Bogati Arapi Primili NULA sirijskih izbjeglica

Više od četiri milijuna Sirijaca natjerani su da pobjegnu od građanskog rata koji razvaljuje njihovu zemlju, kao i od barbarske terorističke organizacije Islamska država koja ubija sve pred sobom. Velika većina njih živi u prenakrcanim izbjegličkim kampovima u Turskoj, Libanonu, Jordanu, Egiptu i Iraku, koje su sve pod prijetnjom ISIS-a. Rekordne brojke ovih mjeseci odlučile […]

Više od četiri milijuna Sirijaca natjerani su da pobjegnu od građanskog rata koji razvaljuje njihovu zemlju, kao i od barbarske terorističke organizacije Islamska država koja ubija sve pred sobom. Velika većina njih živi u prenakrcanim izbjegličkim kampovima u Turskoj, Libanonu, Jordanu, Egiptu i Iraku, koje su sve pod prijetnjom ISIS-a. Rekordne brojke ovih mjeseci odlučile su se tražiti šansu za život u Europi.
Za to vrijeme u EU traje rasprava koliko bi koja zemlja trebala primiti pridošlica, dok Siriji bliže i bogate zemlje Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih arapskih emirata, Katara, Kuvajta i Bahraina odbijaju primiti izbjeglice i pružiti im utočište, piše Daily Mail.

Amnesty International tvrdi da je njihovo ponašanje sramotno
“Podaci ovih zemalja jednostavno zgražavaju, kada se radi o pokazivanju empatije i dijeljenju odgovornosti krize. Ovo je sramota”, rekao je voditelj odjela za izbjeglička i prava migranata Sherif Elsayid-Ali.

Izbjeglice putuju tisućama kilometara s Bliskog istoka, kroz centralnu Europu i preko Mediterana kako bi dospjeli do zemalja poput Austrije i Njemačke. Dio njih pokušava se dokopati Ujedinjenog Kraljevstva.
Gotovo tri tisuće nesretnika poginulo je na putu prema pristojnom životu samo ove godine, no još stotine se i dalje odlučuju na riskantan put prema Europi, sa svojom djecom, svake noći.

Bogate arapske zemlje moraju promijeniti politiku

Tragična smrt 3-godišnjeg Aylana Kurdija koji se utopio pokušavajući doći do grčke obale, a more ga je izbacilo na tursku obalu, izazvala je bijes javnosti i sram kod mnogih političara, ali ne i kod kojih bi također trebalo.
Niti jedna od 313.000 izbjeglica koje su izbjegle iz opasne domovine nisu dobili dozvolu da uđu u relativno bliže arapske zemlje, koje su sve u top 50 najbogatijih na svijetu.
“Bogate arapske zemlje trebale bi shvatiti da je krajnje vrijeme da se promijeni njihova politika neprihvaćanja izbjeglica iz Sirije. To je moralan, etičan i odgovoran korak koji moraju poduzeti”, rekao je stručnjak Sultan Sooud al-Qassemi.
Nijedna od bogatih zemalja Perzijskog zaljeva nije potpisala Konvenciju izbjeglica 1951, koja definira izbjeglicu kao osobu koja iz zemlje bježi radi progona zbog rase, religije ili nacionalnosti.
Sirijci se i dalje mogu prijaviti za skupe turističke vize i radne dozvole, no takve su vrlo rijetko odobrene, piše BBC.

Doniraju novac i stvari, ali ne žele ih kod sebe

Arapske zemlje pravdaju svoju politiku rizikom, kažu kako se među izbjeglicama mogu kriti teroristi. Donirali su zato veliku svotu novca kako bi pomogli izbjeglicama. Ujedinjeni arapski emirati sponzorirali su cijeli jedan izbjeglički kamo u Jordanu koji nastanjuju deseci tisuća Sirijaca.
U međuvremenu, Saudijska Arabija i Katar donirali su hranu, novac i odjeću izbjeglicama u Libanonu, Turskoj i Jordanu.
Sveukupno su te države donirali 598 milijuna funti pomoći, no to je opet četiri puta manje nego što su učinile SAD.
Ova bogata regija ima kapacitet na brzinu sagraditi domove za izbjeglice, tvrdi urednik stranice Quartz, Bobby Ghosh.

Europa prima stotine tisuća, Arapi se ne javljaju

“Velike građevinske kompanije koje su sagradile ogromne nebodere u Dubaiju, Abu Dhabiju i Riyadhu trebali bi konstruirati utočišta za izbjeglice. Saudijska Arabija ima mnogo stručnosti i iskustva u upravljanju dolascima ljudi. Nema razloga da tu stručnost ne iskoriste u humanitarne svrhe”, rekao je Ghosh.
Većina Sirijskih izbjeglica nalazi se u zemljama Bliskog istoka. Otprilike 1,9 milijuna živi u turskim izbjegličkim kampovima, 1,1 milijun njih je u Libanonu, 629.000 u Jordanu, 249.000 u sjevernoj Iraku, a Egipat je primio 312.000 izbjeglice, prema podacima UN-a.
Njemačka će primiti više od 800.000 izbjeglica, Ujedinjeno Kraljevstvo također planira primiti tisuće ljudi. Iz bogatih arapskih zemalja ne javlja se nitko.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close