„Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina, masnih kiselina i minerala”
Početkom ovog tjedna Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je program čiji je cilj potaknuti čovječanstvo na što veće konzumiranje kukaca (insekata) koje nazivaju „prehrambenom namirnicom” koja, po njihovom čvrstom uvjerenju, nije skupa, ekološki je ispravna i čak k tomu – vrlo ukusna. „Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina, masnih kiselina i minerala”, poručila je Eva Ursula Mueller, direktorica Odjela za ekonomsku politiku šuma te agencije koja u svom logu ima stari latinski slogan – Fiat panem (neka bude kruha). Obzirom na nove programe i preporuke, budući slogan FAO-a (Food and Agriculture Organisation) mogao bi glasiti: Neka bude kukaca.
Glavni razlog zašto se FAO okreće kukcima je ubrzani rast svjetske populacije. Po njihovom izračunu, do 2030. godine na Zemlji će biti oko devet milijardi stanovnika (sada je nešto više od sedam) „koje će trebati nahraniti”, a to neće biti nimalo jednostavno, jer su i poljoprivredni resursi prilično ograničeni, a uz to, valja misliti i na životinje koje ljudima služe u prehrambenom lancu. Međutim, kukci nisu dobri samo za one u siromašnim dijelovima svijeta gdje bi pomogli smanjiti broj onih koji gladuju. Čelnici FAO-a tvrde da bi njihova pojačana konzumacija mogla biti korisna i bogatima, tzv. zemljama blagostanja, jer bi se tako smanjila pretilost znatnog dijela stanovništva. Recept je jednostavan.
Za ručak, primjerice, umjesto nezdravog velikog komada govedine (big hamburger) s pečenim krumpirićima prelivenog sa sosom od ananasa treba uzeti, recimo, pržene škorpione s kečapom, što je skupa delicija u Tajlandu, ili kuhane poljske miševe, dobro posoljene i popaprene, nanizane na štapove, što naprosto obožavaju u Malawiju. Ako nakon takvog ručka idete u kino, valja ponijeti zdrave grickalice. Umjesto kokica, ili štapića punih ugljikohidrata ili čega već, može se uzeti vrećica miješanih insekata. Kažu da je najbolja kombinacija ona s crvićima bambusa, dudovog svilca i velikog zrikavca uz obvezni dodatak tvrdokrilne bube. Sve to se prethodno zamrzne, očisti, dehidrira, vakumira i na kraju, prema želji, začini solju, paprom i manjom količinom origana. I to je to.
Nije poznato jesu li čelnici FAO-a, koji imaju iznad prosječne mjesečne bruto plaće plus dnevnice, naknade za odvojeni život i druge beneficije nakon prezentacije svih blagodati koje čovječanstvu mogu donijeti kukci, otišli na takav jedan ručak kako bi i osobno demonstrirali svoju opredjeljenost za tu novu vrstu prehrane. No, da misle ozbiljno vidi se i po tome što su izdali službeni popis od 1909 kukaca koji se mogu jesti.
Na njemu su tako pri vrhu, skakavci i čvrci, koje su navodno jeli stari Grci i Rimljani. Tu su i pauci, zrikavci, razne vrste buba te nezaobilazni termiti. Prženi mravi navodno su vrlo ukusan – čips. FAO tvrdi da čak trećina svjetske populacije, dakle, oko dvije milijarde ljudi konzumira određenu vrstu kukaca. Potporu im daju nutricionisti koji tvrde da su kukci u načelu hranjiviji od onoga što danas obično jedemo. Tako je, primjerice, jedan gram skakavaca vrijedniji od iste količine govedine. Pogotovo ako je riječ o prženim skakavcima, dok su s druge strane cvrčci bolji ako se peku na žaru. U Tajlandu potonje uzgajaju na tisućama malih farmi.
Kako u Europi i Sjevernoj Americi nije običaj jesti kukce i većina stanovništva na tako nešto gleda s odbojnošću, stručnjaci upozoravaju da za to nema razloga, jer kukce ionako jedemo, a da zapravo toga nismo ni svjesni. Poneki crvić zasigurno je promaknuo pri konzumaciji trešanja, dijelova insekata ima u konzerviranom voću i voćnim sokovima, navodno ni brašno ni čokolada, kao ni razni začini prije svoje tvorničke obrade nisu bili bez tih „jestivih” nametnika.
Najoptimističnija vijest u vezi s tom mogućom novom vrstom prehrane jest njihova mnogobrojnost. Iz FAO-a tvrde da trenutno na svaku osobu na našoj planeti otpada po 40 tona kukaca. Ima ih u obilju pa im, dakle, ne prijeti izumiranje. Osim toga, pojašnjavaju iz te agencije, kukci mogu biti dobra prilika i za vlastiti posao. Za njihovu proizvodnju ne trebaju dodatne kvalifikacije, radni prostor, za njihov uzgoj ne moraju se davati poticaji, a uz to su i ekološki prihvatljiviji jer ne ispuštaju plin u atmosferu kako to recimo čine krave. Dovoljno je samo ostaviti negdje organski otpad i već za kratko vrijeme stvorit će se milijuni insekata od kojih se može dobiti slastan ručak, ukusne grickalice, ili neke druge vrste delicija.
Iako, u vezi s tim valja biti pažljiv. Postoje i neki kukci koji nisu dobri za prehranu jer prenose zarazne bolesti. Iako su neki predviđali da juha od muha nije samo fikcija, liječnici savjetuju izbjegavanje njihove konzumacije te posebice krpelji i komaraca. Mnogi se, dakako, i čude takvim preporukama FAO-a držeći ih tek postapokaliptičkim vizijama. Međutim, već sada u Africi i nekim dijelovima Azije, kada zbog raznih prirodnih nepogoda nestane hrane na poljima, ljudi preživljavaju zahvaljujući kukcima. Jedu ih, ali i prodaju u raznim oblicima.
UN-ov program za poticanje konzumacije kukaca je očito posljedica simulacija prema kojima će za deset, dvadeset godina, biti teško od poljoprivrede, ili iz mora prehraniti čovječanstvo koje će narasti za još nekoliko milijardi. U slučaju takvog razvoja događaja kukci se nude kao spas. Nije to dakle sceanrij za neku novu kataklizmu, nego moguća realnost. UN-ovci su samo na to upozorili svjetsku javnost i nakon toga, kako dolikuje, otišli na ručak u njima omiljenu zalogajnicu gdje nije bilo ni insekata, ni muha, ni komaraca. Potonji su ostali u izvještaju namijenjenom milijunima onih koji će u skoroj budućnosti voditi brigu s vlastitim preživljavanjem. Vlastitom apokalipsom.
