Branitelji: Mi smo devedesetih dobijali metak, a Todorić i Tedeschi imetak

„Ako je bio rat, i to krvavi, kroz koji smo mi prošli, kako se netko u tom vremenu kod nas mogao tako enormno obogatiti? Dakle, jedni su dobili metak, a drugi imetak!”, keže Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91 Prije koji dan u medijima je osvanula vijest da Hrvatska broji najviše multimilijunaša […]

„Ako je bio rat, i to krvavi, kroz koji smo mi prošli, kako se netko u tom vremenu kod nas mogao tako enormno obogatiti? Dakle, jedni su dobili metak, a drugi imetak!”, keže Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91

Prije koji dan u medijima je osvanula vijest da Hrvatska broji najviše multimilijunaša na Balkanu. Na tu vijest reagirala je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. koja je pozvala tajkune da kažu kako su zaradili prvi milijun. Upravo je to bio povod da porazgovaramo s Mladenom Pavkovićem, novinarom i publicistom, predsjednikom Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91, čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb, legendarni zapovjednik obrane Vukovara. Naravno dodirnuli smo se i drugih aktualnih tema.

Kako se danas osjeća hrvatski branitelj kad vidi sve ove hrvatske multimilijunaše? Postavili i pitanje sam sebi je li se borio da oni imaju?

Kad smo odlazili u hrvatski Domovinski rat, prije svega odlazili smo – srcem. Bili smo spremni i život dati za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. Tada se gotovo nitko nije pitao: hoću li ja imati nešto od pobjede nad trećom ili četvrtom vojskom u Europi, jesam li zdrav, hoće li me čekati ili ne će radno mjesto kad se vratim i tome slično. Mnogi se na žalost nisu vratili. Govorili su: vaša će imena biti upisana zlatnim slovima. Naivno smo vjerovali da će to tako i biti. Međutim, vrlo brzo nakon završetka rata shvatili smo da Hrvatska nije država, za koju su mnogi dali i krv i živote. Teško je reći da su oni koji su bili prvi kad je trebalo prevareni. Ali, da ćemo relativno brzo doći na dno dna, da ćemo postati “zadnja rupa na svirali”, e toga se nismo nadali. Nema popisa poginulih hrvatskih branitelja, već kad se govori o tim ljudima i odaje im se zahvalnost polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obično se govori o njima kao o “brojevima”, pa se kaže “odajemo počast 154-ci poginulih hrvatskih branitelja” i tome slično. Ni na jednoj masovnoj grobnici iz Domovinskoga rata nema imena, već samo brojke kao da su one a ne ljudi od imena i prezimena stvorili državu. Braniteljima su neki, kojima smo predali vlast, počeli javno govoriti da se oni nisu borili za privilegije, pa što onda hoće? Istina je, nismo se borili i ne želimo privilegije, ali zar je privilegija da svatko od branitelja živi život dostojan čovjeka? Koliko je danas branitelja koji nemaju zaposlenja, krov nad glavom, koji kopaju po kantama za smeće. E, za to se nismo borili. S druge pak strane, oko nas kao gljive poslije kiše pojavljuju se nekakvi milijunaši, pa čak i multimilijunaši, od kojih malo koga smo susreli u ratu. Pa, ako je bio rat, i to krvavi, kroz koji smo mi prošli, kako se netko u tom vremenu kod nas mogao tako enormno obogatiti? Dakle, jedni su dobili metak, a drugi imetak! Gdje su bili svi ti hrvatski milijunaši kad nismo imali ni za oružje, pa ni za odore? Očito je da je ne mali broj hrvatskih poduzetnika svoje bogatstvo stekao na krvi poginulih branitelja! Ono što je još gore je činjenica da se ti ljudi ne srame, već pričaju, “pa mi smo se obogatili po zakonu!” Sreća jeza njih, a za nas nesreća što nema popisa ratnih profitera. Mi smo valjda jedina država na svijeta koja je prošla rat, a da “nije imala” ratnih profitera, dezertera i izdajica.

Što mislite o najbogatijem Hrvatu Ivici Todoriću koji je prve veće tvrtke stekao dok su ljudi ginuli na bojištu?

To je čovjek koji je navodno prije rata prodavao cvijeće. Njega nema na popisu ni jedne ratne brigade, nema ga nigdje. Kako je on stekao tako veliko bogatstvo u tako kratkom vremenu, najbolje bi bilo da nam objasni on sam. Čega se srami, ako je sve stekao po zakonu, a očito da jeste jer još nismo nigdje pročitali da je dobio i kaznu za nepropisno parkiranje. Todorić nam mora objasniti na koji je način stekao prvi milijun eura. Kad to saznao, znat ćemo puno. Taj čovjek “nagomilava” broj radnika, pa kad mu država više neće pomagati, jednostavno će ti ljudi završiti na ulici. A on otići negdje “na Havaje” s gomilom eura! Tada će njegovi radnici vjerojatno pričati kako je bio dobar čovjek, dobar poslodavac, ali eto država ga “proganja”, pa su zbog toga oni na ulici. Mislite li da se takav scenarij neće dogoditi? Todorić i svi njemu slični mogu besprijekorno funkcionirati kad im država obilno pomaže, a kad ta potpora nestane…?

Tko je kriv za taj scenarij? Je li Franjo Tuđman?

Prvi hrvatski predsjednik, vojskovođa i pobjednik u Domovinskome ratu želio je samo jedno- Hrvatsku! Oko sebe je, istina, okupio i “crne i crvene vragove”, koji su ga kasnije “došli glave”. Jedan Mesić mu je “ljubio noge”, a pogledajte ga sada: obilazi grob Franje Tuđmana na “pet kilometara”, kao da se boji da će ovaj izaći iz vječnog počivališta. Je li Tuđman i koliko kriv, teško je reći, nema ga da se brani.

Emil Tedeschi ima sličnu priču kao Todorić. Špekulira se da je prvi milijun zaradio novcima za obranu Hrvatske. Znate li i za taj slučaj i što o njemu kažete?

O tom čovjeku i njegovu bogatstvu najbolje bi trebalo reći Državno odvjetništvo. I on je navodno postao enormno bogat kad su drugi ginuli. Ali, mi nemamo, kako rekoh, popis ratnih profitera, pa sve ostaje na onome rekla-kazala. Jedino što znam je to da oni koji su čitav rat proveli s puškom u ruci nikako ne mogu shvatiti kako je moguće da od 1990.-1996. oni nisu stigli naučiti ni pet engleskih riječi, a razni Tedeschi, Todorići i njima slični prigrabiti vreće i vreće eura. Pa, svo vrijeme živjeli smo u istoj državi. Ili nismo?

Nisu se samo oni obogatili već i neki generali poput Vladimira Zagorca i Ivana Čermaka? Jesu li i oni tajkuni, ili još gore, ratni profiteri?

E, ta dva ratnika su zagonetka nad zagonetkama. Čermak je godinama bio i u zatvoru u Haagu, pa mu bogatstvo nije umanjeno ni za jedan euro, već je naraslo za milijune te i slične valute. Gdje toga ima? Zagorac je također “nedovršena priča”. Ova dva multimilijunaša sigurno su zaslužila da se o njima snimi i igrani film. No, od svega što se priča o njima i njima sličnima mene čudi kako ti ljudi vrlo malo ili gotovo ništa ne pomažu obiteljima poginulih, pa i samim braniteljima. Čermak bi trebao izgraditi barem pet katnica u Kninu za ljude koji su bili istinski branitelji, a danas spavaju po “šupama”. I što je najvažnije: povijest baš ova dva “junaka” sigurno ne će pamtiti po njihovu učinku u ratu već po silnom bogatstvu, kojeg su stekli kako su stekli!

Da ste vi na mjestu premijera Zorana Milanovića kako biste postupali s onima koji do rata nisu bili milijunaši da bi se poslije jako obogatili?

Najvjerojatnije bih uzeo “Brozovu taktiku”: svakom tko se u ratu obogatio stavio bih tablu oko vrata na kojoj bi pisalo “Ja sam ratni prifiter” i prošetao ga ulicama grada! Ljudi bi najbolje sudili je li taj i takav bogatstvo stekao legalnim ili ilegalnim putem.

Je li, kada se sve ekonomski zbroji i oduzme, život bio lakši u Jugoslaviji? Ne mislim pritom na politiku, već posao i rad.

Kako se uzme. Oni koji su bili poput Manolića, Boljkovca i sličnih odlično su živjeli, baš kao i oni koji su svake godine nosili štafetu voljenom Vođi. No činjenica je da se lakše dolazilo do stana i zaposlenja. Ali, ne zaboravite da je svatko tu cijenu debelo platio-saginjanjem do poda Josipu Brozu i njegovoj politici. Općinski sekretari partija bili su mali bogovi. Gdje su danas ti ljudi? Eto ih na čelu banaka, (ne)uspješnih tvrtki, jednom riječju tamo gdje se vrti veliki novac. Živjeći u toj i takvoj Jugoslaviji mnogi nisu imali poima o političkim zatvorenicima, o onome što se događalo u Lepoglavi, Staroj Gradiški, Golom otoku. Bilo je dovoljno da kao Paraga, koji je tada bio student, samo pokrenete peticiju za oslobođenje političkih zatvorenika, pa da vas i vašu obitelj godinama progone SISOVCI, ala Manolićevi agenti. Gdje su danas ti ljudi? Eto ih tu pokraj nas, samo su okrenuli kapu. Hrvatska šahovnica je na čelu, a u srcu i dalje nose komunističku zvijezdu – petokraku. Fuj!

Neki su mediji pisali kako je vlast pogodovala generalu Gotovini prigodom dodjele koncesije za tunogojilište. Znate li što o tome i kakvo je vaše mišljenje?

General pukovnik Ante Gotovina je baš kao i Mladen Markač Junak Domovinskoga rata. Pa, što ako mu je država i pogodovala? Čovjek je za Hrvatsku proveo niz godina nevin u zatvoru, pa je red da mu se ta ista država koja se u određenim trenucima očajno odnosila prema njemu, baš kao i ostalim hrvatskim junacima kojima se sudilo ili se sudi u Haagu. Država danas pogoduje onima koji su progonili poput zvijeri ovoga junaka, time da ne uhićuje one koji su za njim raspisali sramne potjernice, slali falsificirane dokumente (Mesić), ili besramno maltretirali i ponižavali njegovu obitelj. Ima još junaka koje država progoni, kojima nije riješila status, kao što su primjerice zapovjednici obrane Vukovara Dedaković i Borković.

Kako riješiti lažne branitelje koji primaju lažne invalidske mirovine?

Vrlo jednostavno-uhititi ih i zatvoriti na duže vrijeme. Međutim, kod nas je problem utvrditi tko je lažni branitelj, odnosno tko mu je i zašto potpisao potvrdu, kad čak i nogometaši, treneri, blijedi političari i slični imaju visoke vojne činove, a rat su gledali na televiziji. Oni doduše ne primaju mirovine, ali isto su “lažni” baš kao i oni koji su tko zna kako došli do potvrda o sudjelovanju u Domovinskome ratu. Neki Denis Kuljiš bio je dva dana u ratu. I to, kako piše u famoznom Registru, u borbenoj postrojbi! Smiješno i žalosno. Istovremeno.

Je li ministar branitelja Fred Matić dobro radi svoj posao?

Za mene je – topla voda. Možda bi radio i dobro svoj posao da nije prešao među “crvene”. Ministar branitelja ne bio smio imati boju, trebao bi se ponašati kao i u ratu gdje stranke nisu bile važne. A on otvoreno govori da je na strani – SDP-a! Što mu to treba? Rekao je da će proglasiti i Junake Domovinskoga rata, pa nije. Rekao je još mnogo štošta, ali puno je toga ostalo mrtvo slovo na papiru. On je inače fenomen. Izliječio se od PTSP-a.

Je li trebao objaviti Registar branitelja? Što se s tim postiglo?

Trebao je, jer su mnogi to očekivali, odnosno vršili pritisak. Ali nakon što ga je objavio što se dogodilo? Ništa. Pojeo vuk magare!

Što mislite o ćirilici u Vukovaru?

O tome uopće ne razmišljam. Kakva ćirilica!? Pa, presude hrvatskim braniteljima su često i pisane ćirilicom. Jedna od takvih je napisana i za nevinog Veljka Marića, koji je od srpskog agresora, usred Beograda, dobio 12 godina zatvora. Za ništa. Na ćirilici!

Biste li gay populaciji dali pravo na brak?

Brak može biti jedino između žene i muškarca.

Da ste znali da će Hrvatska biti ovakva kakva jest, biste li se toliko veselili njezinoj samostalnosti?

I te kako. I ovakva Hrvatska bolja je od bivše, Brozove Jugoslavije. Kakva je takva je, naša je!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close