Biste li jeli – kukce?

„Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina, masnih kiselina i minerala” Početkom ovog tjedna Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je program čiji je cilj potaknuti čovječanstvo na što veće konzumiranje kukaca (insekata) koje nazivaju „prehrambenom namirnicom” koja, po njihovom čvrstom uvjerenju, nije skupa, […]

„Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina, masnih kiselina i minerala”

Početkom ovog tjedna Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je program čiji je cilj potaknuti čovječanstvo na što veće konzumiranje kukaca (insekata) koje nazivaju „prehrambenom namirnicom” koja, po njihovom čvrstom uvjerenju, nije skupa, ekološki je ispravna i čak k tomu – vrlo ukusna. „Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina, masnih kiselina i minerala”, poručila je Eva Ursula Mueller, direktorica Odjela za ekonomsku politiku šuma te agencije koja u svom logu ima stari latinski slogan – Fiat panem (neka bude kruha). Obzirom na nove programe i preporuke, budući slogan FAO-a (Food and Agriculture Organisation) mogao bi glasiti: Neka bude kukaca.

Glavni razlog zašto se FAO okreće kukcima je ubrzani rast svjetske populacije. Po njihovom izračunu, do 2030. godine na Zemlji će biti oko devet milijardi stanovnika (sada je nešto više od sedam) „koje će trebati nahraniti”, a to neće biti nimalo jednostavno, jer su i poljoprivredni resursi prilično ograničeni, a uz to, valja misliti i na životinje koje ljudima služe u prehrambenom lancu. Međutim, kukci nisu dobri samo za one u siromašnim dijelovima svijeta gdje bi pomogli smanjiti broj onih koji gladuju. Čelnici FAO-a tvrde da bi njihova pojačana konzumacija mogla biti korisna i bogatima, tzv. zemljama blagostanja, jer bi se tako smanjila pretilost znatnog dijela stanovništva. Recept je jednostavan.

Za ručak, primjerice, umjesto nezdravog velikog komada govedine (big hamburger) s pečenim krumpirićima prelivenog sa sosom od ananasa treba uzeti, recimo, pržene škorpione s kečapom, što je skupa delicija u Tajlandu, ili kuhane poljske miševe, dobro posoljene i popaprene, nanizane na štapove, što naprosto obožavaju u Malawiju. Ako nakon takvog ručka idete u kino, valja ponijeti zdrave grickalice. Umjesto kokica, ili štapića punih ugljikohidrata ili čega već, može se uzeti vrećica miješanih insekata. Kažu da je najbolja kombinacija ona s crvićima bambusa, dudovog svilca i velikog zrikavca uz obvezni dodatak tvrdokrilne bube. Sve to se prethodno zamrzne, očisti, dehidrira, vakumira i na kraju, prema želji, začini solju, paprom i manjom količinom origana. I to je to.

Nije poznato jesu li čelnici FAO-a, koji imaju iznad prosječne mjesečne bruto plaće plus dnevnice, naknade za odvojeni život i druge beneficije nakon prezentacije svih blagodati koje čovječanstvu mogu donijeti kukci, otišli na takav jedan ručak kako bi i osobno demonstrirali svoju opredjeljenost za tu novu vrstu prehrane. No, da misle ozbiljno vidi se i po tome što su izdali službeni popis od 1909 kukaca koji se mogu jesti.

Na njemu su tako pri vrhu, skakavci i čvrci, koje su navodno jeli stari Grci i Rimljani. Tu su i pauci, zrikavci, razne vrste buba te nezaobilazni termiti. Prženi mravi navodno su vrlo ukusan – čips. FAO tvrdi da čak trećina svjetske populacije, dakle, oko dvije milijarde ljudi konzumira određenu vrstu kukaca. Potporu im daju nutricionisti koji tvrde da su kukci u načelu hranjiviji od onoga što danas obično jedemo. Tako je, primjerice, jedan gram skakavaca vrijedniji od iste količine govedine. Pogotovo ako je riječ o prženim skakavcima, dok su s druge strane cvrčci bolji ako se peku na žaru. U Tajlandu potonje uzgajaju na tisućama malih farmi.

Kako u Europi i Sjevernoj Americi nije običaj jesti kukce i većina stanovništva na tako nešto gleda s odbojnošću, stručnjaci upozoravaju da za to nema razloga, jer kukce ionako jedemo, a da zapravo toga nismo ni svjesni. Poneki crvić zasigurno je promaknuo pri konzumaciji trešanja, dijelova insekata ima u konzerviranom voću i voćnim sokovima, navodno ni brašno ni čokolada, kao ni razni začini prije svoje tvorničke obrade nisu bili bez tih „jestivih” nametnika.

Najoptimističnija vijest u vezi s tom mogućom novom vrstom prehrane jest njihova mnogobrojnost. Iz FAO-a tvrde da trenutno na svaku osobu na našoj planeti otpada po 40 tona kukaca. Ima ih u obilju pa im, dakle, ne prijeti izumiranje. Osim toga, pojašnjavaju iz te agencije, kukci mogu biti dobra prilika i za vlastiti posao. Za njihovu proizvodnju ne trebaju dodatne kvalifikacije, radni prostor, za njihov uzgoj ne moraju se davati poticaji, a uz to su i ekološki prihvatljiviji jer ne ispuštaju plin u atmosferu kako to recimo čine krave. Dovoljno je samo ostaviti negdje organski otpad i već za kratko vrijeme stvorit će se milijuni insekata od kojih se može dobiti slastan ručak, ukusne grickalice, ili neke druge vrste delicija.

Iako, u vezi s tim valja biti pažljiv. Postoje i neki kukci koji nisu dobri za prehranu jer prenose zarazne bolesti. Iako su neki predviđali da juha od muha nije samo fikcija, liječnici savjetuju izbjegavanje njihove konzumacije te posebice krpelji i komaraca. Mnogi se, dakako, i čude takvim preporukama FAO-a držeći ih tek postapokaliptičkim vizijama. Međutim, već sada u Africi i nekim dijelovima Azije, kada zbog raznih prirodnih nepogoda nestane hrane na poljima, ljudi preživljavaju zahvaljujući kukcima. Jedu ih, ali i prodaju u raznim oblicima.
UN-ov program za poticanje konzumacije kukaca je očito posljedica simulacija prema kojima će za deset, dvadeset godina, biti teško od poljoprivrede, ili iz mora prehraniti čovječanstvo koje će narasti za još nekoliko milijardi. U slučaju takvog razvoja događaja kukci se nude kao spas. Nije to dakle sceanrij za neku novu kataklizmu, nego moguća realnost. UN-ovci su samo na to upozorili svjetsku javnost i nakon toga, kako dolikuje, otišli na ručak u njima omiljenu zalogajnicu gdje nije bilo ni insekata, ni muha, ni komaraca. Potonji su ostali u izvještaju namijenjenom milijunima onih koji će u skoroj budućnosti voditi brigu s vlastitim preživljavanjem. Vlastitom apokalipsom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close