BRANKO BARIČEVIĆ, VODITELJ PREDSTAVNIŠTVA EUROPSKE KOMISIJE: Ujedinjena Europa, ujedinjena europejstvom

Pet godina Hrvatske u EU je i pet godina mandata voditelja Predstavništva Europske komisije Branka Baričevića. Pet godina nije mnogo, ali nije ni malo. Nemali broj je onih koji tvrde, da Hrvatska nije iskoristila svoje članstvo u EU, a s druge strane, bilo je koliko problema, toliko i zapreka na tom putu. U Ministarstvu vanjskih […]

Pet godina Hrvatske u EU je i pet godina mandata voditelja Predstavništva Europske komisije Branka Baričevića. Pet godina nije mnogo, ali nije ni malo. Nemali broj je onih koji tvrde, da Hrvatska nije iskoristila svoje članstvo u EU, a s druge strane, bilo je koliko problema, toliko i zapreka na tom putu.

U Ministarstvu vanjskih poslova Baričević je počeo na mjestu načelnika Odjela za humanitarna pitanja, ali je vrlo brzo promoviran u načelnika Odjela državnog protokola. Nakon toga otišao je za Washington, zatim se vratio u Zagreb, a na mjesto šefa Misije RH pri EU došao je 2005. i ostao punih sedam godina; mandat je završio 2012., nakon što su završeni pregovori Hrvatske i Europske unije.

– Hrvatska se pridružila zajednici najnaprednijih demokracija svijeta, i to ne samo po gospodarskim rezultatima, već i po kvaliteti života građana te ljudskim pravima i slobodama. Jer, Europska unija zajednica je temeljena na vrijednostima kao što su uključivost, tolerancija, pravda, solidarnost, sloboda i mir. Vrijednosti koje su tu zajednicu učinile onim što ona danas jest, napredna i s visokim standardima slobode za svoje građane, kaže Baričević i u inventuri tih hrvatskih pet godina u EU, dodaje: – Hrvatska je ušla sama, uz strožije kriterije za ispunjenje što je na neki način, usporilo oživotvorenje članstva.

Za dvije će godine Hrvatska imati odgovoran i zahtjevan posao, šestomjesečnoga predsjedanja Europskom unijom. Prvi put, nakon sedam godina članstva.

– To će biti svojevrsna diploma. Maturirali smo kada smo ušli u EU, a sada bi trebalo i diplomirati. Nadam se da ćemo to za dvije godine, kada završi predsjedavanje, moći to i reći, Jednako tako, Hrvatska će time na izravan način moći predstaviti svoje prioritete i smjer vanjske politike. Mnogi smatraju kako se preklapanje trenutka hrvatskog pridruživanja s razdobljem kada se i sama Europska unije suočavala s nizom kriza, od gospodarske, financijske i migracijske, uvelike utjecalo na raspoloženje i mišljenje građana. Moguće da je to jedan od razloga, a u svakom slučaju danas je situacija nešto drugačija: sve države članice, uključujući i Hrvatsku, izašle su iz gospodarske krize i ostvaruju gospodarski rast. Migracijska kriza i dalje je velik izazov, međutim brojke govore da su ilegalne migracije u odnosu na krizne godine 2015. i 2016. pale za više od 95 posto.

No, članstvo u EU doprinijelo je valjda razvoju Hrvatske i nekom napretku. Teško bi bilo povjerovati da smo tolika iznimka, od drugih zemalja. Iako možda svakodnevni život to ne iskazuje i na svom životu građani ne osjete tako, kako su očekivali.

– Članstvo u EU je doprinijelo Hrvatskoj jer je prvenstveno poboljšana ekonomska situacija u zemlji. Tu se osjetio izravan utjecaj europskih trendova, makar se posljedice krize osjećaju i danas, jer ne ide oporavak brzo.

Povećava se izvoz te industrijska proizvodnja, čime domaći projekti zauzimaju važno mjesto na velikom europskom i svjetskom tržištu. Hrvatska je izašla iz postupka nadzora prekomjernog deficita proračuna, smanjen je javni dug i povećan BDP. Smanjena je nezaposlenost mladih zahvaljujući, između ostalog, Jamstvu za mlade i sličnim europskim programima. Osim toga, projekti poput Erasmus + povećavaju mobilnost studentske populacije i danas je dostupna mogućnost različitih oblika stažiranja i volontiranja u inozemstvu. Na taj se način skuplja potrebno iskustvo i produbljuje znanje koje mladi mogu iskoristiti kada se vrate u Hrvatsku. Poboljšava

se i poduzetnička klima te europsko tržište postaje dostupno i hrvatskim projektima i povoljnije za ulaganja u zemlju. Europska unija, dakle, nudi brojne mogućnosti, ali važno je naglasiti kako je potrebno prilagoditi se suvremenom europskom mišljenju, odnosno vrijednostima jer se time otvaraju nove mogućnosti za mlade ljude željne promjena. Hrvatska svakako mora učiniti nekoliko bitnih reformi, o čemu se Komisija jasno očitovala, što ih se prije napravi, a kasnilo se, to će učinak biti bliži napretku.

Stalna priča, iskorištenost ili slaba iskorištenost sredstava iz fondova EU. Toga smo se naslušali i načitali, a rasprava traje i dalje. Hrvatska je napredovala, ali je i dalje na začelju.

– Unatoč tome što smo se pripremali deset godina i što smo se transformirali, dogodilo se to da nam apsorpcijska moć i kapacitet hrvatske administracije nije bio toliko razvijen. Vlada je nedavno odobrila i novo zapošljavanje za podizanje fondova. Plus toga, dio ljudi koji je obučen i pripremljen za to otišao je u privatni sektor. Vrlo velika je fluktuacija ljudi koji su to znali, a to je teško zaustaviti, jer su plaće u javnom sektoru takve kakve jesu. No, osamdeset posto javnih investicija u Hrvatskoj provodi se iz europskih fondova, stoga se može reći da je mnogo toga učinjeno,

U svjetlu sudjelovanja te konkretnog rada i učinaka, često se spominje odnos velikih i malih zemalja u EU. Dok u Komisiji, kao i u Parlamentu, ponavljaju kako nema malih i velikih u EU, to stalno negdje izlazi.

– Nema malih i velikih, sve su to europske države članice. Suština odlučivanja i rada u Europi je dijalog, solidarnost i kompromis. „Male“ zemlje unutar Unije mogu jasno iznositi svoje stavove i prioritete, kao i politički djelovati u interesu svojih sugrađana. Unutar europskih institucija, države članice mogu surađivati i usmjeravati raspravu u smjeru koji im odgovara i tako dogovoriti prioritete na razinu cijele unije, što je u interesu velikih i malih država članica.

Zajedništvo zemalja članica postalo je sve većom temom našeg vremena. Ponekad se ono smatra vrlo nejasnim i čak udaljenim od stvarnosti, a ponekad jedinim koje nam treba u toliko promijenjenom svijetu. No, nije jednostavno ni lako saznati koliko ga ima u Europi, ne samo u EU.

– Zajedništvo Europske unije je važno na više razina od političke, ekonomske, sigurnosne do socijalne. Zajedništvo Unije je važno jer jedino tako možemo postići napredak i ostati konkurentni na globalnoj razini. Pogotovo u vremenima kada pojedini svjetski čelnici žele ponovno uvesti protekcionizam. Zajedništvo je snaga koja dolazi do još većeg izražaja u vrijeme kriza sigurnosti, globalne trgovine, ekonomske ili migrantske i tu snagu moramo zadržati. Usvajanjem Europskog stupa socijalnih prava, dokumenta koji obuhvaća 20 načela i prava – uključujući pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravo na pravedne radne uvjete i socijalnu zaštitu i uključenost – Europa je pokazala političku volju da zajednički štiti prava za koja se svi zalažemo te poručuje kako je Unija više od pukog jedinstvenog tržišta, već da su građani u fokusu te zajednice. Deklaracija o Europskom stupu socijalnih prava temeljni je politički dokument, usporediv s poveljom o temeljnim pravima iz 2000. godine.

Mnogo je populizma i terorizma, a s druge strane, trebali bismo imati i sigurnosti i slobodu, ne čini se ostvarivim jer je zapravo u suprotnosti. Na tome se radi, opomena je bilo dovoljno čini se, promijenilo se mnogo toga. Preostaje, mijenjati se i unaprijediti.

– Ali, ovu situaciju moramo shvatiti kao upozorenje da se ponovno ujedinimo i uvedemo strože kontrole i bolju suradnju na svim razinama. Mi u Komisiji mislimo da zidovi i žice neće riješiti problem izbjeglica. Ako ga želimo riješiti, moramo bolje komunicirati i razmjenjivati naše podatke i tako ćemo se mnogo bolje obraniti, nego individualnim zatvaranjem granica. Uostalom, pripadnici takozvane predschengenske generacija će se sjetiti da smo i prije imali terorističke napade, iako smo imali granice i granične kontrole. Ono što nam treba je bolja razmjena informacija, usklađenost i trening ljudi koji rade kontrole.

Budućnost EU svakako je velika tema, jer Europa ima mnogo izazova i treba promjene, treba i reforme. Vrlo često se spominje raspad, kao, kad su se sve federalne države raspale, osobito se apostrofira Jugoslaviju, onda ne može opstati ni EU. Teško je povjerovati pa i pomisliti uopće, da je budućnost mračna i neizvjesna.

– U posljednje vrijeme stalno se spominje raspad Europe. Ja vjerujem da ćemo mi iz ovakvih situacija izlaziti sve jači i jači, jer temelji EU-a su puno dublji, a najvažnije su vrijednosti koje nas povezuju, kao što su sloboda i tolerancija i otvoreno tržište, ali naravno i mnogostruki zajednički interesi. Cilj usvojenih mjera o čuvanju vanjskih granica nije kontradiktoran, one nastoje sačuvati otvorenost unutar kontinenta i osigurati slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala jer nama je pretpostavka opstanka gospodarski i životni rast.

Svi smo svjesni da postoji mnogo pitanja, kako ćemo mi dalje u Europi i što Europa može napraviti u ovome svijetu koji se tako brzo mijenja, a nitko ne zna kakva će budućnost biti. Trebali bismo, ipak, biti mnogo jasniji i ambiciozniji u iskazivanju našega jedinstva, s više Europe među nama.

Novo razdoblje od šest godina (2021 – 2027.) je pred nama. Na neki je način, to novi start, novo doba. U proračunu su tako promjene koje su u skladu sa stvarnošću u kojoj živimo.

– Za nov i moderan dugoročan proračun EU-a, kojim se mogu učinkovito ostvariti prioriteti za razdoblje nakon 2020. godine, iako će biti nešto manji u iznosu. Gospodarski rast u Europskoj uniji veći je od dva posto, imamo najmanju nezaposlenost u zadnjih devet godina i 235 milijuna zaposlenih osoba. No. opravdano je govoriti i o rezovima kao opciji. Na primjer, u posljednjih pet godina osoblje Komisije smanjilo se za 5 posto i ubuduće ćemo možda morati dodatno smanjiti broj zaposlenika, ali i jednako je tako razumno razmatrati mogućnost, stvaranja novih izvora prihoda, kao što je mogućnost oporezivanja proizvodnje plastike, kako bismo pridonijeli ciljevima naših europskih politika o zaštiti klime.

Modernim i fleksibilnim proračunom pokušavamo odgovoriti na postojeće izazove od sigurnosnih do ekoloških ali i uhvatiti korak s globalnim digitalnim napretkom, i zato iznosi financijskih sredstava za nove prioritete Unije su povećani dok su se u drugim područjima morali smanjiti. Naglasak je na područjima u kojima Unija može ostvariti dodanu vrijednost i najbolje rezultate.

U svakom slučaju, novi proračun prilika je da svoju budućnost odredimo kao ambicioznu Uniju s 27 država članica koje povezuje temeljne vrijednosti kao što su vladavine prava i solidarnost.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close