BRAVO ZA EUROPARLAMENTARCA PICULU: Manje priča, više ideja i rada

Pitanje korištenja sredstava iz fondova Europske unije, nije samo pitanje korištenja vremena za ostvarenje prava na razvoj, nego pripremljenosti, kapaciteta i znanja za apsorpciju onoga što je na raspolaganju. Hrvatska je trenutačno na 46 posto ugovorenih i na 13 posto realiziranih sredstava iz fondova EU. Prema tome je više na kraju liste od 27 zemalja […]

Pitanje korištenja sredstava iz fondova Europske unije, nije samo pitanje korištenja vremena za ostvarenje prava na razvoj, nego pripremljenosti, kapaciteta i znanja za apsorpciju onoga što je na raspolaganju. Hrvatska je trenutačno na 46 posto ugovorenih i na 13 posto realiziranih sredstava iz fondova EU. Prema tome je više na kraju liste od 27 zemalja članica, nego bliže onim najuspješnijima.

Delegacija Glavne uprave za energetiku (DG ENERGY) Europske komisije u trodnevnom je studijskom posjetu hrvatskim otocima od 19. do 21. lipnja, što su zajednički organizirali zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. To je prvi studijski posjet Europske komisije hrvatskim otocima uopće.

Radni posjet uslijedio je nakon uspostave Tajništva za otoke u okviru Europske komisije, kojeg je omogućio amandman zastupnika Picule vrijedan 2 milijuna eura, koji su namijenjeni za funkcioniranje Tajništva za otoke. Isto tako, prvo radno tijelo u povijesti EU namijenjeno isključivo otocima.

foto Andrea Orlić

„Ova inicijativa predstavlja institucionalan odgovor na potrebu za čistom energijom i održivim razvojem volio bih da na Krku, Cresu, Unijama, Lošinju, Zadru i Pagu, gdje smo obišli vrijedne energetske projekte, razgovarali s predstavnicima Komisije i informirali smo ih o specifičnim problemima naših otočana, ali i informiramo one sredine koje tek počinju s tranzicijom na obnovljive izvore energije i pokažemo im da pet godina nakon ulaska Hrvatske u EU, itekako imaju koristi od članstva! Posjet Komisije našim otocima najbolji je dokaz onoga, što se može postići zajedničkim radom.  Otoci ne samo da su visoko na europskoj agendi, već ih i pripremamo za prijelaz na obnovljive izvore energije“, poručio je Tonino Picula.

Wioletta Dunin-Majewska iz DG ENERGY-a rekla je, da se “zastupnik Picula pobrinuo se za financiranje funkcioniranja Tajništva za otoke” te da će s tih 2 milijuna eura izgraditi kapacitete na otocima i pružiti podršku projektima koje otočani provode.

“Želimo da Tajništvo bude sredstvo komunikacije, a otoci predvodnici u ovoj priči razvoja. Organizirat ćemo četiri otočna foruma – sastanke gdje će se razgovarati o čistoj energiji s glavnim otočnim akterima te dva industrijska sajma povezana s otočnim forumom kako bismo uključili i privatni sektor.”

Feilim O`Connor iz DG ENERGY-a najavio je nadograđivanje postojeće inicijative osnivanjem novog tehničkog tijela “ISLAND FACILITY-a” sljedeće godine, za što je izdvojeno 10 miljuna eura, od čega 70 posto sredstava žele uputiti izravno otocima, za što veći broj manjih projekata.

Delegacija Europske komisije zajedno sa zastupnikom Piculom i predstavnicima Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova posjetila je otok Krk.

Gradonačelnik grada Krka Darijo Vasilić napomenuo je da je još 2009. Krk potpisao izjavu o politici energetske učinkovitosti i energetsku povelju UNDP-a, usvojen je i Akcijski plan, a jedan od najvažnijh dokumenata je Strategija otoka Krka – otoka s nultom emisijom CO2.

Na otoku Krku, koji do 2030. godine cilja postati energetski potpuno neovisan, tehnički direktor Dejan Kosić predstavio je tvrtku „Ponikve eko otok Krk“ i poručio da otok želi biti 100 posto energetski neovisan, s 0 posto emisije štetnih plinova i 0 posto otpada. Obradili su studiju o suncu na otoku Krku 2014. godine te su sagradili prvu i najveću solarnu elektranu na hrvatskim otocima. Gradonačelnik Kosić je naglasio i da su u smjeru 0 posto otpada do 2017. postigli sve ciljeve koje je RH zacrtala prema EU i sada su na 64 post prikupljanja otpada, a cilj Grada je do 2020. doći do 80 posto.

Stanovnici europskih otoka napokon bi u budućnosti mogli imati iste uvjete kao i stanovnici na kopnu. Položeni su temelji da dosad zanemareni, ili barem ne toliko slušani stanovnici otoka u EU, a riječ je o ukupno 15 milijuna ljudi, mogu računati na to da će u sljedećem mandatnom razdoblju jedan dio njihovih potreba biti financiran novcem europskih institucija. Novac ovoga trenutka ulijeva nadu, jer će 70 posto toga novca biti namijenjen malim i srednjim otocima, odnosno malim i  srednjim tvrtkama, koje bi trebale razvijati projekte energetske održivosti.

Razvoj otoka prije svega ovisi o dostupnosti svih oblika energije, jer  bez toga nema razvoja niti na kopnu, a kamoli na otocima. Prepoznala je  to, napomenuo je Picula, i Europska unija i sadašnja potpora od dva milijuna eura narast će na deset milijuna.

Priručnik ‘Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom’, objavio ga je Picula, uz koji sve otočne i kopnene zajednice mogu uštedjeti čak četvrtinu vode! Međunarodni  projekt ‘Water Saving Challenge’ (WaSaC) koji je Picula lani, simbolično na Svjetski dan vode 22. ožujka, pokrenuo u suradnji s Kraljevskim tehnološkim institutom u Stockholmu, obuhvaća osam otoka iz četiri države: po dva iz Grčke, Francuske, Irske te Vis i Lastovo iz Hrvatske.

Varaždin i Varaždinska županija – rijedak vrlo uspješan primjer

Dio kontinenta nimalo ne zaostaje za korištenjem sredstava i investicijama, kao i s uređenom zakonskom regulativom i poslovnom klimom, a onda se i dobro razvija. U Varaždinu je poslovanje najjednostavnije, zaključak je studije koju je objavila Svjetska banka nakon provedene analize u pet hrvatskih gradova. Uz Varaždin, to su i Zagreb, Split, Osijek i Rijeka.

Najveće razlike u rezultatima u Hrvatskoj zabilježene su u ishođenju dozvola za gradnju, rješavanju trgovačkih sporova i pokretanju poslovanja. Za ishođenje dozvola za gradnju jednostavnog skladišta u Varaždinu potrebno je 112 dana uz trošak od 5,3 posto vrijednosti skladišta, odnosno dvostruko kraće s cijenom koja iznosi trećinu troška u odnosu na Split – navodi Svjetska banka.

Međunarodni standardi – Varaždin je u tome i iznad globalnog prosjeka. Vodi i u brzini dobivanja priključka električne energije, zahvaljujući “pouzdanijoj opskrbi električne energije, uz kraće i rjeđe prekide usluge u usporedbi s drugim gradovima te relativno kratkom čekanju za novo priključenje”.

Varaždin je najbolji grad za biznis u Hrvatskoj, u konkurenciji pet gradova u Hrvatskoj daleko ispred drugih. U nekim segmentima je u europskom prosjeku i na europskoj razini, a u nekima i zaostaje. Riječ je, primjerice, o duljini trajanja sporova na trgovačkim sudovima, što nije u nadležnosti Grada. U toj je analizi obuhvaćeno pokretanje poslovanja, ishođenje dozvola za gradnju, dobivanje električne energije, uknjižba prava vlasništva i rješavanje trgovačkih sporova.

foto: Ivan Dorotić/Sangrad

– Varaždinska je županija veliko gradilište. Realiziraju se mnogobrojni projekti, kao što je aglomeracija Varaždin vrijedan 856 milijuna kuna, obnova cesta u koje HC ulaže 51 milijun kuna. Do izgradnje dnevne bolnice na hitnom prijemu u Varaždinu i objekta palijativne skrbi u Novom Marofu za što se investira 375 milijuna kuna, dok je za obrazovanje dostupno 94 milijuna kuna iz europskih fondova, gradilišta Hrvatskih voda na području Lepoglave i Ivanca te općine Bednja, a vrijednost je radova 4,5 milijuna kuna… Izgrađen je studentski kampus, suglasan s opstojanjem održivom energijom, očuvanjem okoliša i suvremenim potrebama rada. Najsuvremeniji je u Hrvatskoj, a vrijedan je 141 milijardu kuna, s 85 posto sredstava iz EU i s 15 posto hrvatske kontribucije. Na krovu ima solarnu elektranu, kišnicu koristi za sanitarnu vodu, u WC-ima su antibakterijske školjke, u parku je solarno drvo i klupe, otpad se sortira i slaže u podzemne spremnike – govori varaždinski saborski zastupnik Anđelko Stričak.

U cilju poticanja lokalnog ekonomskog razvoja i stvaranja konkurentne prednosti grada Varaždina u privlačenju novih investitora i razvoja te umrežavanja postojećih gospodarskih subjekata na području grada, grad Varaždin je formirao sedam gospodarskih zona. Zone su prostorno planski određene, i u dijelu koji je izgrađen nalaze se poduzetnici, dok su ostali dijelovi na raspolaganju potencijalnim investitorima. Gospodarska zona Brezje Sjever, Gospodarska zona Brezje Jug,  Gospodarska zona Brezje Istok, Gospodarska zona Brezje Zapad, uz zonu Jelkovec, Kneginec i Trnovec Bartolovečki te, naravno, slobodna zona Varaždin.

Pogodnosti za investitore jesu, mogućnost oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju te olakšice pri plaćanju poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Osim toga, korisnici u zonu mogu unositi stranu robu i držati je u zoni bez obračuna uvoznih davanja neograničeno, odnosno do trenutka kada se robi ne ustvrdi konačni carinski postupak, dok domaća roba koja se unosi u slobodnu zonu ne podliježe obračunu PDV-a.

– Poduzetničke ili gospodarske zone iznimno su značajne i doprinose onome što je najvažnije, proizvodnji, a ne samo prodaji robe i uslugama. Investicije u zonama su oko milijardu kuna i interes za ulaganja je velik. Ono što ne prati taj razvoj, oko čega se mora učiniti više, jesu plaće, jer ne odgovaraju vrijednosti rada ni samom razvoju, a i one bi trebale biti poticajne – kaže Stričak.

Varaždinska županija, osim u obrazovanje, ulaže i u zdravstvo, s novih 12,8 milijuna kuna za primarnu zdravstvenu zaštitu. Riječ je o dijelu bespovratnih sredstva iz fondova EU za novu, modernu opremu u 50-ak ordinacija liječnika opće/obiteljske medicine, dentalne medicine, ginekologa i pedijatara u županiji, kao i za njihovu edukaciju. Uz to, sredstva će biti uložena i u rekonstrukcije te adaptacije objekata Doma zdravlja Varaždinske županije.

Svrha projekta je povećati dostupnost i raznovrsnost usluga kvalitetne primarne zdravstvene zaštite te smanjiti broj upućivanja u bolnice na području Varaždinske županije kroz ulaganja u opremu i infrastrukturu pružatelja zdravstvenih usluga, a podići će se kapaciteti koncesionara za pružanje novih usluga u skladu sa njihovim potrebama te provesti aktivnosti promicanja ravnopravnosti spolova i pristupačnosti za osobe s invaliditetom. I dok je ukupna vrijednost projekta 12,8 milijuna kuna, Varaždinskoj županiji je odobreno gotovo 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava ili 85 posto, a riječ je o sredstvima iz operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. -2020.’ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close