velike migrantske krize koja je podijelila Europu, Homan je ipak pozvao EU da “učini sve kako bi sačuvala schengenski prostor.”

Pet članica EU-a (Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg) potpisali su 14. lipnja 1985. na brodu Princeza Marie-Astrid sporazum o ukidanju kontrola putnika na njihovim unutarnjim granicama.

Sporazum je stupio na snagu 1995., a danas obuhvaća 22 države članice EU-a, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

No, zbog velikog priljeva migranata i izbjeglica, Njemačka, Austrija, Danska, Švedska i Norveška vratile su prošle godine kontrole na svojim granicama.

Europski muzej u Schengenu daje pregled promjena europskih granica od 1815. koje se mogu pratiti na interaktivnim kartama, podsjeća na švercere, čuva kolekciju kapa carinika i posjetiteljima omogućuje da pomoću stroja izrade putovnicu.

Lovac na izdajnike ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, laže na sudu i godinama maltretira udovicu Veselina Marinova, hrvatskog agenta kojeg je brutalno likvidirao Vinko Žuljević Klica

Bio je pritvoren u Remetincu zbog nasilničkog ponašanja, u službenoj biografiji lažno je prijavio adresu prebivališta, samohranoj majci djeteta s poteškoćama u razvoju koja ga je više puta policiji prijavljivala zbog prijetnji zavario je garažu, a u sudskom sporu koji oko toga vodi doveo je svjedoke koji su dali lažni iskaz. To su samo crtice iz biografije novog ministra branitelja Mije Crnoje koji je i prije stupanja na dužnost privukao veliku pozornost javnosti izjavom da će objaviti registar izdajnika i agresora.

Problematični detalji iz njegove biografije otvaraju pitanje kako je on uopće mogao proći sigurnosnu provjeru te zašto je vodstvo HDZ-a, koje je detaljno upoznato s njegovom problematičnom prošlošću, takvog ministarskog kandidata uopće kandidiralo. Unutar HDZ-a neki su se članovi Odbora branitelja otvoreno protivili Crnojinom imenovanju, ali vodstvo stranke za njih nije imalo sluha. Izvori iz HDZ-a pak tvrde da je jedini razlog što je Mijo Crnoja kao tajnik HDZ-ova Odbora za branitelje postao ministar, dok je predsjednik tog Odbora Josip Vidović ostao u sjeni, ali prati Crnoju u stopu, taj što Vidovićeva privatna tvrtka ima veliki porezni dug prema državi. No ispostavilo se da bi detalji iz Crnojine biografije mogli biti problematičniji od Vidovićeva poreznog duga. Nacional je dobio na uvid nedvojbene dokaze da je s detaljima iz Crnojine biografije bio upoznat i Most pa se također postavlja pitanje zašto nisu stavili veto na njegovu kandidaturu. Odgovor na to pitanje prvenstveno bi javnosti mogao dati novoimenovani ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji je bio u kontaktu s osobom koja se obratila Mostu s brojnim spornim detaljima iz Crnojine biografije.

Do Nacionala je odmah nakon što se Mijo Crnoja spomenuo kao najizgledniji kandidat za ministra branitelja, došlo niz kontroverznih informacija o njegovoj prošlosti koje su se isprva mogle protumačiti i kao pokušaj neargumentiranog podmetanja. Jedna od prvih bila je da je on svojevremeno bio pritvoren u Remetincu iako je bio djelatna osoba u policiji, što je sugeriralo da je bila riječ o težoj povredi zakona. Druge informacije odnosile su se i na neke teško provjerljive podatke. Posebno je zanimljivo što su te informacije došle od ljudi iz HDZ-a ili bliskih HDZ-u.

Nakon sastanka s Borasom i Oreškovićem šef HDZ-a Tomislav Karamarko kazao je da su razgovarali o sveučilištima, projektu Hrvatska – zemlja znanja i prilagodbi školovanja potrebama gospodarstva.

– Bilo je zanimljivih tema. Sve je u cilju nekih bitnih reformi koje će biti potrebne hrvatskom gospodarstvu. Mislim da je apsolutno bitno povezati obrazovanje i gospodarstvo jer smo u jednoj disproporciji koja nije dobra i puno nas košta. Naši kvalitetni kadrovi odlaze van, a nema razloga za to – objasnio je Karamarko, piše Večernji list. 

Na pitanje zašto Petrov nije bio na sastanku odgovorio je da ne zna, da misli da je u Metkoviću i da to ništa ne znači jer se čuju telefonski. Na pitanje je li istina da Orešković traži potporu u HNS-u, IDS-u i SDP-u odgovorio je da ne zna ništa o tome.- S obzirom na mjere koje će biti poduzimane i  reformske zahvate, mislim da je svima u  interesu da podrže tako nešto jer je to  početak ozdravljivanja hrvatskog gospodarstva.  Za Vladu tražimo stručnjake jer Hrvatska u  ovom trenutku zaslužuje najbolje. Ali zasad još ne znamo tko će od njih biti u ekipi. Na svim razinama će biti mjesta za sve. Vas zanimaju samo ministri, ali to je vrh sante. Dvije stranke će se dogovarati o tome i usklađivati s Oreškovićem, a svi prijedlozi moraju biti potkrijepljeni dobrim CV-jevima, radnim biografijama, odnosno da to moraju biti ljudi koji su nešto u životu napravili – odgovorio je Karamarko.

Na pitanje koliko je točna informacija da je Mostov kandidat za ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, Karamarko je poručio da se prestane više o tome govoriti jer je to već pomalo dosadno.

– Nitko ne pita tko će biti ministar financija, gospodarstva, poduzetništva, energetike, a ja vam neću reći baš zato što stalno pitate o MUP-u. Mi ćemo se dogovoriti za MUP. Tu treba doći kvalitetan čovjek koji će MUP staviti u funkciju. Postoje indicije da je bilo zloporaba PNUSKOK-a i SOA-e, što je po meni nedopustivo. Tko god dođe, morat će provesti reforme ako je potrebno, a čini se da je. I bit će pod paskom – kazao je Karamarko, te dodao da se on s Mostom ne boi oko MUP-a.

Osvrnuo se na aferu prisluškivanja i tvrdnje Ranka Ostojića kako nitko nije pratio Petrova.

– Bio sam u tom svijetu pa nešto o tome znam. Malo se tu brkaju termini, jedno je praćenje, a drugo je izlistavanjepoziva i izrada analize tih poziva. Mislim da to treba istražiti i ako je bilo tako kako u Mostu tvrde, netko za to treba odgovarati – tvrdi Karamarko.

Idući će tjedan, kaže, razgovarati o konkretnim imenima u budućoj Vladi.

– Raspravljat ćemo o njima, dogovoriti se ili ne dogovoriti se, svađati se ili ne svađati. U svakom slučaju, naći ćemo rješenje. Dvije stranke predložit će nekoliko kandidata, i mandatar može predložiti, sve su kombinacije moguće. Postoji međustranački dogovor. Zašto mislite da mi sad moramo imati neku marsovsku teoriju o kreiranju Vlade? – komentirao je Karamarko.

Na komentar da se stječe dojam da mandatar Orešković nije autonoman u odlučivanju Karamarko odgovara:

– Pa Bože dragi. Stranke ga podupiru kao nestranačkog kandidata. Zar mislite isključiti obje stranke iz cijelog procesa? Zašto to od nas tražite? Zašto tražite loš odnos u ovoj situaciji?

Hrvatska je jutro osvanula u bijelom, a snijeg koji je padao cijelu noć, padati će i danas.

Državni hidrometereološki zavod najavio je za Hrvatsku pretežno oblačno s oborinama, u unutrašnjosti snijeg kojeg će biti od 5 do 20 centimetara dok se obilniji očekuje u gorskim predjelima, priopćeno je iz DHMZ-a.

Na Jadranu će padati kiša, u Dalmaciji ponegdje jača uz mogućnost grmljavine, a na sjevernom dijelu mjestimice susnježica i snijeg. Poslijepodne i osobito navečer očekuje se prestanak oborina te sa zapada i djelomično razvedravanje. Puhat će većinom umjeren, u gorju i jak sjeveroistočnjak. Na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura, na južnom Jadranu još prijepodne jako jugo. Temperatura zraka većinom će biti od -7 do -2, na sjevernom Jadranu od 0 do 5, a na srednjem i južnom od 6 do 12 °C.

Meteoalarm je izdao narančasto upozorenje za gospićko i karlovačko područje zbog poledice i snijega kojega bi prema prognozama moglo napadati i do 20 centimetara. Riječko, splitsko i dubrovačko područje Meteoalarm je narančastom i žutom bojom zbog mogućih olujnih udara vjetra.

Cijelu noć Zimska služba grada Zagreba čistila je snijeg, točnije čak 235 ekipa, a kako se bore sa oborinama provjerio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

“Sve ekipe Zimske službe su ispravne, opremljene GPS-ovima i spremne”, rekao je Ante Todorić, voditelj Zagrebačkih cesta, podružnice Zagrebačkog holdinga.

“Spremni smo, a ovo sada doživljavamo nekako, po prognozi, kao generalnu probu i ne očekujemo neke veće probleme”, poručio je Todorić.

Zimska služba Zagrebačkog holdinga proglasila je za grad Zagreb u subotu, 2. siječnja, treći stupanj pripravnosti, te je aktivirala svih 235 ekipa u 14 svojih baza. U skladištima Zimske službe pohranjeno je 14.000 tona soli te još ugovoreno 11.000 tona koje se mogu povući u svakom trenutku.

Glavnu bazu Zimske službe sinoć je obišao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, potvrdivši kako će se snijeg očistiti i da je “ovo malo treninga”.

“Nema tu problema. Mi imamo uhodane ekipe, najbolje obučene ljude kojima se i ovom prilikom zahvaljujem”, rekao je Bandić te istaknuo kako su najbitniji ljudi koji voze ralicu.

“Oni to najbolje znaju raditi. Imamo najbolje opremeljenu Zimsku službu u Europi i najbolje obučene ljude i dok je to tako mirno spavamo”, kazao je Bandić, dodavši da Zagreb ima i najčistije ulice u Europi.

Snijegom su zatrpani i ostali hrvatski gradovi, debeli sloj prekrio je između ostalih i Karlovac te Osijek.

Problemi u prometu

Zbog olujne bure i zimskih uvjeta zatovren je za sav promet dio Jadranske magistrale između Karlobaga i Svete Marije Magdalene, kao i državna cesta Gospić-Karlobag, izvijestio je jutros Hrvatski auto-klub (HAK).

Zbog prometne nesreće na autocesti A1 nakon čvora Zadar 2 (254. km), u smjeru Zagreba, vozi se uz ograničenje brzine.

Zbog olujne bure samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Maslenica, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica, Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Karlobaga.
Zbog olujne bure na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Novi Vinodolski i na autocesti A7 Draga-Šmrika dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).
Snijeg otežava vožnju u većem dijelu unutrašnjosti i Hrvatskom primorju, zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. U većini Dalmacije te dijelu Istre kolnici su mokri ili vlažni te skliski od kiše. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na važnijim državnim cestama bit će u nedjelju, 3. siječnja od 12 do 23 sata.

Pojačan je promet putničkih vozila na graničnim prijelazima: na ulazu u Bajakovo (čekanja više od 3 sata), Stara Gradiška, Slavonski Brod, Županja, Tovarnik, Karasovići i Klek.
Granični prijelaz Harmica (SLO) otvoren je za vozila do 7,5 t.

Od 10. siječnja do 30. travnja zbog radova bit će zatvoren granični prijelaz Vinjani Donji. Otvoren će biti samo za lokalno stanovništvo, radnike i učenike koji pohađaju školu u Imotskom kao i za vozila hitne medicinske pomoći, policije i vatrogasaca.

Od 11. siječnja od 8 sati do 24. veljače do 16 sati bit će zatvoren dio državne ceste DC201 GP Požane-GP Sočerga. Obilazak je preko graničnog prijelaza Kaštel/Dragonja.

U prekidu su trajektne linije: Brestova-Porozina te katamaranske linije: Mali Lošinj-Rijeka, Novalja-Rab-Rijeka i Ubli-Vela Luka-Hvar-Split.

Tramvajski i autobusni promet u Zagrebu usporen

Tijekom cijele su noći tramvaji i autobusi vozili bez poteškoća, iako je promet tekao nešto sporije i uz dodatni oprez. Istovremeno, dežurne ekipe održavale su prohodnost svih koridora te pripremale infrastrukturu za nesmetan jutarnji izlazak vozila i početak dnevnog prometa.

I u nastavku jutra intenzivno se čiste prometnice kojima prolaze trase javnog prijevoza, čime se u najvećoj mogućoj mjeri osigurava prometna povezanost svih gradskih predjela.

Tako će biti i u nadolazećim satima, a eventualna povremena zaustavljanja moguća su tijekom čišćenja kolnika, osobito u brdskim predjelima i na teže dostupnim dionicama. Zbog toga savjetujemo ranije kretanje na odredište.

S početkom padalina otvorene su linije Pozivnog centra. Sve informacije dostupne su na broju 072 500 400, izjavio je Tomislav Jurić iz ZET-a.

Zagrebački vatrogasci čestitali su svojim sugrađanima Božić i Novu godinu na originalan način i tako je Zagreb, zahvaljujući njima, opet po dobru, dospio u svjetske medije.

Svjetski mediji ponovo pišu o Zagrebu, a ovaj put zahvaljujući kreativnoj čestitki vatrogasaca.

Postrojivši se na način da svojim tijelima ispišu ‘ZAGREB’ uz zvukove sirena vatrogasnih vozila, vatrogasci su zaslužili svaku pohvalu i očito, divljenje medija i izvan hrvatskih granica.

A njima se poželjeti može što manje posla u 2016!

Udruge za građanska prava propagiraju ideologiju, HAVC služi kao ‘koncentracija novca’ dok je ZAMP gotovo ‘paradržavni’ element čija moć nikada nije neutralno analizirana.

Sinoćnja Klopka otvorila je prilično bitnu, no isto tako zapostavljenu društvenu temu vezanu uz udruge i agencije. Fokus s ovih ‘uhljebskih’ instanci nekako je nestao, a gosti su ga prilično žustro nanovo aktualizirali.

Ivana Ožegović je iz pozicije voditeljice emisije ‘Savjetnica udruga’ jasno naznačila da vijeća za dodjele sredstava često sama sebi dodjeljuju novac putem marioneta, i to izvan jurisdikcije i evaluacije, te bilo kakvog kasnijeg nadzora. Referentne točke procjene također su namjerno prepuštene subjektivnom, a ne objektivnom i jasno definiranom sustavu. Paradoksalnim je ocijenjeno to da se novac izvlači od poreznih obveznika da bi kasnije eventualne kazne za zlouporabu plaćale općine od novca poreznih obveznika.

Valerija Ivanagić je pak iz prve ruke kroz članstvo u udruzi ‘Treća sreća’ progovarala o problemima. Po njezinim stavovima, žalosno je što se udruge ne osnivaju sukladno zajedničkim idejama i entuzijazmu već zbog mogućnosti izvlačenja novca od poreznih obveznika. Udruge s dobrim projektima često ne dobivaju sredstva dok one s poznanstvima imaju prednost. Isto tako, postoji znatan broj profesionalaca u udrugama za ljudska prava – koji često imaju i suprotno mišljenje od onoga koje zastupaju. EU sredstva tako ostaju kao jedina mogućnost neutralnosti udruge od sustava moći.

Poznati istraživački novinar Domagoj Margetić tako je progovorio o transparentnosti rada udruga i agencija, evaluaciji njihovog rada kao i kasnijoj evaluaciji dodjeljivača sredstava. Udruge za građanska prava propagiraju ideologiju, HAVC služi kao ‘koncentracija novca’ dok je ZAMP gotovo ‘paradržavni’ element čija moć nikada nije neutralno analizirana. Smatra kako postoji sprega između novinara i onih o kojima novinari kritički trebaju pisati pa je istaknuo sponzorstvo INA-e za automoto novinare, kao i Bandića koji financijski pomaže istraživačku praksu unatoč koruptivnim optužnicama.

Neovisna novinarka Iva Anzulović je pak pobrojala čak 61 agenciju, zavod i fond koji mjesečno za svoje opskurne direktore iz proračuna uzimaju desetke tisuća kuna po ‘glavi’ dok su i sami nazivi tih agencija paradoksalni. Sport i kulturu istaknula je kao dva poligona društva koji su ujedno i najsporniji – pa tako sportski klubovi izvlače milijune na temelju udruge. Agencija za elektroničke medije pak podržava isključivo podobne projekte, lokalni portali često budu PR gradske vlasti, a Savezi dobivaju i sredstva izvana koja su tek nepodložna inspekciji. Ipak je na kraju zadržala dozu optimizma te zaključuje da će jednog dana stvari ipak doći na svoje mjesto.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close