Boris Vujčić: Koristi od prelaska na euro u Hrvatskoj će biti veće nego u drugim članicama EU

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je istaknuo da će koristi od prelaska na euro Hrvatskoj biti veće nego je to bio slučaj u drugim članicama EU, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić da će po ulasku u europski tečajni mehanizam (ERM) biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva. Vujčić koristi od uvođenja eura […]

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je istaknuo da će koristi od prelaska na euro Hrvatskoj biti veće nego je to bio slučaj u drugim članicama EU, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić da će po ulasku u europski tečajni mehanizam (ERM) biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva.

Vujčić koristi od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenju troška zaduživanja domaćih sektora, smanjenju rizika izbijanja valutne i bankovne krize te nižim transakcijskim troškovima.

Uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku, smatra, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovat će se u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.

“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan. Pokušali smo dati pregled osnovnih koristi i troškova. Što se koristi uvođenja eura tiče, to je ukidanje valutnog rizika, što je vrlo važno jer smo visoko euroizirana zemlja. Taj učinak je trajan. Nakon toga je tu smanjenje kamatnih stopa i uklanjanje rizika valutne i bankovne krize”, rekao je Vujčić na okruglom stopu u sklopu konferencije u organizaciji hrvatske Vlade i HNB-a o strategiji uvođenja eura u Hrvatsku.

Upravo uklanjanje valutnog rizika Vujčić vidi kao glavnu korist za hrvatsko gospodarstvo jer je tom riziku hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo.

“Ukupan bruto devizni dug svih domaćih sektora, uključujući i onaj s valutnom klauzulom, premašuje 500 milijardi kuna, što iznosi približno jednu i pol godišnju vrijednost hrvatskog BDP-a”, rekao je Vujčić, dodavši kako su valutnom i tečajnom riziku izloženi svi ekonomski subjekti s neusklađenom valutnom strukturom imovine i obveza.

Nadalje, prednost je i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja, što će, kaže Vujčić, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dok korištenje zajedničke valute može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti i smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva.

“Nakon što Hrvatska uvede euro, HNB će steći pravo na sudjelovanje u godišnjoj raspodjeli monetarnog prihoda na razini eurosustava, što bi se trebalo pozitivno odraziti na višak prihoda nad rashodima HNB koji se uplaćuje u državni proračun“, naveo je Vujčić.

Rekao je i kako članstvom u monetarnoj uniji zemlja dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama. Ukupni kreditni kapacitet ESM iznosi 500 milijardi eura.

Vezano uz troškove uvođenja eura, Vujčić je naveo gubitak samostalne monetarne i tečajne politike, ocijenivši da to ipak neće biti znatan trošak, jer je i sada prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike uvelike ograničen.

Pretjeranim je nazvao opći strah da će prelaženjem na euro u Hrvatskoj bitno porasti cijene. Po njegovim riječima, učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je vrlo blag.

“Provedene analize upućuju na to da su učinci uvođenja eura na agregatnu inflaciju relativno mali, prosječno 0,23 boda u novim državama članicama. Ipak rezultati istraživanja za druge države pokazuju da je rast cijena u drugim državama koje su provele konverziju zabilježen u uslužnom sektoru te kod manjeg broja proizvoda koji se često kupuju”, kaže Vujčić.

Isto tako, u trošak uvođenja eura uvrstio je i jednokratni trošak konverzije, jednokratne troškove pristupanja HNB-a Eurosustavu ali i rizik prekomjernog priljeva kapitala i akumulacije makroekonomskih neravnoteža.

“Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, a u posljednje vrijeme zamjetno je  poboljšan proračunski saldo te je smanjen javni dug”, zaključio je Vujčić dodavši da će u Hrvatskoj koristi od prelaska na euro biti veće nego što je to bio slučaj u drugim državama članicama.

Dalić: Razdoblje nakon ulaska u ERM obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da će fiskalna politika i strukturne reforme imat ključnu ulogu u održavanju makroekonomske stabilnosti u nadolazećem razdoblju.

Posebno je ukazala na važnost strukturnih reformi, koje se moraju provesti bez obzira na uvođenje eura. Reforme podrazumijevaju efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora i reformu obrazovnog sustava. Dalić priželjkuje i bolje upravljanje državnom imovinom, stabiliziranje zdravstvenog sustava te daljnje korištenje EU fondova. Isto tako, kazala je da je ubrzanje fiskalne konsolidacije moguće u uvjetima bržega ekonomskog rasta.

Govoreći o zabrinutosti građana od jednokratnog povećanja cijena pri prelasku na euro, Dalić je kazala da će onoga trenutka kada se približi trenutak konverzije svi biti koncentrirani na eventualno neopravdano povećanje cijena, no da je tržišna konkurencija jedan, ako ne i glavni, mehanizam kojim bi se  trebalo spriječiti eventualno divljanje cijena.

“Razdoblje nakon ulaska u tečajni mehanizam (ERM) obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura, a u prvom će redu biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva i ispunjavanja kriterija konvergencije“, kazala je Dalić.

Z. Marić: Hrvatska dosegnula realnu konvergenciju za pristupanje ERM-u

Ministar financija Zdravko Marić naveo je da je prvi korak prelaska na euro pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II,  u kojem je država članica EU-a dužna provesti najmanje dvije godine tijekom kojih tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.

Naveo je i da je pri razmatranju zahtjeva za pristupanje tečajnom mehanizmu države članice i institucije EU uzimaju u obzir ostvareni stupanj realne konvergencije.  “Sadašnja razina BDP-a po stanovniku Hrvatske usporediva je s razinama dohotka novih članica euro područja u trenutku njihova pristupanja tečajnom mehanizmu, pa možemo zaključiti da je dosegnuta realna konvergencija dostatna za pristupanje tečajnom mehanizmu“, naveo je Marić.

Govoreći o maastrichtskim kriterijima, koje je potrebno ispuniti za uvođenje eura, a jedan od njih je stabilnost cijena, Marić je podsjetio da je lani Hrvatska bilježila deflaciju.

Što se tiče stabilnosti tečaja, kaže Marić, dopuštena je fluktuacija nominalnog tečaja u marginama plus minus 15 posto, a u 2016. on je zabilježio blago slabljenje od 1,7 posto.

Govoreći o održivost javnih financija, Marić je podsjetio da je 2016. završena s deficitom od 0,9 posto BDP-a, a da će se ove godine deficit još i dodatno smanjiti, te navodi kako će Hrvatska ostvariti i taj kriterij.

“Što se tiče javnog duga, on mora biti ispod 60 psoto BDP-a, međutim kao što većina zemalja europodručja ima svoju razinu duga preko 60 posto, postoji odredba koja kaže od onda mora postojati jasan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, najmanje jedna dvadesetina razlike između trenutne razine javnog duga i tog kriterija od 60 posto. Hrvatska bi trebala smanjivati razinu javnog duga godišnje za oko 1,3 postotna boda. Lani smo smanjili dvostruko više od tog kriterija. Prvih šest mjeseci ove godine smo zemlja koja je na samom vrhu najvećeg daljnjeg smanjivanja tog duga”, istaknuo je Marić, dodavši da Hrvatska ispunjava i peti kriterij o dugoročnim kamatnim stopama.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close