Bandić i dalje ne želi reći plaća li mu Todorić reklame na kioscima Tiska

Ako Tisak ne plaća naknadu za reklame na svojim kioscima, postavlja se pitanje je li oštećen gradski proračun i je li gradonačelnika Milana Bandića i šefa DORH-a Mladena Bajića uopće briga za udar na zagrebački budžet?    Grad Zagreb i dalje ne želi odgovoriti na pitanje plaća li mu Tisak naknadu za postavljanje displeja na […]

Ako Tisak ne plaća naknadu za reklame na svojim kioscima, postavlja se pitanje je li oštećen gradski proračun i je li gradonačelnika Milana Bandića i šefa DORH-a Mladena Bajića uopće briga za udar na zagrebački budžet? 

 

Grad Zagreb i dalje ne želi odgovoriti na pitanje plaća li mu Tisak naknadu za postavljanje displeja na svojim kioscima. Naime, posljednjih godina Tisak na svojim kioscima diljem Zagreba vrti reklame koje su izravna konkurencija gradskoj tvrtki Zagrebplakat koju je dokapitalizirao, pogađate, upravo Ivica Todorić. Šutnja zagrebačkih gradskih vlasi je znakovita: Tisak najvjerojatnije ne plaća nikakvu naknadu što je, ako je istina, udar na proračun.

Osim Zagrebplakata, u glavnom gradu Hrvatske radi još nekoliko tvrtki koje se bave postavljanjem reklamnih plakata. Njih smo pitali moraju li za postavljanje reklama na privatnim parcelama, znači koje nisu u vlasništvu Grada, plaćati naknadu. Marina Benčić iz tvrtke Pio odgovorila nam je potvrdno.
«Da, plaćamo naknadu gradu Zagrebu i za oglasne površine postavljene na parcelama u vlasništvu drugih osoba u iznosu od 30% cijene najma na javnim površinama», kazala je Benčić.
Iz Grada Zagreba svojedobno smo dobili odgovor na ovu temu, ali ni u njemu se nije spominjalo nikakvo plaćanje: «Prema Pravilniku o postavljanju kioska, drugih građevina gotove konstrukcije i pokretnih naprava na području Grada Zagreba, na kiosku je moguće postaviti osvijetljenu vitrinu (city light).»
Znači postavljanje je legalno, a plaćanje upitno. Logika je jasna – druge tvrtke u odnosu na Tisak su u nepovoljnijem položaju, no najluđe od svega je da je upravo Todorić ušao u vlasničku strukturu Zagrebplakata pa tako može izravno kontrolirati oglašavanje u Zagrebu i nesmetano postavljati reklame na svojim kioscima. I to na koji način se sve dogodilo.

Todorić nije dokapitalizirao Zagrebplakat

Podsjetimo na Todorićevo ignoriranje obaveza koje je bio dužan ispuniti da unaprijedi poslovanje marketinške tvrtke Zagrebplakat. Već pri prodaji 49 posto udjela te tvrtke 2008. godine izbila je sumnjiva situacija jer je udio za 109 milijuna kuna prodan nepoznatoj tvrtki Media koju je vodilo dvoje studenata (u kojoj su tada udjele imali Pavićev EPH i Todorićev Agrokor). Do danas ništa nije ispunjeno, a prema službenim podacima Zagrebplakat zapošljava 12 ljudi i ima bruto dobit u 2011. od 4, 2 milijuna kuna. U roku dvije godine Zagrebplakat su trebali dokapitalizirati s 55 milijuna kuna, no kao što ni tada zbog neispunjenja tog uvjeta nije bilo reakcije političkog vodstva Zagreba, tako ga nema ni sada, nego je umjesto toga za člana Uprave u Zagrebplakatu, a u ime Zagrebačkog holdinga, imenovan Boris Guina, čovjek koji je do tada bio zaposlen u Agrokoru. Paralelno s Medijinim neispunjavanjem obaveza, Grad je krenuo u izgradnju 600 nadstrešnica (koje nisu još u potpunosti izgrađene jer je Gradska skupština predala slučaj Državnom odvjetništvu sumnjajući da su preplaćene i da je natječaj za njihovu izgradnju bio namješten), koje je predao Zagrebplakatu za oglašavanje na city lightsima.
Taj je potez gradonačelnika Bandića bio neuobičajen jer je praksa da nadstrešnice gradi oglašivač koji ima koncesiju na određenom području i još u gradski proračun uplaćuje postotak prihoda koji dobije od oglašavanja. Nedugo nakon početka gradnje nadstrešnica, Bandić je odbio produžiti ugovor Europlakatu za 349 nadstrešnica koje je izgradila ta tvrtka, a Zagrebački holding je Zagrebplakatu dao pozajmicu od 5,5 milijuna kuna te od Grada dvogodišnju pozajmicu od šest milijuna kuna. Isposlovali su je smanjivanjem godišnje naknade za plakatiranje na gradskim površinama s devet na šest milijuna kuna. Unatoč svim sumnjama vezanim za Zagrebplakat, francuski oglašivački div JC Decaux naknadno se zainteresirao za otkup Medijinog udjela. No, kako saznaje Objektiv, sve ostaje po starom i Francuzima se nisu svidjele sve obveze koje bi trebali preuzeti, a koje Media nije ispunila. Iako je riječ o tvrtki koja je još uvijek u većinskom udjelu građana Zagreba te pokriva 90 posto udjela na tržištu, ne želi iznijeti poslovne rezultate.

Slizanost Bandića i Todorića

Bandić i Todorić su godinama u dobrim odnosima. Kako je uobičajeno da se ovakve usluge vraćaju po principu ‘ruka ruku mije’, vidjelo se već na izmaku 2009. godine, u kampanji zadnjih predsjedničkih izbora. Milan Bandić, iako iza njega nije stajala nikakva stranačka infrastruktura i novac koji ona donosi, doimao se kao jedini predsjednički kandidat koji nema problema s financiranjem kampanje i troši kao pijani milijunaš. Todorić je Bandiću za kampanju iz svog koncerna osigurao tone jabuka i energetskih napitaka koje je kralj političke demagogije nesebično dijelio biračima, a izborni stožer smjestio je u prostorijama Almeria Centra na križanju Heinzlove i Vukovarske, nekretnine u vlasništvu – Ivice Todorića!
Političko-poslovna slizanost gradonačelnika metropole i najbogatijeg Hrvata na tome ne staje: baš u vrijeme kad Bandić odlučuje krenuti u predsjedničku utrku, krajem 2009. godine, Grad Zagreb odobrava Zagrebplakatu beskamatnu pozajmicu od šest milijuna kuna jer je Todorić u prvoj godini suvlasništva uložio svega sto tisuća kuna. Ni to nije sve. Grad smanjuje godišnju naknadu za plakatiranje s devet na šest milijuna kuna, a Holding kao ključnog čovjeka u upravi Zagrebplakata dovodi Borisa Guinu, dotadašnjeg zaposlenika Agrokora.
I tako se Todorićevo reklamno carstvo širi bez ikakvih zapreka: dok komunalci globe svaku reklamu i hladnjak s pićima izvan rijetkih preostalih obiteljskih kioska, najbogatiji Hrvat u svojima uspijeva naplaćivati režijske uplatnice i isplaćivati gotovinu. Kiosk, pošta, bankomat i oglasni pano u jednom.

Čudna veza s propalim 21. stoljećem

Čudna je, također, bila veza Grada Zagreba i ugaslih novina 21. Stoljeće u vezi oglašavanja na panoima Zagrebplakata. Po kojim se uvjetima propali dnevni list 21. stoljeće oglašavao na panoima Zagrebplakata, jesu li uslugu ikad platili, pitanje je koje i dalje čeka odgovor. Naime, Zagreb je u studenome prošle godine doživio eksploziju oglasa nove tiskovine, za koju se od početka spekuliralo da Bandiću treba «čuvati leđa». Prema svjedočenju dijela novinara, zbog toga je i zaustavljena nekolicina tekstova o zagrebačkom gradonačelniku. Računica je i više nego jasna: Zagrebplakat u suvlasništvu Grada i Agrokora daje oglasni prostor, a ’21. stoljeće’ zauzvrat nudi sporazum o nenapadanju. Novine su ugašene nakon manje od tri mjeseca, a iza te političko-medijske avanture ostali su neplaćeni novinari i čitatelji koji nikad neće dobiti automobile osvojene u nagradnoj igri. Ostao je vjerojatno i oštećeni gradski proračun – vrlo je izgledno da ’21. stoljeće’ nije do kraja podmirilo usluge plakatiranja Zagrebplakatu.
O svemu ovome šuti i predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor koji se nije očitovao na naš upit. Također šute i u Zagrebplakatu – nisu nam htjeli odgovoriti na pitanje jesu li im kiosci Tiska nelojalna konkurencija.
Možda zato jedan dan na ova pitanja odgovore nadležne institucije poput Državnog odvjetništva.

NA UPITE OBJEKTIVA O PLAĆANJU NAKNADE ZA REKLAMNE PLAKATE U ZAGREBU NITKO NIJE ODGOVORIO IZ GRADA, ZAGREBPLAKATA I AGROKORA. TVRTKA PIO JE ODGOVORILA DA ONI PLAĆAJU NAKNADE GRADU ZA REKLAME NA PRIVATNIM PARCELAMA 

plakt pitanje pio-1

pitanje plakati

pitanje plakati ured gradonačelnika

pitanje plakati europlakat

pitanje plakat preds skupštine
pitanje plakat kom.redar

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close