CARITASOVO NELEGALNO POSLOVANJE: Traje godinama, prodaje humanitarnu pomoć i zarađuje, inspektora niti na vidiku!

„Temeljem napisa u javnosti, državne institucije dužne su odmah i promptno reagirati, te provjeriti sve navode, stoji u zakonu”. Stoga očekujemo brzi odgovor, jer država ima dosta inspektora da izađu na teren i provjere sve navode, te izvjeste javnost o učinjenom„ Caritas Nadbiskupije Split, objavio je natječaj za otkup rabljene odjeće koja je bila namjenjena […]

„Temeljem napisa u javnosti, državne institucije dužne su odmah i promptno reagirati, te provjeriti sve navode, stoji u zakonu”. Stoga očekujemo brzi odgovor, jer država ima dosta inspektora da izađu na teren i provjere sve navode, te izvjeste javnost o učinjenom„

Caritas Nadbiskupije Split, objavio je natječaj za otkup rabljene odjeće koja je bila namjenjena i prikupljena humanitarnoj pomoći poplavljenim područjima odnosno njihovim žrtvama. Bar se sumnja na to. Da je pravne države, već bi sve inspekcije bile u Caritasu, pogledati porijeklo robe, poslovne knjige, što je zavedeno u njima, kakva je to roba i mnogo drugih stvari.

Dokle ide lopovluk, pod Caritasovim okriljem? Zar je on aboliran od strane države i djeluje kao samostalna država u državi? Na sramotu svih nas i naivnost svih koji su pohrlilim dati svoju robu i pomoći poplavljenima.

Nismo zaboravili Jelenu Brajšu i njene marifetluke, te kako je sebi osigurala dobar život na račun Caritasa, a koje je trajalo godinama. Gospođa u poznim godinama „branila” se neznanjem, mada neznanje nikoga u ovoj državi ne abolira od vanzakonskih radnji. Na kraju je bila uvjetno osuđena zbog gospodarskog kriminala, što je, u ovome slučaju i indikator i za Caritas Nadbiskupije Split, također.

Javnost želi znati, odmah, – kakvu to robu Caritas prodaje?

Brajša je kao „humanitarka” plaće prikazivala manjima negoli što su bile isplaćene, nije vodila poslovne knjige, a neki zaposlenici nisu imali ugovore o radu. Osuđena je na uvjetnu kaznu od 11 mjeseci zatvora, s rokom kušnje od četiri godine. Zaposlenicima Caritasa nije plaćala doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, niti prirez niti porez, oštetivši tada državu od 2001 do 2004., godine za 5,7 milijuna kuna, a sud je odlučio oduzeti Caritasu tu svotu, jer mu je protupravno pripala.

Brajša je prošla s uvjetnom iako je za to kazneno djelo predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, sud joj je u donošenju presude uzeo u obzir da je brinula o nemoćnim osobama te njenu visoku životnu dob, kao i zdravstveno stanje zbog kojeg nije „posjetila zatvor”. Tada je izjavila:

„Ako sam što sagriješila, nije bilo namjerno već da nekome pomognem. Nisam nikome učinila zlo. Teško mi je pod stare dane, jer dobivam bičem po leđima”, rekla je tada, mada čisto sumnjamo da nije znala za plaće umanjene, ne vođenje knjiga, o ne ugovorima o radu. Bila je to predstava s prvim činom.
Drugi čin je uslijedio skrivanjem dnevnika manijaka, kuhara iz Brezovice Mije Penića u kojem je on detaljno opisivao seksualno zlostavljanje jednog od štićenika Caritasova doma.
Treći je bio kada ju je njena bivša zaposlenica Jelena Zdravičević tužila za neuplaćivanje od 2003., do 2004., doprinosa za mirovinsko i zdravstveno, te tako od države utajila 10.000 kuna.
Silvije Degen njen odvjetnik je tijekom suđenja konstarirao, da njegova klijentica nema nikakve imovinske koristi od svog humanitarnog rada, te da živi od 1700 kuna mirovine, skrbeći o šestero posvojene djece. Nekako u isto vrijeme su se pojavile slike bazena u dvorištu njene kuće snimljene od fotografa iz 24 sata.
Brajša je tijekom suđenja tvrdila da nije znala da krši zakon. Sud nije prihvatio njezinu tvrdnju te je sutkinja Tanja Pavelin Borzić, obrazlažući presudu, navela da je optužena znala kako se obračunavaju prirezi i doprinosi jer je to učinila za jedan dio isplaćenih plaća, a za drugi dio nije. Dodala je da doprinose i prireze mora državi redovito plaćati i Caritas.
Sve što vrijedi za malog čovjeka, blokiranih računa, danas, vrijedi i više i za Caritas i druge organizacije i tvrtke. Stoga bi bilo jako dobro vidjeti porijeklo robe, u splitskoj nadbiskupiji, odšetati do tamo, i prepoznati svoje stvari, donesene kao, recimo, humanitarnu pomoć. Tu bi državne institucije trebale reagirati odmah, jer je evidentno da se nešto muti i zarađuje na tuđoj muci.
Kakvu to robu Caritas od cca 5 tona mjesečno prodaje. Čija je to roba? Porijeklo? Gdje je zavedena, poslovne knjige i od kuda je dobivena? Roba se može pregledati radnim danom, što je i radni dan svih mogućih inspekcija i razno raznih inspektora koji još nisu izašli na teren, pogledati od 8,30 do 10.00 sati ujutro što to Caritas prodaje. Gdje su sada inspektori? Što li rade državne institucije, kada ne rade, osim kada „gablaju”? Ima ih i više negoli dovoljno da izađu na teren, te javnosti objasne porijeklo i sve ostalo što je zanima priopćenjem, nakon izlaska na teren. Nigdje u razvijenim zemljama se ovako što ne može dogoditi.
Inače Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije nastavlja poslovno surađivati s tvrtkom „Ekran Medija”, pravnim sljednikom „Iwone”, koja će i dalje od ove crkvene ustanove dobivati rabljenu robu u otkup. U javnim je glasilima objavljen natječaj u kojem „Caritas” nudi robu koju ne može podijeliti korisnicima. Tko su „ti” koji odlučuju, što se može a što ne može podijeliti korisnicima? I kojim korisnicima?
Ravnatelj Slavko Jerončić kaže da su se tek sad odlučili prikupljati ponude mada već godinama posluju bez ikakvog natječaja s Nenadom Aničićem, vlasnikom tadašnje „Iwone”. Danas želi da sve bude „transparentno”, što znači da do sada – nije bilo. I to sam kaže da posluju – godinama! Tko će izaći, iz kojeg ministarstva isplaziti i koji inspektor da vidi u čemu je stvar?
No Caritas splitsko Makarske nadbiskupije nastaviti će poslovati s Aničićem, dobiti će 50 lipa po kilogramu robe, što je 20 lipa više negoli do sada. Tako će zarada biti umjesto 1.500 kuna koliko je „Caritas” do sada zarađivao od davanja u otkup pet tona rabljene robe mjesesčno, biti 2.500 kuna. A PDV? Ništa? Nema ga? Tako je objasnio Jerončić, ustvrdivši da u otkup daju isključivo oštećenu, prljavu ili „demode” robu, koju nitko od korisnika ne želi uzeti, a koji ni oni sami ne bi ponudili ni najvećoj sirotinji. A kuda ide novac od otkupljene robe, do sada bez natječaja, a sada s transparentnim natječajem? Ovo ostavlja strašno puno prostora za muljaže i gospodarski kriminal, mada Jerončić kaže da prihod od otkupa ide potrebitima preko brojnih programa pomoći. Kojih? Zašto nije taksativno naveo barem jedan od „brojnih” programa, koji su se do sada odvijali humanitarno i nelegalno?
Kojeg li licemjerja, kada mnogi i danas preko društvenih mreža mole i nose trošeći svoj novac kako bi pomogli poplavljenima. Zašto ih Caritas nije pozvao, odrekavši se svoje i tako mizerne zarade, da pregledaju, pogledaju i odnesu poplavljenima, kojima bi to jako dobro došlo? Zašto nije upućen jedan takav poziv umjesto natječaja? Na što je potrošen novac od prijašnjeg poslovanja s tvrtkom, ovom ili onom?

Bilo bi dobro, kada bi svi koji su nosili humanitarnu pomoć za poplavljene „posjetili” Caritas u Splitu, i vidjeli je li njihova roba na prodaju? To bi objasnilo mnoge stvari, naravno s inspektorima ove naše, kako ju volimo nazivati „pravne države, te zaviriti i u njihove poslovne knjige, ako ih uopće vode. Obzirom na Jelenu Brajšu…

Koliko su do sada zaradili ne objavljujući natječaje? Kome su prodavali robu, gdje je ona potom završavala? Da se riješe tereta, kao da nose pet tona robe na leđima!, humanitarno i filantropski, sada će i zarađivati na njoj, no odnedavno zakonski i transparentno.

Kako bilo, javnost očekuje priopćenje inspektora, koji su zaduženi za ovakove stvari, što su utvrdili, uvidom u poslovne knjige Caritasa, što prije.

P.S. Jedna djevojka koja neumorno preko društvenih mreža moli za pomoć poplavljenima, pomaže i putuje od „nemila do nedraga”, preko Facebooka – Nina Varga, cura oštrog jezika i još oštrijeg karaktera, humana i empatična, sakuplja pomoć bolje od Caritasa i svih ostalih humanitarnih organizacija.

Kako svi gube povjerenje u institucije bilo kakve vrste ove banana države, „priključite se Nini”, ona zaista sakuplja i nosi, pomaže u čišćenju kuća, donoseći ljudima neophodne namirnice, trošeći svoj novac, ne tražeži ništa zauzvrat! To se zove humanost, a ne ovo trgovanje ljudskom dobrotom od strane Caritasa. Pa to čak ne rade niti okorjeli kriminalci! Imaju nekakav kodeks ponašanja! Sramota je, da su pošteniji od humanitarnih organizacija i države koja nije reagirala na ovaj „natječaj”, već ih moraju mediji podsjećati. Ajmo, zaraditi plaću u inspekciji splitskom Caritasu!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close