BIOGRAFIJE ZASTUPNIKA U EUROPSKOM PARLAMENTU

Tonino Picula (SDP)Rođen je 31. kolovoza 1961. u Malom Lošinju. Osnovnu i srednju školu završio u Šibeniku. Diplomirao 1986. sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao zvanje profesora sociologije. Govori aktivno engleski jezik. Pasivno se služi talijanskim i njemačkim. Tonino Picula je suosnivač udruge “Krila ljubavi” iz Velike Gorice za zaštitu zlostavljane i […]

Tonino Picula (SDP)
Rođen je 31. kolovoza 1961. u Malom Lošinju. Osnovnu i srednju školu završio u Šibeniku. Diplomirao 1986. sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao zvanje profesora sociologije. Govori aktivno engleski jezik. Pasivno se služi talijanskim i njemačkim. Tonino Picula je suosnivač udruge “Krila ljubavi” iz Velike Gorice za zaštitu zlostavljane i traumatizirane djece te je bio član njezinog Upravnog vijeća između 2005. i 2011. godine. Od 1994. do 2000. je bio tajnik Hrvatskog društva prijateljstva sa Bosnom i Hercegovinom. Član je Matice Hrvatske i Hrvatskog sociološkog društva.
Do izbora 2000. godine Tonino Picula je djelovao kao tajnik za međunarodne odnose u DP-u te je bio predsjednikom Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice i članom Županijske skupštine Zagrebačke županije.
Obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana kada i započinje hrvatski izlazak iz tihe međunarodne izolacije. Za mandata Tonina Picule Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU te je i predajom zahtjeva za članstvo započela proces pristupanja koji je završio 1. srpnja 2013. s punopravnim članstvom u EU.
U razdoblju između 2004. i 2008. godine obnašao je dužnost predsjednika Glavnog odbora SDP-a, a potom četiri godine i dužnost člana Predsjedništva stranke. Tonino je biran za zastupnika u Hrvatskom saboru na svim parlamentarnim izborima od 2000. godine. U Saboru je djelovao kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku te član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za ratne veterane te Odbora za europske integracije.
Od 2003. godine je Picula i voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a u kojoj aktivno djeluje u posljednjih deset godina. U razdoblju od 2010. do 2011. bio je izvjestitelj Odbora za politička i pitanja sigurnosti PS OESS-a, a od 2011. obnaša dužnost podpredsjednika Parlamentarne skupštine. Imenovan je za posebnog koordinatora i voditelja promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim i predsjedničkim zborima u Moldaviji (2010.), Kazahstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.).
Za gradonačelnika Velike Gorice izabran je 2005. godine. Na ponovljenim izborima sljedeće godine ponovio je uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009. Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u EU Tonino Picula postaje promatračem Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu dok je na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament 2013. izabran sa najvećim brojem preferencijalnih glasova birača, što je ponovio i na ovogodišnjim europskim izborima (120.000 glasova)

Ruža Tomašić (HSP-AS)
Rođena je 10. svibnja 1958. u Mladoševici u okolici Maglaja u Bosni i Hercegovini. S roditeljima, bratom i šest sestara živjela je u Velikoj Kopanici. Bavila se rukometom. S 15 godina otišla je u Kanadu, gdje joj je živjela sestra i tamo je završila policijsku akademiju (Ontario Police College). Ruža Tomašić isticala se među najboljima u svojoj klasi te je 1985. godine postala policajka na motoru. Radila je kao policajka u borbi protiv droge, maloljetničke delikvencije itd. Zanimljiva epizoda u karijeri bila je u dvadesetak epizoda serije Dosjei X te u seriji Millennium u kojima je bila kaskaderka.
Udala se u Kanadi za Vladu Tomašića, porijeklom s Korčule. Za posjeta Franje Tuđmana u Vancouveru bila je u njegovom osiguranju, jer je položila tečaj za zaštitu vladinih dužnosnika. Na Tuđmanov poziv, vratila se u Hrvatsku i postala dio predsjedničkog osiguranja u Banskim dvorima. Radila je i u osiguranju predsjednika Stjepana Mesića 1991. godine. Prekinula je rad u osiguranju sljedeće godine, jer se razboljela. Vratila se u Kanadu, izliječila se od raka, ostala ondje do 1998. godine. Tad se sa suprugom i djecom vratila na Korčulu. Počela se baviti politikom i postala je članicom Hrvatske stranke prava. Sin Tomislav pristupio je prvoj generaciji dragovoljnih ročnika u Hrvatskoj, kao vojnik bio u petrinjskim Gromovima.
Saborskom je zastupnicom HSP-a bila od 2003. do 2008., predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, članica Odbora za useljeništvo i Odbora za europske integracije te zamjenica člana izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU do 2006. Tad je ponovno bolest odigrala ulogu u karijeri Ruže Tomašić i primorala je na stanku u političkom radu.
Na izborima za Europski parlament 2013. koji su održani sustavom preferencijalnog glasovanja (glasovanje za listu i pojedince) izabrana je sa 64.758 glasova što je najbolji rezultat na njenoj listi, a na ovima 2014. Potpora je glasača bila umalo udvostručena – 102.000.
Javno je mnogo puta upozoravala raspačavanje droge na Korčuli od narkoskupine na čelu s Jakšom Cvitanovićem Cvikom, temeljem čega je došlo do njegova uhićenja i sudskog procesa protiv Cvika, koji je osuđen na 8 godina i 3 mjeseca zatvora.

Andrej Plenković (HDZ)
Rođen je 8. svibnja 1970. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na temu »Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka. U vrijeme studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice (EEZ) u Hrvatskoj 1991/92. . Magistrirao je 2002. međunarodno pravo s magistarskim radom »Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike«. Govori engleski, francuski i talijanski, a služi se njemačkim jezikom.
Za vrijeme studija aktivno je sudjelovao u radu Europske udruge studenata prava (ELSA). a 1991. je postao i njenim predsjednikom, a 1993. je postao predsjednikom Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. Na stažu u Europskoj pučkoj stranki u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio je 1993., a sljedeće godine i u hrvatskoj Misiji pri EEZ.
Savjetnički ispit pri Ministarstvu vanjskih poslova položio je 1999. godine. Od 1994. do 2002. radio je kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova. Između ostalog, bio je načelnik Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove, član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU I RH.
Od 2002. do 2005. obnašao je dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri EU u Bruxellesu gdje je zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti te pripremu podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. bio je zamjenik veleposlanika u Francuskoj. U travnju 2010. odabran je za državnog tajnika za europske integracije u Vladi gdje upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije do prosinca 2011., a kao državni tajnik obnaša i dužnost nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju EU.
Od kraja 2011. do ulaska Hrvatske u EU 2013. bio je zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru. Supredsjedatelj je zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju. Odlukom Hrvatskog sabora od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan je od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu.
U prošlom sazivu u Europskom parlamentu bio je zastupnik i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. U Strasbourgu je 2. srpnja 2013. govorio kao prvi zastupnik iz Hrvatske na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Bio je član Odbora za proračun i Odbora za ustav Europskog parlamenta, kao i izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe.

Marijana Petir (HSS)
Rođena je 4. listopada 1975. u Kutini. Završila je dva fakulteta: Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu. Prema struci je profesorica biologije i teologinja.
Bila je zastupnicom u Hrvatskom saboru, a mandat je obnašala od početka 2002. do kraja 2003. godine, dok je na zastupničkom mjestu mijenjala zastupnika Stjepana Radića. U četvrtom je saborskom je sazivu bila je članicom Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i članicom Odbora za europske integracije.
Bila je zastupnica u Saboru ponovno od početka 2008. godine. Predsjedavala je klubom zastupnika HSS-a. U tom je šestom saborskom sazivu bila je predsjednicom Odbora za zaštitu okoliša, članicom Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, članicom Odbora za međuparlamentarnu suradnju, članicom izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH – EU, članicom izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te zamjenicom člana Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Zastupnica uživa ugled u kršćanskim krugovima u Hrvatskoj. Pokazala se dosljednom katoličkom političarkom, za razliku od brojnih zastupnika iz konzervativnih stranaka, koji su nerijetko odstupili od vlastita stava kojeg su biračima pokazivali. Zanimljivo je svakako to, što je izabrana za “homofoba godine” 2011. kada je njenom zaslugom iz saborske procedure povučen prijedlog zakona o vodama koji bi omogućio njihovu privatizaciju, a ne 2008. godine kada je glasovala protiv zakona o suzbijanju diskriminacije jer ga je smatrala manjkavim.
Marijana Petir je na ovim izborima za Europski parlament osvojila je 40.880 glasova, što je bio treći rezultat na listi, a više od nje imali su Ruža Tomašić i Andrej Plenković.

Dubravka Šuica (HDZ)
Zastupnica u Europskom parlamentu, potpredsjednica HDZ-a
Dubravka Šuica, rođena 20. svibnja 1957. u Dubrovniku, završivši u njemu osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1981. engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine se zaposlila kao profesorica u Osnovnoj školi „Lapad” u Dubrovniku, a potom radila u Centru za usmjereno obrazovanje i Umjetničkoj školi „Luka Sorkočević”.
Godine 1990. Postaje članicom HDZ-a, a od 1991. do 1993. bila je u Izvršnom vijeću Dubrovnika zadužena za prosvjetu; 1992. je postaje asistent na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Od 1994. predaje engleski na Veleučilištu u Dubrovniku. Ravnateljicom „Gimnazije Dubrovnik” bila je od 1996. do 2000. Godine, a 1997. postaje vijećnica u Gradskom vijeću a slijedeće godine u Županijskoj skupštini. Te, 1998., preuzima čelno mjesto u Gradskom odboru HDZ-a i postaje član Središnjeg odbora tada vladajuće stranke.
Istovremeno predaje njemački na American College of Menagement and Tehnology u Dubrovniku. U to vrijeme sa suprugom Stijepom, pomorskim kapetanom, i kćeri Mirtom, živi u stanu od 60 četvornih metara u Gružu, radničkom dijelu Dubrovnika, u neboderima, vozeći Renault 4.
Saborskom zastupnicom postaje 2000. godine. Članica je Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Za gradonačelnicu Dubrovnika izabrana je 2001., te postaje prva žena gradonačelnica tog grada u njegovoj povijesti. Kao gradonačelnica odradila je dva mandata, a 2005. je izabrana za gradonačelnicu godine u Hrvatskoj, a već slijedeće „penje” se među deset gradonačelnika svijeta. Svoj 50.-ti rođendan, 2007. proslavila na plaži sv. Jakova u Dubrovniku uz najbližu obitelj i pedesetak uzvanika.
Izgubila je na neposrednim izborima 2009. od Andre Vlahušića. U Saboru je bila tri mandata. Obnašala je dužnost predsjednice Odbora za obitelj, mladež i sport; potpredsjednice Odbora za europske integracije: predsjednica hrvatskog izaslanstva pri Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i potpredsjednica tog tijela. Izabrana je za saborsku zastupnicu i na izborima 2011, a listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu Zajednice žena Europske pučke stranke (predsjednica je Doris Pack).
Još prije izbornog sabora HDZ-a opredjelila se za Tomislava Karamarka, koji je kasnije i pobijedio. „Podržavam ga jer je stari Tuđmanovac”, rekla je tada. U stranci je početkom 2000. bila označena kao osoba bliska Iviću Pašaliću koji je izgubio u srazu protiv Ive Sanadera. Politički je prežvijela u vrijeme Sanadera jer je bila jaka na lokalnoj razini, kao gradonačelnica. S Jadrankom Kosor nije njegovala dobre odnose. Razišla se i s nekada najbližim suradnikom Franom Matušićem, kojeg je bila postavila za svog zamjenika dok je bila gradonačelnica. Postali su ogorčeni protivnici.
Jedna je od najbližih suradnica Tomislava Karamarka. Izabrana za potpredsjednicu HDZ-a, i prva na stranačkoj listi na izborima za EU parlament 2013., izabrana je za zastupnicu, u tom tijelu. Članica je Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane.
Bila je predmetom istrage USKOK-a 2009., zbog neusklađenosti njenih prihoda, prihoda njenog supruga, koji je dugo godina bio kapetan na cruiserima, i uže obitelji te njene tvrtke Dube d.o.o. koja se bavi iznajmljivanjem brodica i jahti s imovinom koju je u međuvremenu stekla. Na prijedlog USKOK-a Porezna uprava joj je razrezala porez u visini od 1,9 milijuna kuna, na što se žalila. USKOK-u ju je prijavio i dubrovački SDP za zlouporabu položaja prilikom izgradnje javne garaže. Nakon kriminalističke obrade prijava je odbačena jer je taj dokument potpisao njen zamjenik.
Tijekom gradonačelničkog mandata prozivalo ju se da je pogodovala građevinskom lobiju, sporna je bila i prenamjena zemljišta na Nuncijati, tvrdilo se da je preskupo platila uređenje tzv. zlatnog zahoda u Gradskoj vijećnici čije je kvadratni metar stajao četiri tisuće eura. „Zašto se netko čudi što uređenje jednog kvadratnog metra WC-a košta četiri tisuće eura? WC je ekskluzivan prostor i samo primitivci to mogu podcjenjivati”, odgovorila je svojim kritičarima.
U imovinskoj kartici prijavila je vilu na Pločama u Dubrovniku, kuću u Cavtatu, kuću na Pelješcu, stan u Zagrebu, stan na Lapadu, vikendicu u Risovcu pokraj Blidinjskoga jezera u Hercegovini te jahtu i tri automobila. Ukupna vrijednost te imovine procjenjuje se na pet milijuna eura.
Mediji su zabilježili da je nekoliko članova HDZ-a, među kojima je bila i Dubravka Šuica, popilo kavu u Orebiću na Pelješcu tijekom kampanje za EU parlament. Taj račun za kavu, koja je koštala sedam kuna, nitko nije platio nego su ih poslali u središnjicu stranke koja ga je podmirila.

Davor Ivo Stier (HDZ)

Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu (Argentina). Završio Fakultet političkih znanosti i Katoličko sveučilište u Buenos Airesu (VSS – diplomirani politolog). Zastupnik je u Hrvatskom saboru; potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i član izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Međunarodni je tajnik i član predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, te član Političke skupštine Europske pučke stranke. Bio je posebni izaslanik za euroatlansku suradnju. Bogato iskustvo u diplomaciji izgrađuje u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu kao zamjenik šefa misije Republike Hrvatske pri NATO-u.

Početak obnašanja zastupničkog mandata počinje mu 22. Prosinca 2011., godine. U Hrvatskom saboru bio je predsjednik Odbora za vanjsku politiku; član Odbora za međuparlamentarnu suradnju; član Odbora za europske integracije; član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH – EU. Izabran je u VII. izbornoj jedinici.

Jozo Radoš (HNS liberalni demokrati) promatrač u EU Parlamentu
Rođen 3. studenoga 1956., promatrač u EU parlamentu i HNS-ov zastupnik u Hrvatskom saboru, odradio je pet mandata. Bio je ministar obrane Republike Hrvatske i u četiri mandata zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba. Godine 2011. postao je magistar društvenih znanosti, područje politologija.
Otac je dviju kćeri i jednog sina
Godine 1983, završio je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, a 1993., Filozofski fakultet u Zagrebu, filozofija i povijest, 2011., godine magistrirao na području društvenih znanosti područje politologija. Od 1983.- 1986. Nastavnik je povijesti i elektrotehnike u Osijeku i Đakovu, a od 1986. – 1990. razvojni projektant sustava energetske elektronike, “Rade Končar”, u Zagrebu, te od 1990 do 1992., tehnolog za elektroniku, Tvornica električnih žarulja – TEŽ, Zagreb.

Političku karijeru započinje 1992., godine kada je 2000., do 2007., 2011., zastupnik u Hrvatskom saboru, pet mandata. Od 1995. – 1997., 2005. – zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba, četiri mandata; 2000. – 2002. ministar obrane Republike Hrvatske; 1992. – 2002. potpredsjednik i glavni tajnik HSLS-a, 2002. – 2004. predsjednik LIBRE; 2004. – 2012. potpredsjednik HNS-a; a od 2012. promatrač u Europskom parlamentu.

Raznolikih je političkih interesa, nastoji imati uvid u ukupne političke procese. Osim sigurnosnog i obrambenog područja, kojima se neposredno bavio i za koje se obrazovao, osobito se bavio strukturom političkog sustava, političkih stranaka, lokalne i regionalne samouprave te budžetskom politikom. EU nastoji pratiti cjelovito. Govori engleski i ruski, a kao hobi navodi da je član Planinarskog društva „Lipa” Sesvete i Boćarskog kluba Sesvete. Aktivno planinari i boća.

Ivan Jakovčić, IDS

Ivan Jakovčić rođen je 15. studenog 1957. godine u Poreču gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1980. godine na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, a pored toga poznati je kako može komunicirati na više stranih jezika gdje svakako možemo ubrojiti talijanski, francuski, njemački i engleski jezik.

Vrlo brzo nakon završetka fakulteta počeo je raditi i to ponajprije na poslovima koji su bili vezani uz izvoz i marketing u pazinskoj firmi „Pazinka” nakon čega se počeo baviti privatnim poduzetništvom u Austriji te u Hrvatskoj. Kao što smo ranije naveli, početkom devedesetih godina počinje rasti njegova politička karijera.

U politiku ulazi 1991. godine i to nakon trenutka kada je izabran za predsjednika IDS-a. Otada je neprekidno na čelu te stranke, a posljednji put je potvrđeno 14. veljače aklamacijom kada mu počinje teći i šesti mandat na čelu stranke. Svojim ulaskom u politku uspio je ući i u Hrvatski sabor kada je za saborskog zastupnika bio biran 1992., te 1995. i 2000.

Nakon parlamentarnih izbora 2000. godine IDS je ušao u koaliciju sa SDP-om i HSLS-om te još nekoliko stranaka. Jakovčić je tada ušao u vladu i našao se na čelu novoosnovanog Ministarstva europskih integracija. Međutim na toj poziciji nije ostao dugo, a kada je IDS izašao iz Vlade, Jakovčić se kandidirao za istarskog župana, gdje je ponovno odabran i 2005. godine.

Od njegovih drugih funkcija treba izdvojiti kako je od 2003. do 2007. bio zamjenik predsjednika Skupštine Europskih integracija te član savjetodavnog odbora Instituta regija Europe.

Biljana Borzan, SDP
Biljana Borzan, rođena je 29. studenog 1971., godine, završivši srednju školu Centar usmjerenog obrazovanaj „Braća Ribar” u Osijeku, smjer suradnik u kulturno-znanstvenim usnovama, potom upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Od 1997. zaposlena u Domu zdravlja Osijek, specijalizirala medicinu rada i sporta. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 2005. do 2009. godine članica je Županijskog odbora SDP-a Osječko-baranjske županije. Zastupnica je u Hrvatskom saboru u mandatu od 2007. do 2011. te u drugom od 2012. godine. Članica je Predsjedništva SDP-a od 2008. godine. Ima sa suprugom Vladimirom dva sina, Andreja i Mateja. Zastupnika je u Hrvatskom saboru, živi u Osijeku.

Zastupnica je u Hrvatskom saboru u mandatu 2007. – 2011. te od 2012; članica Predsjedništva SDP-a od 2008; Od 2001. vijećnica u Gradskom vijeću Osijeka, s prekidom od 2004. do 2005., kada je bila predsjednica Gradskog vijeća, te od 2008. do 2009., u službi zamjenica gradonačelnika; Predsjednica Gradske organizacije SDP-a Osijek od 2005; od 2005. do 2009. članica Županijskog odbora SDP-a Osječko- baranjske županije

Iako je liječnica i političarka, sebe više doživljava kao umjetnički tip osobe – voli slikati, pjevati, čitati, dio odjeće koju nosi sama je sašila… Apsolutno nikad nisam besposlena, izrazito nemirnog duha, a vrijeme najviše voli provoditi sa svojom obitelji. Politikom se počela baviti nakon završetka studija, kada je odlučila ne biti pasivni promatrač, nezadovoljan razinom demokracije, tolerancije i pravde u svojoj zemlji. Aktivno govori engleski u govori i pismu, njemački pasivno kao i ruski.

Davor Škrlec, potpredsjednik OraH-a
Rođen 1. siječnja 1963. godine u Vinkovcima, Republika Hrvatska. Državljanin je Republike Hrvatske i hrvatske je narodnosti. Osnovnu i srednju školu (MIOC) završio je u Zagrebu. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1986. godine na smjeru Energetika, usmjerenje Izgradnja i pogon elektroenergetskog sustava, a na smjeru Nuklearna energetika diplomirao je iste godine s naglaskom na znanstveno-istraživačkom radu. Za ostvareni uspjeh tijekom studija nagrađen je brončanom plaketom „Josip Lončar”. Magistrirao na FER-u 1990., a doktorirao 1996. Odlukom Fakultetskog vijeća od 18. prosinca 1996. godine dodijeljena mu je srebrna plaketa “Josip Lončar” za posebno istaknutu doktorsku disertaciju. Zaposlen je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju redoviti profesor u trajnom zvanju.
U periodu siječanj-srpanj 2012. godine bio je pomoćnik ministrice u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u Upravi za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Znanstveni i stručni rad dr.sc. Davora Škrleca obuhvaća problematiku planiranja i pogona elektroenergetskog sustava, integraciju obnovljivih izvora energije i distribuirane proizvodnje u elektroenergetski sustav, te primjenu geoinformacijskih sustava (GIS) u elektrotehnici i računarstvu.; Aktivno sudjeluje u izvođenju stručnih projekata u suradnji s gospodarstvom u Hrvatskoj u svojstvu voditelja ili suradnika. Bio je voditelj nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata. Aktivan je član u domaćim i međunarodnim stručnim organizacijama u kojima obavlja ili je obavljao upravne funkcije, te u funkciji nacionalnog eksperta za napredne elektroenergetske mreže – Smart Grids.

Ivana Maletić, HDZ

Ivana Maletić, rođena 12. listopada 1973.,iz Šibenika, hrvatska je državljanka, hrvatske nacionalnosti, nalazila se na četvrtom mjestu HDZ-ove izborne liste za Europski parlament 2013. godine. Rođena je 1973. godine, završila je studij ekonomije na Sveučilištu u Zagrebu. Odlično govori engleski jezik, trenutno radi u sektoru razvoja. Radila je za državnu riznicu, ministarstvo finacija, sudjelovala u pregovorima s Europskom unijom oko poglavlja koja je Hrvatska trebala odraditi. Suradnik je i koautor mnogih knjiga o ekonomiji i finacijama.
Magistar je ekonomskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Stručnjakinja za javne financije, proračun i EU fondove s 14 godina radnog iskustva u Ministarstvu financija.
Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica više značajnih knjiga na području javnih financija. Sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju kao zamjenica glavnog pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Međunarodno priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja.

 

 

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close