BRISANJE DUGOVA BLOKIRANIH: Ne znaš na kraju tko je veća budala – oni koji svoje obaveze uredno plaćaju, ili oni koji vjeruju predizbornim obećanjima da stiže spas

Iako se već 20-ak godina govori o donošenju zakona kojim bi se uveo institut osobnog bankrota, te tako definiralo granicu dužničke robije iza koje građanin koji je blokiran i ovršen na kraju ipak može doći do rješenja, a da ono barem donekle bude i u korist vjerovnika, taj je institut i dalje u domeni Superhika. […]

Iako se već 20-ak godina govori o donošenju zakona kojim bi se uveo institut osobnog bankrota, te tako definiralo granicu dužničke robije iza koje građanin koji je blokiran i ovršen na kraju ipak može doći do rješenja, a da ono barem donekle bude i u korist vjerovnika, taj je institut i dalje u domeni Superhika.

Godinama se govori i o tome kako su pravila Ovršnog zakona suluda, jer omogućavaju da relativno mali dug od nekoliko stotina kuna s vremenom naraste na desetke tisuća kuna, pri čemu troškovi odvjetnika i javnih bilježnika te suludi kamatni račun višestruko nadmašuju glavnicu.

Nekoliko Don Quijota, među kojima je, primjerice, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić, godinama upozorava kako je nakaradno da se naplata relativno malog duga koji se ne može naplatiti u novcu na kraju naplaćuje ovrhom na nekretninama, pa ljudi, tako, zbog 20.000 kuna duga ostaju bez stana koji vrijedi višestruko više.

I tek smo relativno nedavno dobili odredbe prema kojima se taj stan ili kuća ne mogu prodati u bescijenjenje, tako da na kraju ni ne pokriju taj dug i troškove ovrhe, što je donedavno u Hrvatskoj bio slučaj.

Umjesto da se doista ozbiljno uhvati ukoštac s problemom više od 320.000 ovršenih i blokiranih građana i barem još toliko njih koji posljednjih godina radeći po dva posla i štedeći na hrani da bi platili dugove žive na rubu toga da budu ovršeni i završe kao dugotrajno blokirani, građanima se tek predizborno malo olabavi omča oko vrata i uz sumnjive kriterije otpiše dio dugova, dok nitko ne zadire u suštinu problema. Tako su nas i iz HDZ-ove Vlade ovih dana suočili s jednom takvom idejom, i to samo dva mjeseca uoči lokalnih izbora, za koje se upravo zauzimaju startne pozicije. Ministar financija Zdravko Marić izašao je, naime, s idejom o otpisu dugova za oko 91.000 građana koji duguju iznos manji od prosječne hrvatske plaće, koja trenutno iznosi oko 5685 kuna, slično kao što je i SDP-ova Vlada, pred kraj 2014. godine, najavila otpis dugova za oko 60.000 građana s dugogodišnjom ovrhom i blokadom računa u iznosu do 35.000 kuna, pa započela s primjenom samo nekoliko mjeseci uočio parlamentarnih izbora. Uzalud.

Oprost bi se, kazao je Marić, odnosio na dugove prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima, no iako ga je najavio na sva zvona, još ne može govoriti o kriterijima niti uvjetima prema kojima bi se on provodio. Sve je još u povojima, odnosno tek je u pripremi zakon po kojemu bi se dugovi opraštali. S obzirom da su mnogi građani koji teškom mukom plaćaju sve svoje obaveze ideju dočekali pomalo nabrijano, od dobrih vijesti zasad znamo samo to da će Ministarstvo financija sad ozbiljnije pristupiti definiranju kriterija.

Dakle, još ne znamo hoće li se to odnositi prvenstveno na socijalno najugroženije kategorije građana, koji ispunjavaju kriterije za socijalnu pomoć i na one čiji prihodi u tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nisu prelazili 2500,00 kuna za samca odnosno 1250,00 kuna po članu kućanstva, s tim da ne smiju imati druge imovine osim nekretnine u kojoj žive, kao što je to za jednokratnu mjeru otpisa propisao SDP, što je na kraju iskoristila tek trećina od procijenjenog broja onih koji ispunjavaju kriterije, ili će oni biti fleksibilniji, zbog čega bi svima onima koji teškom mukom uredno plaćaju sve svoje obaveze na kraju mogle izrasti podulje magareće uši.

Jer, u marginama te predizborne bajke ovih se dana odvija prava drama oko spašavanja Agrokora, malog carstva tzv. tajkuna Ivice Todorića, čiji su temelji prilično poljuljani prevelikim zaduženjima, unatoč tome što su Agrokorove tvrtke među najvećim korisnicima državnih poticaja za poljoprivredu, pa i tome da su nekim tvrtkama iz koncerna po različitim modelima u nekoliko navrata otpisivani dugovi baš nekako u vrijeme kad bi ih se Todorić dočepao.

Tako mediji ovih dana pišu o tome da je Vlada premijera Sanadera Belju u studenom 2005. otpisala dug od 224 milijuna kuna (tvrtka je u koncern Agrokor ušla oko osam mjeseci prije toga), kao i PIK Vrbovcu oko 72 milijuna kuna, koliko su iznosila potraživanja prema državi (tvrtka je također u vlasništvu Agrokora bila tek nekoliko mjeseci). Vlada Jadranke Kosor u svibnju 2010. Vupiku je otpisala čak 105,4 milijuna kuna, dok je dug od 26 milijuna kuna reprogramiran na tri godine, pri čemu je zanimljivo da je Agrokor kupio Vupik u studenom 2009. godine, za 30 milijuna kuna.

I na kraju, u današnjoj situaciji u kojoj svi vjerovnici Agrokora grizu ne bi li nekako zaštitili svoje interese, vlast se postavila kao potpora velikim vjerovnicima, ali se nitko u državi ne bavi time kako bi državna blagajna od Agrokora mogla naplatiti nenaplaćeni PDV i dugove po drugoj osnovi, niti je građanima dano da znaju koliko ti dugovi iznose. Naime, na Hinin upit koliko u ovom trenutku iznose obveze Agrokora prema državi, da li je taj dug dospio te da li je što poduzeto u naplati tog duga, iz Porezne uprave odgovoreno je „da i Agrokor, kao i svakog drugog poreznog obveznika, štiti zakonska porezna tajna te da nisu u mogućnosti objaviti te podatke“.

Zanimljivo bi, pritom, bilo pitati male poduzetnike ili ljude koji se bave slobodnom profesijom, koliko vremena treba da im država sjedne na račun ako samo jedan mjesec ne plate poreze i doprinose koje su dužni uplatiti u državnu blagajnu. I tako ostajemo bez odgovora na pitanje kako jednima uspijeva dugovati puste milijune kuna, a drugi nakon mjesec dva neplaćenih obaveza završe blokirani, kad smo svi pred zakonima jednaki. Pritom se nitko, opraštajući dugove velikom Todoriću, ne pita kako svoje obaveze podmiruju oni kojima on duguje.

Da se razumijemo: Svoju povijest besmisla po tom pitanju ima i SDP-ova vlast, koja je, bez suvislih kriterija svojedobno provela šegonizaciju Hrvatske, modelom oprosta velikoga dijela duga brojnim tvrtkama u predstečajnim nagodbama, koje drugačije ne bi mogle opstati, niti platiti dugove, osim stavljanjem sve imovine na bubanj, pri čemu su opet oni koji uredno plaćaju svoje obaveze, na kraju ispali budale. I mnogi od njih teško preživjeli, zato što su onima s kojima posluju zakoni i pravosuđe omogućili da ih dugovi prerastu.

Upravo zbog toga, krajnje je vrijeme da se napokon krene u definiranje posve novog Ovršnog zakona i niza onih koji se odnose na dugovanja tvrtku, s jasnijim kriterijima i manje mogućnosti da se on gomila uz ogromne kamate do trenutka kad će netko po vlastitom nahođenju odlučivati o tome tko ide na bubanj, a tko ne, tko ima pravo zadržati glavu iznad vode, a tko tone. I s puno humanijim modelom rješavanja problema onih koji ipak dođu u blokadu i nađu se u bezizlaznoj situaciji. Naime, podaci Fine pokazuju da je najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza građana krajem 2016. otpadao na dugovanja starija od 360 dana – 95,2 posto ili 39,2 milijarde kuna. I udio građana čiji su dugovi stariji od godinu dana kreće se oko 83 posto u odnosu na ukupni broj blokiranih. To, ukratko, znači da ljudi nemaju izlaza, ali i da predizborno brisanje dugova definitivno nije riješilo probleme.

I na taj način ne samo da svi oni koji teškom mukom svoje obaveze plaćaju ispadaju budale jer se iz njihovog poreza svako malo nekome nešto oprašta, nego budale ispadaju i svi oni blokirani koji povjeruju predizbornim obećanjima da stiže spas.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close